img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

12. новембар 2003, 23:40 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Harare: Preminuo prvi crni predsednik

Prvi crnac predsednik Zimbabvea, Kanaan Sodindo Banana, umro je prošlog utorka u 67. godini, nakon duge bolesti. Banana je bio prvi šef države nakon sticanja nezavisnosti Zimbabvea. On je bio predsednik od marta 1980. do 31. decembra 1987, tada uglavnom sa ceremonijalnim dužnostima. Dotadašnji premijer Robert Mugabe je 1. januara 1988. godine postao predsednik, ali sa izvršnim ovlašćenjima. Sin sezonskog radnika iz Malavija i Zimbabveanke, Banana je izabran za predsednika kako bi se u vlasti Zimbabvea posle sticanja nezavisnosti stvorio balans u zastupljenosti različitih krajeva zemlje. Dok je bio na funkciji, tražio je od Mugabea da pregovara s protivnicima kako bi se zaustavilo nasilje, koje je, kako se pretpostavlja, odnelo 20.000 života u Matebelendu, oblasti Zimbabvea. Sveštenik metodističke crkve, militantno orijentisani liberalni teolog, Banana je 1980. rekao: „Kada vidim gerilce, vidim Isusa Hrista.“ Godine 1998. osuđen je na deset godina zatvora zbog učešća u gej skandalu, koji je u nezgodnu situaciju doveo vlasti, a Mugabe je osudio homoseksualce i lezbijke kao stvorenja „niža od svinja ili pasa“ i pozvao građane Zimbabvea da ih prijave policiji. Banana, koji je odležao samo šest meseci kazne u otvorenom zatvoru, uporno je poricao da je homoseksualac i takve otpužbe odbacio kao „čiste laži“. Izdanja njegove poezije u kojoj veliča Mugabea kao „Veliko sunce Afrike“ uvršćena su i u udžbenike.

Varšava: Reforma crkve

Poljska rimokatolička crkva, koja se smatra jednom od najkonzervativnijih na svetu, odlučila se za postepene reforme. Na sinodu, koji se od aprila 2000. održava u Opolu, zatraženo je da se uvede neka vrsta reizbornosti župnika, a rok za penzionisanje sveštenika skrati sa 75 na 70 godina. „Očekujem snažno protivljenje duhovnika, jer se nijedan sveštenik ne miri sa činjenicom da je prestar za obavljanje pastirske misije“, rekao je sekretar sinoda, otac Helmut Sobečko. Sinod je prihvatio i predloge liberalizacije crkvenih obreda. Prema inicijativi sinoda propovedi bi bile skraćene na najviše deset minuta, a pričešće bi se obavljalo davanjem hostije u ruku, a ne u usta vernika kašičicom ili prstima sveštenika. Preterana dužina, koketerija i podređivanje sadržine efektnim formama najveće su mane propovedi, ističe otac Sobečko i dodaje da su sveštenici do sada posvećivali veću pažnju izazivanju emocija i negovanju tradicije nego argumentima i razumljivom jeziku hrišćanskog učenja. Sinod se založio i za dobrovoljno oporezivanje vernika, što bi naročito pomoglo malim i siromašnijim parohijama. Sa ovim predlogom možda se neće složiti crkvena hijerarhija, tim pre što će se prva etapa crkvenih reformi sprovoditi najpre u opolskom vojvodstvu. Tek za dve godine, ukoliko eksperiment uspe, reforma će se proširiti na verske zajednice u celoj zemlji.

Rijad: Teoristi napadaju

Najmanje 122 osobe su ranjene, a sedamnaest lica je poginulo u tri eksplozije koje su u noći između prošle nedelje i ponedeljka odjeknule u rezidencijalnom kompleksu u Rijadu. Među poginulima nalazi se i petoro dece. Zbog muslimanskog praznika ramadana ulice Rijada bile su pune ljudi, a u ovom kvartu nalazi se 200 kuća od kojih u četiri žive zapadnjačke porodice – dve nemačke i jedna francuska. Diplomate su javile da je u zapadnom delu Rijada najpre odjeknula jedna velika eksplozija, a potom u razmaku od 15 sekundi i dve manje. Zvaničnik saudijskog ministarstva unutrašnjih poslova odmah je izjavio da je reč o „terorističkom aktu“. Američka ambasada u Rijadu upozorila je u petak da teroristi u Saudijskoj Arabiji prelaze na „operacionu fazu napada“. Zvaničnik ministarstva unutrašnjih poslova izjavio je saudijskoj državnoj televiziji da je prvobitan broj od 11 poginulih korigovan kada je još tela izvučeno iz ruševina zgrada gde mahom žive Arapi iz stranih zemalja. Isti zvaničnik je rekao da je poginulo sedam Libanaca, četiri Egipćanina, jedan državljanin Saudijske Arabije, jedan Sudanac i četiri osobe neidentifikovane nacionalnosti. Prema njegovim rečima, potraga za preživelima se nastavlja. Bombaši-samoubice obučeni u uniforme saudijske policije digli su u vazduh u noći između subote i nedelje automobil sa eksplozivom kojim su uleteli u stambeni kompleks Mihaja. Reč je o policijskom džipu koji je verovatno ukraden, izjavio je vlasnik kompleksa zgrada Mohamed saleh Al Muhaja. On je rekao da su uoči eksplozija nepoznata lica sa obližnjeg brda otvorila vatru na čuvare kompleksa. „U čitavoj toj gužvi stigao je džip za koji su čuvari mislili da pripada snagama bezbednosti“, rekao je Al Muhaja, dodajući da je kompleks zgrada bio pod izuzetnim merama bezbednosti i da je za njegovu sigurnost brinulo tridesetak pripadnika saudijske nacionalne garde. Na mestu gde je eksplodirao džip nastao je krater od oko dva metra. Jedan neimenovani saudijski zvaničnik izjavio je da su napad po svemu sudeći izveli pripadnici terorističke mreže Al Kaida. „Način na koji je izveden napad sličan je onom koji se desio 12. maja u Rijadu, što potvrđuje da su izvršioci noćašnjeg napada pripadnici pokreta Al Kaida, za kojima traga saudijska policija“, rekao je taj izvor.

Tbilisi: Protesti opozicije

Hiljade opozicionih pristalica protestovale su prošlog vikenda u glavnom gradu Gruzije Tbilisiju zbog toga što nisu saopšteni rezultati parlamentarnih izbora i tražile ostavku predsednika države Eduarada Ševaranadzea. Oko 15.000 ljudi, od kojih su mnogi mahali nacionalnim zastavama, mirno je marširalo Trgom slobode u centru Tbilisija, dok je policija, da bi suzbila demonstracije, blokirala prilaze Ševaranadzeovom štabu. Zvaničnici policije zapretili su upotrebom vatrenog oružja ukoliko situacija izmakne kontroli. Neidentifikovani ljudi s maskama pucali su u ponedeljak na učesnike opozicionog skupa u jednom gradu na zapadu Gruzije. Ovu bivšu sovjetsku republiku potresa nasilje otkako je 1992. godine postala nezavisna država. Vlade zapadnih zemalja i investitori žele da održe stabilnost u Gruziji, kroz koju će uskoro proći naftovod od Kaspijskog jezera do Sredozemnog mora. Izborni rezultati mogli bi da pruže prve naznake o Ševaranadzeovom nasledniku nakon predsedničkih izbora, predviđenih za 2005. godinu. Ševaranadze, dugogodišnji predsednik Gruzije, ne može se ponovo kandidovati za tu funkciju. Izborna komisija je konačne rezultate parlamentarnih izbora trebalo da objavi u četvrtak, ali je umesto toga saopštila da će joj za taj posao trebati još dve nedelje. Vođe gruzijske opozicije i Sjedinjene Američke Države zatražili su da se ubrza prebrojavanje glasova, pozivajući se na strahovanja da su izbori loše vođeni i da je bilo lažiranja. Jedan opozicioni blok pozvao je na bojkot parlamenta. Preliminarni rezultati glasanja pokazuju da se blok „Za novu Gruziju“, koji podržava Ševaranadzea, nalazi na drugom mestu, odmah iza opozicione Unije za preporod. Ševaranadze (76) dominira regionom već decenijama i svojevremeno je smatran spasiocem Gruzije. Sada je, međutim, veoma nepopularan jer nije ispunio obećanja da će poboljšati životni standard i suzbiti separatizam u dve oblasti koje se ne nalaze pod kontrolom vlade u Tbilisiju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure