img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

19. jun 2003, 02:06 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Haldija: Škorpion napada

Američke snage nastavile su i početkom prošle nedelje akciju u gradovima i selima zapadno od Bagdada, u potrazi za osumnjičenim protivnicima prisustva SAD u Iraku i za naoružanjem. Kampanja, koja nosi naziv operacija Pustinjski škorpion obuhvata niz akcija u celom Iraku u potrazi za pobunjenicima i u njima učestvuje većina američkih jedinica razmeštenih u Iraku, izjavio je kapetan Džon Morgan, predstavnik Petog korpusa. „To je borbena operacija kako bi se porazili preostali džepovi otpora koji ometaju prelaz ka mirnom i stabilnom Iraku“, izjavio je Morgan. U prošlu nedelju je istekao poslednji dan za amnestiju Iračana koji dobrovoljno predaju teško naoružanje. Veći broj pripadnika vojne policije i pešadije, uz više od 30 borbenih kola i tenkova i uz podršku helikoptera, upali su u grad Haldija, 70 kilometara zapadno od Bagdada. Istovremeno, portparol američke Centralne komande poručnik Rajan Ficdžerald demantovao je vest da su američki vojnici povređeni u jednoj zasedi nedaleko od grada Balada. Incident se dogodio kada se, usled „mehaničkog kvara“, jedno vozilo zapalilo, rekao je Ficdžerald. Stanovnici susednog grada Faludže protestovali su, međutim, zbog brutalnog nastupa oko 1300 američkih vojnika koji su učestvovali u operaciji u tom gradu, 55 kilometara zapadno od Bagdada. Oni tvrde da su vojnici upadali u kuće i hapsili i lica koja nisu bila umešana u napade na američke snage. Kako bi ublažili nezadovoljstvo građana, neposredno nakon akcije vojnika usledila je podela humanitarne pomoći, u kojoj je bilo i školskog pribora, medicinske opeme, pa čak i dečjih igračaka. U akciji nije bilo žrtava ili povređenih među američkim vojnicima i Iračanima. Operacija Pustinjski škorpion, najobimnija vojna akcija od kada je proglašeno okončanje vojnih dejstava u Iraku, trajala je tri časa i američko-britanske snage nisu naišle na otpor. Morgan je naveo da se američke snage u Iraku rukovode „posebnim obaveštajnim podacima kako bi akcija bila usmerena na posebne mete“. Od okončanja rata u Iraku ubijeno je gotovo 50 američkih vojnika. Veći broj napada zabeležen je u području poznatijem kao „sunitski trougao“, u kojem ima pojedinaca još lojalnih svrgnutom predsedniku Sadamu Huseinu.

Prag: Skeptični Česi

Češka vlada i građani Praga proslavili su prošle subote uveče jasno referendumsko „da“ ulasku zemlje u Evropsku uniju. Iz inostranstva pristižu čestike, a šef države Vaclav Klaus izjavljuje da je odziv birača mogao biti i veći od 55 odsto. Na trgu ispred predsedničkog zamka Hradčani burnim aplauzom je dočekan šef češke diplomatije Kiril Svoboda. On je građane Praga i turiste na početku koncerta pozdravio sa „Ćao, Evropljani“. Na koncertu je učestvovalo šezdesetak najvećih zvezda muzičke i glumačke scene u Češkoj. Premijer Vladimir Špidla je na konferenciji za novinare objavio zvanične rezultate referenduma, prema kojima je skoro 3,5 od osam miliona registrovanih birača glasalo za ulazak u Evropsku uniju. Špidla je izjavio da je to bilo njegovo najteže političko iščekivanje u karijeri. „Ponosan sam što sam premijer zemlje koja ima tako angažovane građane“, rekao je Špidla i dodao da je referendum, održan tokom vikenda, pokazao da Česi jesu skeptični, ali da stoje realno na zemlji. Prema njegovoj oceni, epitet „evroskeptici“ predstavlja samo kliše. Špidla je nastojao da razveje bojazni onih Čeha koji su glasali protiv ulaska u EU da će zemlja izgubiti suverenitet. Prema njegovim rečima, češki predstavnici će na predstojećem samitu Unije u Solunu zahtevati da se neke ključne odredbe predloga novog evropskog ustava ostave za međuvladinu konferenciju koja počinje u oktobru, kako bi Češka imala pravo veta. Češki predsednik Vaclav Klaus je na rezultate referenduma reagovao neobično suzdržano i preko svog portparola Tomaša Klvanje zamerio građanima što se nisu odazvali u većem broju. Takođe, rekao je da je sada važno to kako će se Česi snaći u Evropi. Miroslav Grebenjiček, predsednik nereformisane Komunističke stranke Češke i Moravske – jedine parlamentarne partije koja je svojim biračima preporučila da na referendumu glasaju protiv – izjavio je da će se Česi uskoro otrezniti od evropske euforije.

Belfast: Bomba–krmača

Policija Severne Irske pronašla je prošle nedelje bombu tešku oko pola tone u kombiju u gradu Londonderi i za to optužila republikanske gerilce koji se protive mirovnom sporazumu. Tehničari britanske vojske prvobitno su procenili da je ručno napravljena bomba imala oko 270 kilograma eksploziva upakovanog u burad. Kasnije su rekli da je bomba dvostruko teža, što je čini jednom od najvećih bombi ikada pronađenih tokom tridesetogodišnjeg sukoba u Severnoj Irskoj. Pronađena naprava dvostruko je teža od bombe iz Omaga koja je 1998. godine ubila 29 osoba u jednom od najkrvavijih napada tokom sukoba između probritanskih protestanata i proirskih katolika. Bomba je pronađena u kombiju koji je bio parkiran na mostu na reci Fojl. Policija je saopštila da je bomba bila namenjena „trenutnom napadu“ i za nju okrivila katoličke republikanske gerilce koji se protive mirovnom sporazumu potpisanom na Veliki petak 1998. „Još smo u ranoj fazi istrage, ali sve ukazuje na disidentsku republikansku napravu“, rekao je novinarima glavni inspekor Džordž Brajan. On je izjavio da se ne zna šta je bila meta napada, ali da su slične napade u proteklih nekoliko godina republikanski disidenti usmeravali na policijske ili vojne instalacije. Tajmer je pronađen zajedno sa eksplozivom, ali su ga stručnjaci onesposobili. U petak prošle nedelje, policija u Irskoj zaplenila je veliku količinu materijala za bombe blizu Dundalka, u blizini granice sa Severnom Irskom, i uhapsila šestoro ljudi. Bezbednosni izvori veruju da je jedan od šestorice uhapšenih vodeći član Prave IRA, koja se protivi sporazumu na Veliki petak i koji je odgovoran za bombaški napad u Omagu. Prava IRA odvojila se od Irske republikanske armije pre pet godina, protestujući zbog njene odluke da suspenduje gerilski rat protiv Britanaca u Severnoj Irskoj. Prava IRA je od tada izvodila sporadične napade u Severnoj Irskoj i Britaniji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure