img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

02. јул 2008, 16:02 Redakcija Vremena
Copied

Pariz: Štit

U ime zemlje koja preuzima predsedavanje Evropskom unijom, francuski predsednik Nikola Sarkozi obećao je da će „zaštiti“ građane EU u nameri da ovaj savez učini još relevantnijim. Ajfelova kula u Parizu osvetljenja je plavim i zlatnim svetlima, bojama zastave Evropske unije, dok je francuski predsednik u jednočasovnoj televizijskoj emisiji sa nacionalnom frekvencijom objašnjavao prioritete bloka 27 zemalja – promene, snaga i jedinstvo. Francuska preuzima predsedavanje od Slovenije u veoma osetljivom trenutku nakon irskog odbacivanja Lisabonskog ugovora i najava iz Poljske da će blokiranjem ugovora Uniju uvaliti u još veću krizu. U narednih šest meseci Francuska će nastojati da, kako kaže Sarkozi, zaštiti njene građane od globalizacije. On se obratio direktno biračima, rekavši da će se založiti za uvođenje poreskih olakšica za širok spektar proizvoda (od benzina do zeleniša) i za restorane. Naime, Irci su odbacili tzv. Evropski ustav u strahu od povećanja poreskih obaveza i zbog nerazumevanja samog teksta. Komentarišući nepoverenje prema EU u nekim zemljama, Sarkozi je rekao da „stvari uopšte ne stoje dobro“. „Moramo da razmišljamo o tome kako da u okviru EU zaštitimo Evropljanje u svakodnevnom životu. Ne treba se ustručavati izgovoriti reč ‘zaštita’, objašnjavajući da građani žele da budu zaštićeni od rizika globalizacije.“ Francuski lider je napomenuo da će se tokom predsedavanja EU koncentrisati na pet oblasti: imigracija, odbrana, energetika, zaštita životne sredine, poljoprivreda i na najprofitabilniji projekat: novu Mediteransku uniju, koja će biti promovisana 13. jula. Međutim, prioritet nad prioritetima, kaže Sarkozi, biće Lisabonskih ugovor, dodajući da EU zemlje moraju da nastave sa njegovom ratifikacijom. Nekoliko sati posle toga, poljski predsednik Leh Kačinski rekao je da je potpisivanje Lisabonskog ugovora, u svetlu referendumskog odbacivanja ugovora u Irskoj, „besmisleno“.


Pjongjang: Demontaža nuklearke

Šef UN-a Ban Ki Mun izjavio je da će posetiti Severnu Koreju povodom nedavnog usvajanja deklaracije o nuklearnom programu, odnosno o demontaži nuklearnih postrojenja. „Razgovarao sam sa vlastima Severne Koreje, koje kažu da sam dobrodošao u posetu, ali da bi oni voleli da znaju kada je najprikladnije vreme za to“, izjavio je Ki Mun reporterima u Tokiju. Generalni sekratar UN-a rekao je da je dugo očekivana deklaracija o nuklearnom programu i demontaža nuklearne kule „veoma ohrabrujuća“. Kao protivuslugu, Vašington će ukinuti neke od ekonomskih sankcija Severnoj Koreji i skinuti je sa „crne“ liste Stejt departmenta na kojoj se nalaze zemlje koje sponozorišu terorizam. Diplomatski napori u ubeđivanju Severne Koreje da odustane od nuklearnog programa traju od 2003. godine, a sada se postavlja pitanje da li je odustajanjem Pjongjanga otvoren prostor da nuklearne ambicije ostalih pregovarača (Kina, Japan, Južna Koreja i SAD) dođu do izražaja. Kondoliza Rajs, državna sekretarka SAD, ponovila je frazu o napretku i dugoročnom cilju i istakla: „Na kraju, sačekaćemo da vidimo napuštanje svih programa, oružja i materijala.“ Ishod koji petočlana grupa pregovarača želi da izbegne prihvatljiv je za Pjongjang – isplata velike količine novca, pokretanje novih projekata i Korejski mirovni ugovor.


Vašington: Poljubac podrške

Prošle nedelje Bil Klinton, nekadašnji predsednik Amerike i muž senatorke Hilari Klinton, izdao je saopštenje u kom se navodi da je „očigledno obavezan da uradi sve što je u njegovoj moći“, kao i da je „zamoljen da osigura pobedu senatora Obame na sledećim predsedničkim izborima u SAD“. Međutim, u privatnim krugovima čuje se drugačiji stav kada je reč o kandidatu za Belu kuću, Baraku Obami Klinton je, navodno, rekao da, ukoliko Obama želi njegovu podršku, onda bi trebalo „to kiss my ass“ (ass – stražnjica). Njegova supruga Hilari nekako je progutala Barakovu pobedu i pruža otvorenu podršku kandidatu od koga je izgubila, ali je Bil Klinton veoma ogorčen, toliko da je rekao svojim prijateljima da će kandidat demokrata morati da „moli“ za njegovu podršku, a jedan od neimenovanih demokrata otkrio je kako je arogantni Klinton u afektu izrekao pomenute vulgarnosti o ljubljenju i podršci. Poznato je da je Bil Klinton ljut zato što su u predizbornoj kampanji neki njegovi komentari protumačeni kao rasistički, ali su sada čak i njegovi „prijatelji“ iznenađeni. Drugi izvor pak tvrdi da Bil Klinton drži distancu prema Obami zato što ne veruje da ovaj može da pobedi u predsedničkoj trci. Za to vreme, Obama je u Londonu na proslavi povodom rođendana Nelsona Mandele rekao da „zna koliko su Bil i Hilari potrebni stranci“, kao i da su oni „uradili odličan posao“.


Peking: Tri uslova

Kina je zvanično potvrdila da će se njeni predstavnici sastati sa predstavnicima dalaj-lame kako bi razgovarali o Tibetu. Izbegli tibetanski duhovni vođa zatražiće veću autonomiju za Tibet, dok Peking tvrdi da je ono što dalaj-lama zapravo traži, nezavisnost. Sastanak iza zatvorenih vrata predstavlja drugu rundu pregovora od marta, kada su protesti na Tibetu prerasli u nasilje. Portparol kineskog ministra spoljnih poslova potvrdio je da će se dalaj-lamini izaslanici Lodi Gjari i Kelsang Gjalcen sastati za kineskim zvaničnicima, ali nije mogao da kaže imena predstavnika kineskih vlasti. Rekao je da je prioritet Kine da dalaj-lama realizuje „tri stop“, što znači stop navodnoj separatističkoj aktivnosti, stop izazivanju nasilja i stop pokušajima ometanja Olimpijskih igara. Dobitnik Nobelove nagrade za mir dalaj-lama rekao je da želi autonomiju, a ne nezavisnost Tibeta, konstantno ponavljajući da se protivi nasilju i da podržava Olimpijske igre u Pekingu. Peking tvrdi da je tokom martovskih protesta ubijeno oko 20 ljudi kada je u Lasi eskaliralo nasilje, dok Tibetanci tvrde da je taj broj mnogo veći.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure