img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Davos

Sastanak bespomoćnosti i frustracije

02. februar 2011, 18:02 DIE WELT
MNOGO PITANJA, MALO ODGOVORA: Svetski ekonomski forum / foto: reuters
Copied

Klasičan pogrešan start u novu godinu. Moćnici su propustili na sastanku na vrhu u Davosu da postave skretnice za stabilan ekonomski poredak. Umesto novih ideja provejavale su frustracija i bespomoćnost.

Može biti da će posle skupa u Davosu poneki menadžer ili bankar prvo otići do neurologa i zamoliti da mu se prepišu tablete za smirenje. Biće gorko razočaran svako ko se ponadao da će Svetski ekonomski forum prošle nedelje dati signal za novi uspon. Frustracija i bespomoćnost veće su nego ikada. Ako je poslovna elita prošle godine odahnula kada se posle šest dana među Alpima ocrtavalo da će paketi za spasavanje država delovati na finansijsku privredu, ovoga puta postavila su se pitanja na koje se odgovori nisu našli: Kako mogu da se spreče nove krize gigantskih razmera? Kako svet može da se uredi pravednije, a da ne osiromaše svi? Da li nanovo treba izmisliti tržišnu privredu ili se radi samo o temeljnoj popravci sistema koji se pokazao valjanim? U Davosu jedva da je bilo začetaka rešenja.

Nasuprot tome postalo je i te kako očigledno da bankari i industrijski menadžeri malo toga mogu da suprotstave briljantnom populisti kakav je francuski predsednik Nikola Sarkozi, koji je u svojoj početnoj besedi sa nekoliko pitanja na jednostavan način izneo sumnju u osnovna pravila tržišne privrede. Naprotiv, činilo se kao da se društvena elita pravi luda – a da pri tom nije bilo govora o individualnoj odgovornosti, nego o kolektivnoj krivici. Bilo je potrebno malo više pouzdanja u sebe, a malo manje poslušnosti bez pogovora. Jer samo iskreno preispitivanje stanja bez obzira na to šta javnost upravo sada želi da čuje sprečiće da se ponove greške počinjene u prošlosti. U to pre svega spada saznanje da jedan od uzroka finansijske krize nije da je bilo previše, već nedovoljno tržišne privrede. Jer za protekle dve decenije, političari i centralne banke na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama na problematičan način pospešili su politiku konjunkture. Nacionalne banke, pre svih američka Federal Reserve, uvek su nanovo otvarale brane novcu, čim ponešto ne bi pošlo kako se želelo. To je bio osnov za ekscese na finansijskim tržištima. Poplava novca dovela je do toga da su se širom sveta sve lakomislenije odobravali i investirali krediti.

Taj deficit zajedničke inicijative je opasan. Time poslovni svet prepušta isuviše prostora vladama, koje proganjaju kratki ciklusi izbora. To bi moglo da ima kobne posledice za nacionalne privrede Evrope i Severne Amerike.

Jerg Ajgendorf

„Meridijane“ priredio Andrej Ivanji

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure