img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

02. август 2002, 18:24 Priredio: S. G
Copied

Nju Delhi: Novi čovek

Prošle nedelje Indija je dobila svog jedanaestog predsednika u ličnosti čuvenog naučnika i, kako ga nazivaju, „oca indijskog raketnog programa“, 71-godišnjeg Abdula Kalama. U izveštajima se naglašava da je novi predsednik muslimanske veroispovesti što bi trebalo da doprinese smirivanju strasti i mogućih ratnih sukoba na granici između Indije i Pakistana. Ovaj skromni čovek iz Madrasa i jedan od najvećih indijskih naučnika treći je musliman na čelu zemlje u kojoj je hindu većinska religija i koja je zvanično sekularna država. U Indiji je uloga predsednika ceremonijalna, ali on je taj koji odlučuje o mandataru nove vlade ukoliko nema većinske pobede jedne partije na izborima. Očekuje se da će izbor Kalama za predsednika i njegova reputacija u zemlji omogućiti mnogoljudnoj Indiji da uđe u mirnije vode, kako bi se posvetila pitanjima ekonomskog oporavka i napretka. Kao veliki zagovornik „domaćih resursa“, Abdul Kamal smatra da tako velika zemlja može mnogo više sama da uradi na pospešivanju svog razvoja na svim poljima. U kampanji za izbor predsednika podršku mu je pružio aktuelni premijer Indije Behari Vadžpaji, što se ocenjuje kao mudar politički potez. U inauguralnom govoru pred palatom parlamenta Abdul Kalam je istakao potrebu da Indija bude sekularna država: „Želim da naglasim nepokolebljivu predanost principima sekularizma koji je kamen temeljac naše nacije i ključno obeležje naše civilizacijske moći.“ Primopredaja dužnosti odvijala se na standardan način: novi se predsednik dovezao u palatu parlamenta zajedno s dosadašnjim predsednikom Narajanom u limuzini koju je pratila ceremonijalna konjička brigada budućih telohranitelja Abdula Kalama.

Moskva: Limonov i terorizam

U Moskvi je zvanično saopšteno da je lokalni sud naredio gašenje novina koje su povezane sa, kako se navodi, nacionalističkim piscem Eduardom Limonovim koji je nešto ranije ove godine bio i uhapšen. Kao razlog za donošenje ovakve odluke navodi se da su ove novine pozivale na nasilno rušenje vlasti u Rusiji, kao i da su zagovarale etničke konflikte. Zabrana rada novinama „Limonka“, što je u slengu naziv za ručnu granatu, usledila je nakon tužbe koju je pokrenulo ministarstvo informisanja i vlasnicima je ostavljen rok od deset dana da ulože žalbu na presudu. Ovo je, u neku ruku, nastavak akcije pomenutog ministarstva pošto je početkom jula već doneta slična presuda protiv drugog nacionalističkog časopisa „Ruskije vedomosti“ jer su se u njima pojavljivale pretnje upućene Jevrejima i drugim manjinskim etničkim grupama. To je bio prvi slučaj da novine budu zabranjene zbog šovinističkih komentara. Eduardu Limonovu je suđeno u Saratovu, gradu na jugu Rusije, po optužbi da je nabavljao oružje za organizovanje terorističkih napada i zbog javnih poziva na nasilno rušenje ruske vlade. Neki analitičari tvrde da je ovaj ruski pisac, čiju Nacionalnu boljševičku partiju sačinjavaju pretežno intelektualci i koja nije bila poznata po nasilju, poslužio ruskim vlastima kao žrtveno jagnje u njenim pokušajima da pokaže da je sposobna da slomi ekstremiste u jeku njihove rasističke kampanje. S tim u vezi je i sledeći događaj: nedavno je ručno napravljena eksplozivna naprava pobodena u šipku sa antisemitističkom porukom eksplodirala u rezidencijalnom delu Moskve. Na sreću, niko nije bio povređen.

London: Treća generacija

Pred britanskim višim sudom odbijena je tužba više od 100 žena koje su tvrdile da im je zdravlje ozbiljno ugroženo usled korišćenja treće generacije kontraceptivnih pilula. Tokom tromesečnog procesa, u sudnici su se pojavili naučnici koji su upozorili na činjenicu da se uobičajeni rizik korišćenja oralne kontracepcije (5:100.000 šansi za začepljenje krvnih sudova) u slučaju druge generacije pilula povećava na 15:100.000, a u slučaju treće na čak 25:100.000. Nasuprot njima, proizvođači Organon Laboratories, Schering Healthcare i Wyth ostali su pri stavu da ne postoje nikakvi dokazi o povezanosti pilula sa bolestima krvnih sudova. Obrazlažući odluku da presudi u korist proizvođača, sudija Džastis Mekej istakao je da je potpuno svestan da je takva presuda „ozbiljno razočaranje“ za sve žene: „Njima može, ali i ne mora da bude uteha činjenica da je ovaj proces gotovo sigurno jedno od najtemeljnijih preispitivanja koje je problem kontraceptivnih pilula za sada izazvalo.“ S druge strane, Trudi Bening, koja je posle korišćenja treće generacije pilula imala začepljenje krvnih sudova a zatim i gangrenu, ocenila je da u Britaniji nema pravde i da tek završeni proces dozvoljava slobodno ubijanje žena. Kako se čini, uteha nije bila nikakva.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure