img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

23. јул 2008, 15:43 Redakcija Vremena
Copied

Kabul, Bagdad: Obamina turneja

Barak Obama, kandidat demokrata na predstojećim izborima za predsednika SAD, počeo je 19. jula svoju prvu međunarodnu turneju. Turneja je započela posetom Avganistanu, gde se Obama susreo sa avganistanskim liderima i posetio američku bazu na severozapadu zemlje, da bi potom usledili Kuvajt i Irak. Planirano je da naredne destinacije budu Izrael, Jordan, Nemačka, Francuska i Velika Britanija. Obama, prema anketama, uživa blagu prednost u odnosu na republikanskog kandidata Džona Mekejna, dok mu se kao glavni nedostatak navode neiskustvo u spoljnoj politici I, kako istraživanja pokazuju, Amerikanci imaju više poverenja u Mekejna kao glavnokomandujućeg oružanih snaga. S druge strane, za razliku od Mekejna, Obama uživa ogromnu popularnost van Amerike, te u njegovom izbornom štabu imaju velika očekivanja od turneje koja pokriva tačke najvećih bezbednosnih izazova i države glavnih saveznika. Iako se zalaže za drugačiji spoljnopolitički pristup od aktuelnog američkog predsednika Džordža Buša, Obama je odmah izjavio da je „više zainteresovan da sluša nego da priča“.

U Iraku Obama se susreo sa premijerom Nurijem al Malikijem i predsednikom Džalalom Talabanijem. Kada je reč o politici prema Iraku i Avganistanu, Obama je najavio da će, ukoliko postane predsednik SAD, povući trupe iz Iraka u roku od 16 meseci. Njegov prioritet u ratu protiv terorizma je Avganistan, gde bi trebalo povećati broj američkih vojnika bar za 10.000, uz dosadašnjih 36.000. U Avganistanu je u proteklih mesec dana značajno pogoršana bezbednosna situacija, jer su napadi talibana mnogo češći nego ranije.


Dablin: Sarkozi i Irci

Francuski predsedniik Nikola Sarkozi posetio je u ponedeljak Dablin u nameri da sa irskim političarima pronađe rešenje za tešku situaciju u kojoj se Evropska unija našla posle irskog odbijanja da potpiše Lisabonski ugovor. Francuska je predsedavanje EU preuzela 1. jula i Sarkozi je ratifikaciju „Lisabona“ odredio kao najveći prioritet. Da francuski predsednik dolazi na vruć teren, znalo se još prošle nedelje, kada je izjavio da Irci moraju ponovo da glasaju i odobre „Lisabon“, što je u Dablinu protumačeno kao pokušaj nametanja rešenja, koje je suprotno volji građana. Sarkozi je naknadno pokušao da izgladi stvar i ublaži nezadovoljstvo Iraca izjavama da u Dablin ne dolazi da „drži lekcije“, već da „sasluša i razume“ zašto je većina Iraca odbacila ugovor. Bez obzira na to, francuskog predsednika je u Dablinu dočekalo nekoliko stotina demonstranata sa transparentima na kojima je pisalo „Sarko odlazi „i „Narod je rekao ne„. Prema irskim medijima, Nikola Sarkozi i njegov domaćin, irski premijer Brajan Kouen (koji je pristalica Lisabonskog sporazuma) saglasili su se da zajedno traže izlaz iz krize u koju je EU upala posle irskog „ne“. Irska je jedina država EU koja se odlučila da građani na referendumu sami odluče da li da ga prihvate ili ne. Posle njihovog odbijanja na referendumu 12. juna, došlo je do velikih problema jer se ugovoru protivi i Češka, dok je poljski predsednik Leh Kačinjski posle irskog referenduma odbio da potpiše sporazum, iako ga je parlament prethodno ratifikovao. Problemi su se javili i u Nemačkoj, čiji je predsednik Horst Keler takođe odbio da potpiše ugovor, jer za to nije dobio dozvolu Ustavnog suda. Sudbina Lisabonskog ugovora imaće uticaja i na dalje proširenje EU, budući da je Sarkozi u više navrata izjavio da bez sporazuma nema ni proširenja. Lisabonski ugovor ratifikovalo je 23 od 27 članica Unije.


Peking: Olimpijska restrikcija saobraćaja

Kineske vlasti predstavile su mere drastične restrikcije saobraćaja u Pekingu, u nameri da poboljšaju kvalitet vazduha tokom Olimpijskih igara. Namera najnovijih restrikcija saobraćaja je da se broj od preko tri miliona automobila na ulicama kineskog glavnog grada smanji za polovinu. U tu svrhu ograničene su relacije kojima se vozila mogu kretati, uveden sistem po kome se automobili sa parnim brojem registarskih tablica mogu kretati jednog dana, a drugog sa neparnim brojem. Postavljen je i sistem od 10.000 kamera za nadziranje poštovanja propisa. Da bi se koliko je moguće olakšao život građanima, znatno je poboljšan gradski prevoz, dok se savetuje rad kod kuće svima koji to mogu. Drastične mere poput goreopisanih pokazuju rešenost kineskih vlasti da obezbede da Olimpijske igre prođu u savršenom redu. U tu svrhu već je učinjeno mnogo, a najavljeno je da će se, ukoliko je potrebno, menjati čak i vremenske prilike. Cenu lepe slike koju će Kina nastojati da prikaže svetu najviše će osetiti građani, koji će u narednih mesec dana morati da promene mnoge životne navike.


Dar es Salam: Biti albino u Tanzaniji

Istraga koju su obavili novinari britanskog BBC-ja u Tanzaniji pokazala je da je u poslednjih godinu dana 25 ljudi ubijeno u ovoj afričkoj zemlji samo zbog toga što su bili albino. Prema naivnom verovanju, magični napitak napravljen od delova njihovog tela može učiniti osobu bogatom. Okultizam i veštičarenje oduvek su rašireni u ovoj zemlji, ali nikome nije jasno zašto se sve to ispoljava baš sada. Poslednja žrtva ritualnih ubistava bila je sedmomesečna albino beba. Tanzanijski predsednik Jakaja Kikvete najavio je da će zatražiti od policije da pronađe lokacije gde albino osobe žive i ponuditi im zaštitu. Poslednja starija albino osoba koja je ubijena bio je jedan mladić, koji je stradao u restoranu, gde je bio na večeri sa devojkom. Njega su četvorica muškaraca ubili mačetama, uz reči da su im potrebne njegove noge. Tanzanijske vlasti smatraju da je reč o organizovanoj grupi i već su pritvorile 173 osobe, za koje se veruje da se bave veštičarenjem.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure