img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

06. novembar 2003, 14:17 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Bagdad: Oboren helikopter

Najmanje 15 američkih vojnika poginulo je prošle nedelje, a 21 je povređen u napadu na helikopter „činuk“, koji je u Bagdadu prevozio vojnike na odsustvo. Portparol američke vojske pukovnik Vilijem Darli izjavio je da se okolnosti pod kojima se helikopter srušio još ispituju, dok su drugi zvaničnici američke vojske i svedoci kazali da su letelicu oborili gerilci. To je najkrvaviji napad na okupacione trupe od svrgavanja iračkog predsednika Sadama Huseina. Helikopter je pao kod sela Baisa, južno od Faludže koja važi za centar iračkog otpora američkim snagama, 50 kilometara zapadno od Bagdada. Američka vojska je saopštila da je transportni helikopter „činuk“, koji uglavnom koriste specijalne snage, leteo prema Bagdadu sa vojnicima koji su krenuli na odsustvo ili kraći odmor. Kako su naveli žitelji Faludže, na helikopter su sa zemlje bila ispaljena dva projektila, od kojih je jedan pogodio cilj. U istom gradu, konvoj američkih vojnika u civilnim vozilima je, prema rečima očevidaca, naišao na minu. Najmanje jedno američko vozilo je zapaljeno, a oko njega se okupila grupa Iračana koja je slavila napad na snage SAD. Američki ministar odbrane Donald Ramsfeld izjavio je, reagujući na napad, da je administracija i dalje odlučna da porazi terorizam, ali je upozorio da će „biti još tragičnih dana kao što je ovaj“. Neke demokrate i republikanci u američkom Kongresu, međutim, zahtevaju objašnjenje napada na američki helikopter u kojem je poginulo 15 vojnika i smatraju da bi možda trebalo povećati broj američkih vojnika u Iraku, kako bi se poboljšala bezbednost. Nedeljni napad je najkrvaviji napad na američke trupe od početka rata, u martu 2003. godine. Od prekida ratnih dejstava u Iraku, 1. maja, oko 140 američkih vojnika ubijeno je u sukobima s pobunjenicima. Žitelji iračkog sela Baisa kažu da im je to bio najbolji mogući poklon za islamski praznik Ramazan. „Obično proslavljamo Ramazan krajem ovog meseca. Sada slavimo na početku, pošto su nevernici Amerikanci oboreni“, izjavio je danas taksista Abdulah Hisein. Dugo je tinjao gnev žitelja Baise, sela koje se nalazi u središtu područja poznatog po podršci Sadamu Huseinu. Oni kažu da su američke snage često izvodile brutalne racije u selu, nakon napada u obližnjem gradu Faludža, koji je postao simbol otpora okupacionim snagama. Nekoliko seljana je ispričalo da je više ljudi uhapšeno u brutalnim racijama američkih snaga pošto nisu pružili odgovarajuće informacije. „Poznajem nekoliko ljudi koje su uhapsili, među njima su i mesni sveštenik i njegova porodica“, rekao je poljoprivrednik Karim Mansur. „Stavljali bi ljudima vreće na glavu i odvodili ih“, dodao je on. Američki zvaničnici stalno optužuju formacije lojalne svrgnutom iračkom predsedniku i muslimanske ekstremiste koji dolaze iz inostranstva za napade na snage SAD. Nekoliko žitelja Baise reklo je da poznaju Sirijca koji obučava pobunjenike. Drugi su naveli da iza napada stoje Huseinove pristalice. Svi su, međutim, saglasni u oceni da su američke snage u nedelju uveče, kada su pucale na sve što se kreće, stvorile sebi još više neprijatelja.

Prag: Uvoz stručnjaka

Češko ministarstvo za rad i socijalna pitanja odabralo je prvih 75 stranaca iz Bugarske, Kazahstana i Hrvatske u okviru novog useljeničkog programa, kojim želi da privuče strane stručnjake. Za program, koji je eksperimentalno počeo ovog leta u Češkoj, a od septembra i posredstvom čeških ambasada u tri odabrane zemlje, prijavilo se 65 Bugara, 19 građana Kazahstana i četiri Hrvata, ukupno 88 potencijalnih useljenika. Iako je interesovanje, uglavnom u Kazahstanu, bilo veliko, u projekt se prijavilo malo stranaca zbog vrlo strogih uslova, najviše zbog toga što stranac mora da ima već obezbeđen posao u Češkoj. Odabrani strani stručnjaci stiču pravo da u skraćenom roku, nakon dve i po godine umesto obaveznih deset, dobiju u Češkoj tzv. trajni boravak, koji im uz minimalne izuzetke daje jednaka prava kao i češkim državljanima. Sloboda kretanja nakon ulaska Češke u Evropsku uniju od maja naredne godine predstavljala je manji mamac za Hrvate i Bugare, koji očekuju da će i njihove zemlje ući u EU u narednom krugu proširenja. Do kraja godine zelenu kartu će dobiti još 75 stranaca, a tokom naredne godine ministarstvo namerava da u useljenički program uključi ukupno 1400 državljana Bugarske, Kazahstana i Hrvatske. Kasnije bi program trebalo da se proširi i na državljane drugih zemalja, a najviše šanse imaju mladi, kvalifikovani stručnjaci s porodicama iz slovenskih zemalja jer se očekuje da bi se najlakše integrisali u češko društvo. Češka na taj način pokušava da ublaži katastrofalne demografske trendove, jer će, prema procenama stručnjaka, na tržištu radne snage 2030. godine nedostajati oko 420.000 radnika.

Berlin: Problem sa srpskim internetom

Najave Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) da će Srbiji i Crnoj Gori dodeliti novu službenu međunarodnu skraćenicu za oznaku države izaziva negodovanje kod institucija zaduženih za nazive domena u internet-sistemu. U sistemu imena internet-domena (DNS, Domaine Name System) skraćenica CS nije nepoznata, jer je do 1993. bila korišćena kao domen Čehoslovačke. Rešenje problema biće moguće samo ako se uskoro složi Vlada Srbije, kako piše internet servis vesti „Hajze“, sa predlogom o novom alfa-2-kodu. Države naslednice Čehoslovačke, Češka i Slovačka, dobile su doduše nove kodove – CZ i SK. Ipak, nadležne institucije, pre svega Internet Architecture Board (IAB), upozoravaju da ni u kom slučaju nisu još nestali svi linkovi, internet-arhivi i e-mail adrese u kojima se pojavljuje sporna skraćenica CS, koju bi trebalo da dobije Srbija i Crna Gora. IAB upozorava da su mogući zbrka i najrazličitiji problemi ukoliko SCG dobije domen CS. Ova organizacija smatra da skraćenice koje su povučene iz upotrebe mogu ponovo da se dodele određenoj zemlji tek posle 200 godina. IAB zato traži da Međunarodna organizacija za standardizaciju povuče predlog o davanju novog-starog koda Srbiji i Crnoj Gori.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure