img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

29. jul 2002, 12:09 Redakcija Vremena
Copied

Kabul: Nevine žrtve

Iako zasnovane na najsavremenijem i najpreciznijem oružju i opremi, američke snage su u vazdušnoj vojnoj intervenciji protiv uporišta talibana i mreže Al Kaide u Avganistanu usmrtile više stotina nevinih civila. Greške su najčešće nastajale zbog pogrešnih informacija koje su im s terena dostavljale vođe različitih avganistanskih plemenskih struja, a pošto se Amerikancima žurilo, uz želju da po svaku cenu izbegnu rizik gubitaka na svojoj strani, informacije su retko proveravali dodatno na terenu. Ispostavilo se da je u poslednjih oko šest meseci najmanje 400 avganistanskih civila poginulo u neodmerenim akcijama američkih snaga iako zvaničnici Pentagona tvrde da vazdušne snage već više meseci služe samo kao podrška operacijama na terenu, čiji je cilj razbijanje poslednjih uporišta Al Kaide. Posledice su često stravične i sve je teže obuzdati gnev avganistanskih vođa zbog gubitka života nevinih ljudi. Po prvi put od početka napada i uspostavljanja nove vlasti u Kabulu, avganistanske vođe zahtevaju veći uticaj u odabiru meta. Ministar inostranih poslova Avganistana dr Abdulah izjavio je: „Mi moramo imati veći uticaj. Ukoliko se stanje ne poboljša, Amerikancima ćemo poželeti svaku sreću i uspeh, ali mi više ne možemo sarađivati.“ Tokom poslednjih mesec dana u jednom napadu Sjedinjenih Država na selo Oruzgan život su izgubila 54 meštanina. Pentagon se često oslanja na podatke o kretanju talibana na terenu, ali kritičari američkih operacija upozoravaju da ih različiti lokalni moćnici namerno navode na pogrešan trag kako bi iskoristili američku vojnu silu za sopstvene političke obračune. Ali, čak i kad ima nepobitnih dokaza da su u napadu stradali civili, Pentagon poriče greške i tvrdi da je neko selo bilo legitimna meta, jer se po njegovim saznanjima tamo krila grupa pripadnika Al Kaide, iako nikada nijednog nisu zarobili. Međutim, Pentagon priznaje da ne vodi podatke o civilnim žrtvama, ali insistira na tome da je intervencija protiv talibana i Al Kaide najpreciznija vazdušna kampanja do sada. Oktobra prošle godine američki pilot pogodio je džamiju misleći da gađa imanje talibanskog komandanta Džalaludina Hkanija. U džamiji je poginulo najmanje 65 civila, što su mogli da potvrde i novinari koji su nakon napada posetili mesto. Predstavnici američke nevladine organizacije Global Exchange raspolažu podacima da je do sada ukupno poginulo 812 avganistanskih civila.

Mančester: Lekar ubica

Dr Harold Šipman, lekar opšte prakse iz mančesterskog predgrađa Hajd, osuđen je pre dve godine zbog optužbe da je smrtonosnom injekcijom ubio 15 svojih pacijenata. Nedavno obelodanjeni nalazi zvanične istrage pokazuju, međutim, da je morbidni doktor u protekle 23 godine prakse ubio najmanje 215 pacijenata. Šipman, koga su svi u Hajdu i okolini smatrali dobroćudnim i savesnim lekarom, uživao je veliko poverenje svojih pacijenata i njihovih porodica i zato zadugo nije izazivao nikakvu sumnju da je na bilo koji način umešan u smrt svojih pacijenata, mahom starijih ljudi. Naprotiv, svi bi sticali utisak da se više ništa nije moglo učiniti, i porodice bi, po savetu doktora, odustajale od zahteva da se obavi autopsija. Dok psiholozi proučavaju razloge zbog kojih je dr Šipman bio toliko fasciniran smrću, istraga je utvrdila način na koji je ubijao pacijente. Obično bi navratio kod postarije gospođe ili gospodina koje je lečio, ako ne na poziv pacijenta, onda pod izgovorom da je bio u prolazu i da je hteo da vidi kako se oporavljaju. Najčešće usamljeni starci, čije porodice žive u Mančesteru ili dalje od Hajda, smatrali bi to posebnim znakom pažnje izuzetno savesnog doktora. Šipman bi im pod nekim izgovorom dao injekciju sa smrtonosnom dozom analgetika dijamorfina. Potom bi se ili udaljio s lica mesta i sačekao da ga pozove policija, ili članovi porodice kad otkriju smrt, ili bi sam pozvao policiju iz stana žrtve i „složio im priču“ da staračko srce nije izdržalo. Sutkinja Dženet Smit koja je saopštila nalaze zvanične istrage kaže da bi broj žrtava mogao biti i mnogo veći, ali da nema dovoljno dokaza.

Brisel: Nevoljni saveznici

Najviši predstavnici zemalja Evropske unije sve glasnije izražavaju nezadovoljstvo zbog najava SAD da rat protiv iračkog predsednika Sadama Huseina tek što nije počeo. Naravno, britanski premijer Toni Bler jedini je među petnaestoricom koji insistira na tome da poseduje dovoljno dokaza da Sadam Husein proizvodi oružje za masovno uništenje, i on je za sada jedini evropski partner Amerike koji samo čeka na znak da pridruži britanske snage američkim.

„Evropljani“ bi više voleli da vide konsolidaciju nove avganistanske vlade, a preči im je i rasplet krize na Bliskom istoku od nove vojne intervencije protiv Iraka. Najviši zvaničnik EU za pitanja bezbednosne i spoljne politike Havijer Solana smatra da američke pretnje napadima na Irak na kraju mogu ispasti proročanstvo koje se samo od sebe ispunjava jer, ako Sadam Husein ne bude dobio makar i uzan manevarski prostor, prevladaće fatalizam, pa neće biti načina da se vojna intervencija, s evropskom saglasnošću ili bez nje, izbegne. I Turska, verni NATO saveznik Amerike, upozorila je SAD da još nije vreme za intervenciju, dok izrealesko-palestinski sukob ne pokaže znake jenjavanja.

Ugledni britanski nedeljnik „Economist“ nedavno je podsetio „Evropljane“ na reči slavnog britanskog premijera Čerčila: „Uvek možete računati na to da će Amerikanci učiniti pravu stvar… Kad budu iscrpli sve druge opcije“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Kakvi ste to ljudi

Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće

Filip Švarm

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure