img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

20. jul 2007, 19:05 Priredila: B. Vasić
Copied

London: Diplomatska proterivanja

Andrej Lugovoj, ruski biznismen i bivši špijun, osumnjičen za ubistvo Aleksandra Litvinjenka, bivšeg ruskog agenta, u intervjuu za list „Izvestija“ izjavio je da nema nameru da napušta Rusiju bez obzira na najavu britanske vlade da će proterati četvoro ruskih diplomata ukoliko Rusija ne isporuči Lugovoja. „Žao mi je što će se ta stvar odraziti na ruske državljane koji s tim nemaju nikakve veze. Što se mene tiče, odluka Velike Britanije nema nikakvog uticaja na moj život“, samouveren je on. „Imam porodicu, poslove u Rusiji i nemam nameru da bilo kuda idem, ovde se dobro osećam.“ Prema rečima ministra spoljnih poslova Velike Britanije Dejvida Milibenda, vlada na ovaj način šalje „jasan i adekvatan signal Rusiji o ozbiljnosti celog slučaja“, dok Moskva poručuje da ovakve provokacije neće ostati bez odgovora. Milibend kaže da za proterivanje četvoro diplomata iz ruske ambasade u Londonu i suspendovanje pregovora o viznim olakšicama sa Rusijom vlada Velike Britanije ima podršku partnera iz EU-a i Amerike. On navodi i da nemaju izbora s obzirom na to da je Moskva odbila da izruči Lugovoja, a London odbio ponudu da se optuženom sudi u njegovoj zemlji. Predstavnik ruskog MIP-a Mihail Kaminjin uzvraća da vlada u Londonu tim „nemoralnim potezom“ pokušava da skrene pažnju javnosti sa činjenice da ne želi da izruči Moskvi tajkune Berezovskog i Zakajeva. Poručio je da će proterivanje diplomata iz Londona imati ozbiljne posledice po celokupne rusko-britanske odnose. Između ostalog, najnovija kriza u odnosima dve zemlje preti da ugrozi poslove britanskih firmi u Rusiji vredne milijarde funti. Metoda međusobnog proterivanja diplomata nije nova u rusko-britanskim odnosima: Moskva je 1996. godine proterela devetoro Britanaca pod optužbom da su se bavili špijunažom, na šta je London uzvratio proterivanjem četvorice Rusa.

Kašivazaki: Zemljotres

Od posledica razornog zemljotresa koji je pogodio obalu najvećeg japanskog ostrva Honšu, poginulo je najmanje devetoro, a povređeno oko 1000 ljudi. Epicentar zemljotresa, jačine 6,8 stepeni Rihterove skale, bio je u Japanskom moru, na oko 250 kilometara severno od Tokija, na više od deset kilometara dubine. Najviše su nastradali stanovnici oblasti Njigata – uništeno je 300 starih drvenih kuća, 34.000 domaćinstava ostalo je bez gasa i struje, a oko 44.000 bez vode. Oko hiljadu spasilaca je u akciji spasavanja i pomaganja, dok jedan tim traga za nestalima. Saopšteno je da je prema prvim procenama oko 13.000 ljudi smešteno u evakuacione centre. Svi nastradali i većina povređenih potiču iz te oblasti, dok je u gradu Kašivazakiju, gde se nalazi nuklearna elektrana, došlo do požara u trafo-stanici nedaleko od reaktora, ali je to prošlo bez posledica pošto su tri reaktora automatski isključena kada je došlo do katastrofe. U Njigati je zatvorena železnička stanica prema Tokiju, a avionski saobraćaj je takođe usporen zbog privremenog zatvaranja aerodroma. Prema rečima gradonačelnika Kašivazakija, Hirošija Aidae, šteta je „veća od očekivane“, dok meteorolozi nemaju ohrabrujuće vesti – očekuju se jake kiše koje će dovesti do poplava i odrona. Najveći gubitnici, osim direktno pogođenih ljudi, jesu osiguravajuća društva koja će morati da izdvoje ogromne sume novca. Ipak, nuklearna katastrofa je izbegnuta, a zbog požara koji je izbio u neposrednoj blizini nuklearnih reaktora, postrojenje je privremeno zatvoreno. Tokijska energetska kompanija TEPCO saopštila je da se oko 1200 litara radiokativne vode izlilo u more iz nuklearne elektrane Kašivazaki-Kariva. U prvom saopštenju posle katastrofe kompanija je tvrdila da nije došlo do izlivanja, da bi kasnije objavila drugo saopštenje sa alarmantnim podacima. To je izazvalo osudu javnosti koja smatra da je reakcija TEPCO-a bila suviše spora.

Holivud: Mao i Deniro

U režiji Roberta de Nira uskoro će biti snimljen film o usponu Mao Cedunga i komunizma u Kini. Na konferenciji za novinare saopšteno je da će poznati glumac biti reditelj ovog filma i nosilac glavne uloge, kao i da je scenario nastao na osnovu knjige novinara Roja Rouena U poteri za zmajem: Izveštaj novinara veterana o kineskoj revoluciji 1949. godine, koja se, kako naslov kaže, bavi kineskom revolucijom, događajima koji su joj prethodili, usponom komunizma i dolaskom na vlast Mao Cedunga. Glumac i reditelj Robert de Niro otkupio je prava za ekranizaciju Rouenove priče. Ovaj samostalni novinar, bivši dopisnik magazina „Tajms“ i „Lajf“, bio je jedan od malobrojnih akreditovanih novinara sa Zapada koji su kontinuirano pratili dešavanja u Kini tih godina. Rouen je boravio u Šangaju odakle je slao raznovrsne priče i izveštaje o prodiranju komunizma i usponu lidera koji je promenio Kinu. Kako je saopšteno, Roj Rouen će biti konsultant na izradi scenarija i prilikom snimanja filma.

Tajvan: Amnestija

Tajvanska policija je proglasila vanredno stanje u svojim redovima kada je na slobodu pušteno više od 10.000 zatvorenika iz tajvanskih zatvora nakon što su amnestirani. Nacionalna služba bezbednosti saopštila je da je potpuno spremna za novonastalu situaciju i da će žestoko reagovati ukoliko dođe do nekog nasilja i kriminalnih radnji. Policija je naredila da se izvrše regularni testovi na zatvorenicima posle puštanja na slobudu, s obzirom na to da se polovina njih vode kao narkomani. Za puštanje na slobodu zatvorenici mogu da zahvale Progresivnoj demokratskoj stranci koja je proglasila amnestiju za one koji su osuđeni na manje od godinu dana zatvora. Ovaj potez partije na vlasti kritikuju opozicija i lokalna vlast – prvi govore o lovu na buduće glasače, dok drugi strahuju od toga šta će se dešavati u njihovim sredinama budući da nisu imali dovoljno vremena da se pripreme za masovno oslobađanje zatvorenika.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure