img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

06. јун 2003, 19:55 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Ženeva: Antiglobalističke demonstracije

Švajcarska policija je prošlog ponedeljka uveče upotrebila vodene topove kako bi rasterala više stotina demonstranata koji su blokirali saobraćaj u centru Ženeve, u znak protesta zbog održavanja samita grupe osam najrazvijenijih zemalja sveta (G8) u Evijanu u susednoj Francuskoj. Više od 500 demonstranata zahtevalo je oslobađanje 25 osoba, uhapšenih prethodne noći u sukobima policije i antiglobalista. Druga grupa demonstranata, u francuskom mestu Anmas, mirno je demonstrirala ispred zgrade Svetske trgovinske organizacije (STO) u Ženevi protiv preteće privatizacije distribucije vode u svetu. Ženevska policija, koja je kritikovana nakon incidenata sa demonstrantima prethodnog dana, u ponedeljak je saopštila da će još energičnije intervenisati ako to bude neophodno kako bi se u gradu očuvao javni red. „Nalazimo se u situaciji koja eskalira“, izjavio je zvaničnik policije Kristijan Kidre-Moru. Demonstranti tvrde da je policija ponovo prekoračila svoja ovlašćenja.

Evijan: Susret protivnika

Predsednici Francuske i SAD Žak Širak i Džordž Buš priznali su prošlog ponedeljka u Evijanu, tokom samita lidera najrazvijenijih zemalja sveta G8, da se ne slažu oko Iraka, ali su istakli spremnost da rade zajedno. Pre prvog bilateralnog susreta između dva predsednika od početka iračke krize, koja je njihove lične odnose dovela na najniži nivo, predsednik Buš je izrazio spremnost za „konstruktivan razgovor“ sa svojim francuskim kolegom. „Poznajem mnogo ljudi u naše dve zemlje koji se pitaju da li smo stvarno spremni da vodimo konstruktivan razgovor. Odgovor je: apsolutno. Mogu da postoje neslaganja, ali to ne znači da jedan prema drugom treba da budemo neprijatni. Moramo biti iskreni, prošli smo kroz težak period“, rekao je Buš novinarima pre susreta na margini samita G8. „Ne postoji sumnja oko stava koji zastupa Širak (protiv rata u Iraku) niti oko mog stava. Upravo zbog toga što smo u stanju da budemo iskreni jedan prema drugome, možemo reći da imamo dobre odnose“, dodao je Buš. Širak je, sa svoje strane, pozdravio prisustvo američkog predsednika u Evijanu, dodavši da mu je „zadovoljstvo što može da ugosti“ Buša. Dva lidera delovala su opušteno i nasmejano pre nego što su se rukovali pred predstavnicima medija. Buš je, posle susreta sa Širakom, otputovao iz Evijana u egipatsko letovalište Šarm el Šeik na samit arapskih lidera.

Jangun: Pritvorena nobelovka

Mjanmarska vojska prebacila je početkom nedelje lidera opozicije Ang San Su Ki sa severa zemlje, gde je uhapšena, u Jangun i ona se trenutno nalazi u sedištu vojne obaveštajne službe, saopštili su izvori bliski njenoj partiji, Nacionalnoj ligi za demokratiju. „Videli smo konvoj kako ulazi u zatvorski kompleks Insein“, nedaleko od prestonice, izjavio je izvor iz Nacionalne lige za demokatiju. Tu informaciju nisu potvrdile zvanične vlasti. Dobitnica Nobelove nagrade za mir stavljena je u petak „privremeno pod zaštitu vlasti“ zajedno sa još 18 članova njene partije nakon sukoba na severu zemlje u kojima su poginule četiri osobe. Do sukoba je došlo između pristalica Ang San Su Ki i onih koji podržavaju huntu na vlasti. Ostali članovi njene partije koji se tokom sukoba nisu nalazili na severu zemlje od vikenda su u kućnom pritvoru. Vlasti su najavile seriju represivnih mera protiv najjače opozicione partije, među kojima je zatvaranje sedišta stranke u Jangunu i njenih ogranaka u nekoliko gradova. Policija je danas povećala obezbeđenje oko kuće Su Ki, u kojoj je dobitnica Nobelove nagrade dva puta od 1989. bila u kućom pritvoru. Vlasti su danas preventivno zatvorile i sve fakultete i obrazovne ustanove iz straha od organizovanja protesta. Policija je zabranila i okupljanja na ulicama tokom prolaska vojnog konvoja u kome se nalazila opozicionarka.

Vašington: Kontroverzni zakon

Američke vlasti u Vašingtonu usvojile su niz veoma kontroverznih pravila koja omogućavaju još veću koncentraciju vlasništva nad medijima, uprkos upozorenjima da to može da ugrozi pluralizam i demokratiju. Petočlana Federalna komisija za komunikacije (FCC) usvojila je sa tri glasa „za“ i dva „protiv“ predlog predsednika komisije Majkla Pauela. „Napisali smo pravila prilagođena aktuelnom vremenu“, istakao je Pauel. Tim merama je predviđeno da jedna medijska grupacija može da pokriva do 45 odsto nacionalnog auditorijuma, umesto dosadašnjih 35 odsto. Takođe, uklonjene su prepreke koje su do sada sprečavale elektronske i štampane medije koji pokrivaju isto tržište da budu u vlasništvu istog konzorcijuma. Prema novim odredbama, jedna kompanija može da poseduje dve televizijske stanice tamo gde postoji najmanje pet televizija, a tri tamo gde postoji 18 televizijskih stanica, kao što je to slučaj u Los Anđelesu. Na prostoru na kojem program emituje devet televizija, jedna kompanija može da poseduje dnevne novine, televiziju i radio, a tamo gde postoji između četiri i osam televizija, ograničenja za višestruko vlasništvo biće stroža. FCC je, međutim, očuvao odredbu koja zabranjuje fuzionisanje četiri najveće američke televizijske mreže: Ej-Bi-Sija (ABC), Si-Bi-Esa (CBS), Foksa (Fox) i En-Bi-Sija (NBC). Republikanac Trent Lot ocenio je da se predstavnici njegove partije u Kongresu neće složiti s takvom odlukom. Portparol Centra za digitalnu demokratiju Džef Čester ocenio je da će tim merama biti uništene „različitost i konkurencija, kako na medijskom tržištu tako i na tržištu ideja“. „Manji broj vlasnika medija znači da će se čuti manje glasova i da će biti manje prilika za razgovor i diskusiju“, dodao je on. Udruženje filmskih producenata i nezavisne video produkcije ocenilo je da će, što se više televizijskih kanala nađe u vlasništvu malog broja konglomerata kao što su Njus Korp, Dizni, AOL Tajm Vorner, Viakom, biti sve teže opstati na tržištu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure