img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

23. jul 2008, 15:43 Redakcija Vremena
Copied

Kabul, Bagdad: Obamina turneja

Barak Obama, kandidat demokrata na predstojećim izborima za predsednika SAD, počeo je 19. jula svoju prvu međunarodnu turneju. Turneja je započela posetom Avganistanu, gde se Obama susreo sa avganistanskim liderima i posetio američku bazu na severozapadu zemlje, da bi potom usledili Kuvajt i Irak. Planirano je da naredne destinacije budu Izrael, Jordan, Nemačka, Francuska i Velika Britanija. Obama, prema anketama, uživa blagu prednost u odnosu na republikanskog kandidata Džona Mekejna, dok mu se kao glavni nedostatak navode neiskustvo u spoljnoj politici I, kako istraživanja pokazuju, Amerikanci imaju više poverenja u Mekejna kao glavnokomandujućeg oružanih snaga. S druge strane, za razliku od Mekejna, Obama uživa ogromnu popularnost van Amerike, te u njegovom izbornom štabu imaju velika očekivanja od turneje koja pokriva tačke najvećih bezbednosnih izazova i države glavnih saveznika. Iako se zalaže za drugačiji spoljnopolitički pristup od aktuelnog američkog predsednika Džordža Buša, Obama je odmah izjavio da je „više zainteresovan da sluša nego da priča“.

U Iraku Obama se susreo sa premijerom Nurijem al Malikijem i predsednikom Džalalom Talabanijem. Kada je reč o politici prema Iraku i Avganistanu, Obama je najavio da će, ukoliko postane predsednik SAD, povući trupe iz Iraka u roku od 16 meseci. Njegov prioritet u ratu protiv terorizma je Avganistan, gde bi trebalo povećati broj američkih vojnika bar za 10.000, uz dosadašnjih 36.000. U Avganistanu je u proteklih mesec dana značajno pogoršana bezbednosna situacija, jer su napadi talibana mnogo češći nego ranije.


Dablin: Sarkozi i Irci

Francuski predsedniik Nikola Sarkozi posetio je u ponedeljak Dablin u nameri da sa irskim političarima pronađe rešenje za tešku situaciju u kojoj se Evropska unija našla posle irskog odbijanja da potpiše Lisabonski ugovor. Francuska je predsedavanje EU preuzela 1. jula i Sarkozi je ratifikaciju „Lisabona“ odredio kao najveći prioritet. Da francuski predsednik dolazi na vruć teren, znalo se još prošle nedelje, kada je izjavio da Irci moraju ponovo da glasaju i odobre „Lisabon“, što je u Dablinu protumačeno kao pokušaj nametanja rešenja, koje je suprotno volji građana. Sarkozi je naknadno pokušao da izgladi stvar i ublaži nezadovoljstvo Iraca izjavama da u Dablin ne dolazi da „drži lekcije“, već da „sasluša i razume“ zašto je većina Iraca odbacila ugovor. Bez obzira na to, francuskog predsednika je u Dablinu dočekalo nekoliko stotina demonstranata sa transparentima na kojima je pisalo „Sarko odlazi „i „Narod je rekao ne„. Prema irskim medijima, Nikola Sarkozi i njegov domaćin, irski premijer Brajan Kouen (koji je pristalica Lisabonskog sporazuma) saglasili su se da zajedno traže izlaz iz krize u koju je EU upala posle irskog „ne“. Irska je jedina država EU koja se odlučila da građani na referendumu sami odluče da li da ga prihvate ili ne. Posle njihovog odbijanja na referendumu 12. juna, došlo je do velikih problema jer se ugovoru protivi i Češka, dok je poljski predsednik Leh Kačinjski posle irskog referenduma odbio da potpiše sporazum, iako ga je parlament prethodno ratifikovao. Problemi su se javili i u Nemačkoj, čiji je predsednik Horst Keler takođe odbio da potpiše ugovor, jer za to nije dobio dozvolu Ustavnog suda. Sudbina Lisabonskog ugovora imaće uticaja i na dalje proširenje EU, budući da je Sarkozi u više navrata izjavio da bez sporazuma nema ni proširenja. Lisabonski ugovor ratifikovalo je 23 od 27 članica Unije.


Peking: Olimpijska restrikcija saobraćaja

Kineske vlasti predstavile su mere drastične restrikcije saobraćaja u Pekingu, u nameri da poboljšaju kvalitet vazduha tokom Olimpijskih igara. Namera najnovijih restrikcija saobraćaja je da se broj od preko tri miliona automobila na ulicama kineskog glavnog grada smanji za polovinu. U tu svrhu ograničene su relacije kojima se vozila mogu kretati, uveden sistem po kome se automobili sa parnim brojem registarskih tablica mogu kretati jednog dana, a drugog sa neparnim brojem. Postavljen je i sistem od 10.000 kamera za nadziranje poštovanja propisa. Da bi se koliko je moguće olakšao život građanima, znatno je poboljšan gradski prevoz, dok se savetuje rad kod kuće svima koji to mogu. Drastične mere poput goreopisanih pokazuju rešenost kineskih vlasti da obezbede da Olimpijske igre prođu u savršenom redu. U tu svrhu već je učinjeno mnogo, a najavljeno je da će se, ukoliko je potrebno, menjati čak i vremenske prilike. Cenu lepe slike koju će Kina nastojati da prikaže svetu najviše će osetiti građani, koji će u narednih mesec dana morati da promene mnoge životne navike.


Dar es Salam: Biti albino u Tanzaniji

Istraga koju su obavili novinari britanskog BBC-ja u Tanzaniji pokazala je da je u poslednjih godinu dana 25 ljudi ubijeno u ovoj afričkoj zemlji samo zbog toga što su bili albino. Prema naivnom verovanju, magični napitak napravljen od delova njihovog tela može učiniti osobu bogatom. Okultizam i veštičarenje oduvek su rašireni u ovoj zemlji, ali nikome nije jasno zašto se sve to ispoljava baš sada. Poslednja žrtva ritualnih ubistava bila je sedmomesečna albino beba. Tanzanijski predsednik Jakaja Kikvete najavio je da će zatražiti od policije da pronađe lokacije gde albino osobe žive i ponuditi im zaštitu. Poslednja starija albino osoba koja je ubijena bio je jedan mladić, koji je stradao u restoranu, gde je bio na večeri sa devojkom. Njega su četvorica muškaraca ubili mačetama, uz reči da su im potrebne njegove noge. Tanzanijske vlasti smatraju da je reč o organizovanoj grupi i već su pritvorile 173 osobe, za koje se veruje da se bave veštičarenjem.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure