img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

23. oktobar 2003, 16:38 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Vatikan: Svetica Majka Tereza

Papa Jovan Pavle Drugi proglasio je prošlog vikenda majku Terezu blaženom. Više od 150.000 hodočasnika, turista, katolika i drugih vernika prisustvovalo je misi i ceremoniji beatifikacije na Trgu svetog Petra u Rimu. Majka Tereza umrla je 1997. godine posle 50 godina brige o bolesnima, siromašnima i odbačenima u Kalkuti. Prema rečima Jovana Pavla Drugog, inače dugogodišnjeg prijatelja misionarke, „časni sluga božiji Tereza iz Kalkute od sada će biti blažena“. Papa je „izveo revoluciju“ u procesu beatifikacije i kanonizacije. Prema podacima Vatikana, Jovan Pavle Drugi je do danas obavio 1315 beatifikacija i 476 kanonizacija i time postao „najveći tvorac svetaca i blaženih“ u istoriji Katoličke crkve. Od 1588. do danas svi prethodnici Jovana Pavla Drugog beatifikovali su ukupno 1310 osoba i proglasili 300 svetaca. Pre XVI veka ta odluka bila je na narodu. Hiljade ljudi okupilo se danas i u Kalkuti u znak sećanja na majku Terezu. Širom Indije organizovani su skupovi u slavu najpoznatije časne sestre koja je svoj život posvetila siromašnima. Specijalna jutarnja služba održana je u glavnom sedištu Misionarki. U Kalkuti su sinoć počele proslave, izložbom fotografija iz života majke Tereze. Filmski festval posvećem misionarki najavljen je za 4. novembar, a proslave će biti nastavljene po povratku zvaničnika i časnih sestara sa ceremonije beatifikacije iz Rima. Majka Tereza rođena je u albanskoj porodici u Skoplju 26. avgusta 1910. pod imenom Agneza Gondža Bojadžiu, osnovala je Misionarke milosrđa1949. godine, sa samo 12 opatica. Red sada ima 4500 opatica u 133 zemlje.

Tokio: Ispaljen projektil

Severna Koreja ispalila je danas projektil „zemlja-brod“ u more između Korejskog poluostrva i Japana. Seul je testiranje rakete ocenio kao deo južnokorejskih vojnih vežbi. „Izgleda da je projektil ispaljen kao deo godišnje vežbe“, izjavio je portparol Generalštaba južnokorejske vojske Kim Hjung Kju. On je kazao da je Severna Koreja slične vežbe ove godine održala dva ili tri puta, ali je odbio da iznese dodatne detalje. Japanska agencija za odbranu navela je da je, prema informacijama kojima raspolaže, projektil ispaljen sa istočne obale Severne Koreje, u utorak oko podne. Japanska javna televizija NHK javila je da je projektil verovatno bio verzija kineskog „Silkworm“ protivbrodskog projektila koji je Severna Koreja ispalila u februaru i martu i koji ima domet od oko 100 kilometara. Severna Koreja je 1998. godine šokirala svet ispaljivanjem balističkog projektila „Taepodong“, koji je preleteo najveće japansko ostrvo Honšu i sleteo u more sa japanske pacifičke obale. Iako Vašington, Tokio i Japan nisu žestoko reagovali na ranije severnokorejsko ispaljivanje projektila, očekuje se da će sada porasti međunarodni pritisak na Pjongjang da pokaže uzdržanost u okviru napora da se obnove razgovori o rešavanju nuklearne krize. U Bangkoku su američki predsednik Džordž Buš i njegov južnokorejski kolega Roh Mu Hjun pozvali na održavanje nove runde razgovora o severnokorejskom nuklearnom programu. Takođe su pozvali Pjongjang da se uzdrži od bilo kakvih akcija koje bi mogle da pogoršaju krizu. Prva runda multilateralnih razgovora održana je u avgustu u Pekingu, uz učešće SAD, Rusije, Kine, Japana i Južne Koreje. Završena je, međutim, bez zaključaka, a Pjongjang do danas nije pokazao da je voljan da započne nove razgovore.

Ženeva: Pobedili nacionalisti

Nacionalistička Švajcarska narodna partija (SVP) osvojila je najviše glasova na parlamentarnim izborima u Švajcarskoj, koji su održani prošlog vikenda, ali ne i većinu da bi sama formirala vladu – pokazuju rezultati istraživanja švajcarske romanske televizije TSR nakon zatvaranja birališta. Ta stranka će na osnovu rezultata dobiti novih 11 mesta u odnosu na prethodni saziv u Donjem domu švajcarskog parlamenta, Nacionalnom savetu, i raspolagaće sa 55 poslaničkih od ukupno 200 mesta u tom domu parlamenta. Prema prvim podacima, za SVP je glasalo 27,7 odsto birača, dok je za socijaldemokrate (SP) glasalo 24,2 odsto birača. SP je time dobio dodatna tri mesta u Nacionalnom savetu i imaće ukupno 54 poslanika. Zeleni su osvojili 7,7 odsto glasova i imaće 12 poslanika. SVP je ostvario uspeh na štetu dve tradicionalne desničarske stranke – Radikalne demokratske partije i Demohrišćanske partije, koje su izgubile 15 mesta u odnosu na prethodni saziv i više od sedam odsto glasova u odnosu na prethodne izbore. Te dve stranke raspolagaće sa ukupno 63 mesta u Donjem domu švajcarskog parlamenta. SVP će, iako nije osvojio većinu, imati uticaja na formiranje Federalnog saveta, sedmočlane savezne vlade, zbog čega bi vlast mogla da poprimi jači nacionalistički ton. Lider SVP-a Ueli Maurer rekao je da će najslabija partija desne koalicije morati da ustupi njegovoj stranci jedno mesto u sadašnjoj vladi. SVP ima sada jedan resor, odnosno član te stranke Samuel Šmid je ministar odbrane. Maurer je najavio da će predložiti najistaknutijeg člana stranke, milijardera i industrijalca Kristofa Blohera za novog člana kabineta kada parlament bude glasao o novoj vladi 7. decembra. On je upozorio da će, ukoliko Bloher ne bude izabran, izaći iz koalicije.

Prag: Pozdrav kosmonautu

Tibetanski duhovni vođa dalaj lama pozdravio je prošle subote, po dolasku u Prag, uspeh kineskog svemirskog programa i uspešan let u svemir prvog kosmonauta iz najmnogoljudnije zemlje na planeti. „Kinezi su dobar narod sa dugom kulturnom tradicijom, oni zaslužuju da imaju tako razvijenu tehnologiju“, izjavio je dalaj lama. Protiv ove, već pete posete tibetanskog duhovnog vođe Češkoj protestovala je, u petak, neuobičajeno oštro Kina. Češko ministarstvo inostranih poslova odgovorilo je oštro notom na protest Kine, podsetivši da je Češka demokratska zemlja u kojoj se država ne meša u aktivnosti nevladinih organizacija, ukoliko one ne krše zakone. Upravo 4. međunarodna konferencija 250 nevladinih organizacija za podršku Tibetu glavni je razlog dolaska jednog od najpoznatijih svetskih azilanata u Prag. Dalaj lama će, tokom posete u koju ga je pozvao bivši češki predsednik Vaclav Havel, učestvovati i na susretu predstavnika velikih svetskih religija, u okviru međunarodne konferencije pod pokroviteljstvom Havela „Mostovi preko globalnih ambisa“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević

Država i kultura

Skadar na Bojani: Da li će beogradska Filharmonija opet izvisiti za zgradu

Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža

Sonja Ćirić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1793
Poslednje izdanje

Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva

Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati se
Lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću

Studenti i ostali u kampanji

Građevinske tempirane bombe

Život pod nadstrešnicom

Istraživanje: Autizam u Srbiji

Novca ima za delfinarijum, ali ne i za lične pratioce

Prvi Amerikanac na tronu Svetog Petra

Svojim putem, uz Franjine putokaze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure