img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

12. jun 2003, 12:57 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Nuakšot: Neuspeo državni udar

Predsednik Mauritanije Mauja Uld Taja izjavio je prošlog ponedeljka u obraćanju naciji da su oficiri oružanih snaga pokušali da izvedu državni udar. Oficiri su tokom vikenda zauzeli „oklopnu jedinicu“, izjavio je Taja za državni radio i televiziju i dodao da je zato „bilo potrebno uništiti tu jedinicu, vozilo po vozilo, sve dok nije uništen poslednji tenk“. „Rezultati te operacije pokazuju veoma veliku sposobnost naših oružanih snaga da se suoče s najtežim uslovima služenja naciji“, istakao je on i zahvalio se „oficirima i vojnicima, posebno onima koji

su učestvovali u toj operaciji“. Načelnik Generalštaba vojske Mohamed Lemin N’Dijan ubijen je u pokušaju državnog udara, pošto je, kako izgleda, odbio da se preda pobunjenicima. Tokom pokušaja državnog udara bilo je različitih spekulacija o tome gde se nalazi predsednik države, pa je najpre Francuska, a zatim i SAD demantovale da se Taja nalazi u njihovim ambasadama. Jedan član vlade saopštio je da da su svi pobunjeni oficiri uhapšeni ili su se sami predali. Bivši

pukovnik Salah Uld Henena označen je kao predvodnik pobune. Nakon mirne noći u nedelju, borbe su nastavljene rano ujutro i trajale su nekoliko sati. Nakon što je utihnula pucnjava, na hiljade ljudi je izašlo na ulice Nuakšota da bi proslavilo pobedu snaga lojalnih predsedniku. Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama, ali se u bolnicama glavnog grada Mauritanije nalazi velik broj povređenih civila i vojnika. Stanovnici glavnog grada veruju da su pobunu organizovali islamistički orijentisani mladi oficiri iz oklopne i vazduhoplovne

jedinice. Od rata u Iraku tenzije u toj zemlji su pojačane. U Mauritaniji vlada rašireno nezadovoljstvo zbog veza koje je predsednik Taja održavao sa Izraelom. Predsednik Taja, proizraelski lider severozapadne afričke

zemlje, nedavno je preduzeo energičnu akciju protiv islamista.

Varšava: Uspeo referendum

Prema zvaničnim rezultatima, objavljenim prošlog ponedeljka, za pristupanje Poljske Evropskoj uniji glasalo je 77,45 odsto učesnika dvodnevnog referenduma. Na glasanje je 7. i 8. juna izašlo 58,86 odsto građana upisanih u biračke spiskove, a među njima se 22,55 odsto izjasnilo protiv integracije. Najviše protivnika ulaska u EU bilo je u istočnim i južnim regionima, gde je poljoprivreda slabo razvijena, a stopa nezaposlenosti veoma visoka. Za integraciju su uglavnom bili stanovnici velikih gradova i bogatijih područja u centralnoj i zapadnoj Poljskoj. Saopštavanje zvaničnih rezultata referenduma proslavljeno je u ponedeljak uveče u centru Varšave i u drugim poljskim gradovima. Na svečanom skupu, održanom u Kraljevskom zamku, rezultati su pročitani u prisustvu najviših poljskih državnih funkcionera i predstavnika javnog i kulturnog života. „Verujem da će Poljaci iskoristiti šansu koja ima je pružena“, rekao je predsednik Aleksander Kvašnjevski i dodao da su otvorena poslednja vrata na putu do Evropske unije. Svečanost je završena intoniranjem himni i podizanjem zastava Poljske i Evropske unije na glavnom tornju Kraljevskog zamka. Glavnim gradom Poljske odjekivali su počasni plotuni, a nebo je bilo osvetljeno reflektorima i vatrometom.

Nju Delhi: Razgovori o Tibetu

Niz susreta visokih kineskih zvaničnika sa predstavnicima dalaj-lame doprineli su razjašnjavanju pojedinih međusobnih nesporazuma u vezi s Tibetom, izjavio je početkom nedelje zamenik sekretara izbeglog tibetanskog lidera Tenzin Taklha. „Sa kineskim zvaničnicima razgovaralo se o budućnosti. Opisali bismo tu posetu kao uspešnu. Reč je o nastavku kontakta, započetog u septembru prošle godine“, rekao je Taklha zapadnim agencijama. Prema njegovim rečima, „obe strane su u ovom trenutku usredsređene na izgradnju poverenja i uklanjanje bilo kakvih nesporazuma“. „Nadamo se produžetku ovog kontakta i njegovom unapređenju“, dodao je Taklha, koji se nalazi na severu Indije, u planinskom gradu Daramsala, inače sedištu tibetanske vlade u egzilu. Četvoročlani tim, pod rukovodstvom specijalnog dalaj-laminog izaslanika Lodija Gjaltsena Gjarija, vratio se u Indiju krajem prošle nedelje, nakon dvonedeljne posete Šangaju, Pekingu i delovima Tibeta. Poseta Kini deo je procesa uspostavljanja kontakta između Pekinga i predstavnika dalaj-lame koji je počeo prošle godine, kada su

izaslanici tibetanskog boga-kralja takođe posetili Kinu. Bio je to prvi direktan susret dveju strana nakon 1993. godine. Analitičari kažu da je obnova kontakta odraz popuštanja kineskih vlasti i ispitivanja terena za neku vrstu političkog rešenja, s obzirom na težnju Pekinga da popravi svoj imidž na Zapadu. Dalaj-lama se nalazi na čelu vlade Tibeta u egzilu još od 1959. godine, kada se ta provincija neuspešno pobunila protiv centralnih vlasti u Pekingu. On traži veću autonomiju za Tibet. Direktni kontakti dalaj-lame i kineskih zvaničnika uspostavljeni su 1979. godine. Suspendovani su 1993. i obnovljeni prošle godine.

Peking: Najveći most na svetu

U Kini je počela izgradnja najdužeg mosta na svetu, južno od Šangaja, prenose kineski državni mediji. Rad na 36 kilometara dugom mostu preko zaliva Hangdžou počeo je prošlog ponedeljka, a planirano je da most bude otvoren za saobraćaj 2009. Zaliv Hangdžou nalazi se u centru gusto naseljene regije koja obuhvata i glavni kineski komercijalni centar Šangaj i najveću luku Ninbo. Najduži most „preko mora“ u svetu koštaće 11,8 milijardi juana (1,4

milijarde dolara). „Konstruisanje novog prekomorskog mosta pokazatelj je rastuće ekonomske moći Kine“, izjavio je jedan od zvaničnika zaduženih za izgradnju mosta, prenosi kineska državna agencija Hsinhua. Radovi na izgradnji ovog mosta počeli su nedelju dana pošto je počelo punjenje rezervoara na reci Jangce, u sklopu najveće hidroelektrane na svetu Tri klisure.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure