img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

06. новембар 2003, 14:17 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Bagdad: Oboren helikopter

Najmanje 15 američkih vojnika poginulo je prošle nedelje, a 21 je povređen u napadu na helikopter „činuk“, koji je u Bagdadu prevozio vojnike na odsustvo. Portparol američke vojske pukovnik Vilijem Darli izjavio je da se okolnosti pod kojima se helikopter srušio još ispituju, dok su drugi zvaničnici američke vojske i svedoci kazali da su letelicu oborili gerilci. To je najkrvaviji napad na okupacione trupe od svrgavanja iračkog predsednika Sadama Huseina. Helikopter je pao kod sela Baisa, južno od Faludže koja važi za centar iračkog otpora američkim snagama, 50 kilometara zapadno od Bagdada. Američka vojska je saopštila da je transportni helikopter „činuk“, koji uglavnom koriste specijalne snage, leteo prema Bagdadu sa vojnicima koji su krenuli na odsustvo ili kraći odmor. Kako su naveli žitelji Faludže, na helikopter su sa zemlje bila ispaljena dva projektila, od kojih je jedan pogodio cilj. U istom gradu, konvoj američkih vojnika u civilnim vozilima je, prema rečima očevidaca, naišao na minu. Najmanje jedno američko vozilo je zapaljeno, a oko njega se okupila grupa Iračana koja je slavila napad na snage SAD. Američki ministar odbrane Donald Ramsfeld izjavio je, reagujući na napad, da je administracija i dalje odlučna da porazi terorizam, ali je upozorio da će „biti još tragičnih dana kao što je ovaj“. Neke demokrate i republikanci u američkom Kongresu, međutim, zahtevaju objašnjenje napada na američki helikopter u kojem je poginulo 15 vojnika i smatraju da bi možda trebalo povećati broj američkih vojnika u Iraku, kako bi se poboljšala bezbednost. Nedeljni napad je najkrvaviji napad na američke trupe od početka rata, u martu 2003. godine. Od prekida ratnih dejstava u Iraku, 1. maja, oko 140 američkih vojnika ubijeno je u sukobima s pobunjenicima. Žitelji iračkog sela Baisa kažu da im je to bio najbolji mogući poklon za islamski praznik Ramazan. „Obično proslavljamo Ramazan krajem ovog meseca. Sada slavimo na početku, pošto su nevernici Amerikanci oboreni“, izjavio je danas taksista Abdulah Hisein. Dugo je tinjao gnev žitelja Baise, sela koje se nalazi u središtu područja poznatog po podršci Sadamu Huseinu. Oni kažu da su američke snage često izvodile brutalne racije u selu, nakon napada u obližnjem gradu Faludža, koji je postao simbol otpora okupacionim snagama. Nekoliko seljana je ispričalo da je više ljudi uhapšeno u brutalnim racijama američkih snaga pošto nisu pružili odgovarajuće informacije. „Poznajem nekoliko ljudi koje su uhapsili, među njima su i mesni sveštenik i njegova porodica“, rekao je poljoprivrednik Karim Mansur. „Stavljali bi ljudima vreće na glavu i odvodili ih“, dodao je on. Američki zvaničnici stalno optužuju formacije lojalne svrgnutom iračkom predsedniku i muslimanske ekstremiste koji dolaze iz inostranstva za napade na snage SAD. Nekoliko žitelja Baise reklo je da poznaju Sirijca koji obučava pobunjenike. Drugi su naveli da iza napada stoje Huseinove pristalice. Svi su, međutim, saglasni u oceni da su američke snage u nedelju uveče, kada su pucale na sve što se kreće, stvorile sebi još više neprijatelja.

Prag: Uvoz stručnjaka

Češko ministarstvo za rad i socijalna pitanja odabralo je prvih 75 stranaca iz Bugarske, Kazahstana i Hrvatske u okviru novog useljeničkog programa, kojim želi da privuče strane stručnjake. Za program, koji je eksperimentalno počeo ovog leta u Češkoj, a od septembra i posredstvom čeških ambasada u tri odabrane zemlje, prijavilo se 65 Bugara, 19 građana Kazahstana i četiri Hrvata, ukupno 88 potencijalnih useljenika. Iako je interesovanje, uglavnom u Kazahstanu, bilo veliko, u projekt se prijavilo malo stranaca zbog vrlo strogih uslova, najviše zbog toga što stranac mora da ima već obezbeđen posao u Češkoj. Odabrani strani stručnjaci stiču pravo da u skraćenom roku, nakon dve i po godine umesto obaveznih deset, dobiju u Češkoj tzv. trajni boravak, koji im uz minimalne izuzetke daje jednaka prava kao i češkim državljanima. Sloboda kretanja nakon ulaska Češke u Evropsku uniju od maja naredne godine predstavljala je manji mamac za Hrvate i Bugare, koji očekuju da će i njihove zemlje ući u EU u narednom krugu proširenja. Do kraja godine zelenu kartu će dobiti još 75 stranaca, a tokom naredne godine ministarstvo namerava da u useljenički program uključi ukupno 1400 državljana Bugarske, Kazahstana i Hrvatske. Kasnije bi program trebalo da se proširi i na državljane drugih zemalja, a najviše šanse imaju mladi, kvalifikovani stručnjaci s porodicama iz slovenskih zemalja jer se očekuje da bi se najlakše integrisali u češko društvo. Češka na taj način pokušava da ublaži katastrofalne demografske trendove, jer će, prema procenama stručnjaka, na tržištu radne snage 2030. godine nedostajati oko 420.000 radnika.

Berlin: Problem sa srpskim internetom

Najave Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) da će Srbiji i Crnoj Gori dodeliti novu službenu međunarodnu skraćenicu za oznaku države izaziva negodovanje kod institucija zaduženih za nazive domena u internet-sistemu. U sistemu imena internet-domena (DNS, Domaine Name System) skraćenica CS nije nepoznata, jer je do 1993. bila korišćena kao domen Čehoslovačke. Rešenje problema biće moguće samo ako se uskoro složi Vlada Srbije, kako piše internet servis vesti „Hajze“, sa predlogom o novom alfa-2-kodu. Države naslednice Čehoslovačke, Češka i Slovačka, dobile su doduše nove kodove – CZ i SK. Ipak, nadležne institucije, pre svega Internet Architecture Board (IAB), upozoravaju da ni u kom slučaju nisu još nestali svi linkovi, internet-arhivi i e-mail adrese u kojima se pojavljuje sporna skraćenica CS, koju bi trebalo da dobije Srbija i Crna Gora. IAB upozorava da su mogući zbrka i najrazličitiji problemi ukoliko SCG dobije domen CS. Ova organizacija smatra da skraćenice koje su povučene iz upotrebe mogu ponovo da se dodele određenoj zemlji tek posle 200 godina. IAB zato traži da Međunarodna organizacija za standardizaciju povuče predlog o davanju novog-starog koda Srbiji i Crnoj Gori.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Čast Srbije se brani u Kosjeriću i Zaječaru

Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam

Filip Švarm

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure