img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

18. децембар 2003, 02:23 Priredio: Davor Konjikušić
Copied

Edinburg: Traženje pravde

Muhamed al Fajed, otac Dodija al Fajeda koji je 31. avgusta 1997. godine poginuo u saobraćajnoj nesreći u Parizu zajedno sa svojom ljubavnicom, engleskom princezom Dajanom, došao je prošlog ponedeljka na završnu raspravu o javnoj istrazi o tom slučaju pred škotskim sudom. Al Fajed je, kao i do sada, ponovio da su njegov sin i Dajana ubijeni i da sve okolnosti njihove smrti nikada zapravo nisu otkrivene. „Najlepša žena na svetu ubijena je zajedno s mojim sinom. Šest godina se borim, ali nikako da vidim malo svetla i pravde“, izjavio je okupljenim novinarima Al Fajed, milioner egipatskog porekla. On uporno traži istragu jer veruje da je njegov sin ubijen zajedno s Dajanom. I neke novinarske ankete pokazuju da slično misli čak 85 odsto anketiranih čitalaca na Ostrvu. Ovo saslušanje je ujedno i prva rasprava o toj nesreći pred britanskim sudom. Al Fajed se pojavljuje pred škotskim sudom jer, pored ostalih nekretnina, poseduje i imanje Balnagon u Škotskoj. Al Fajed ne očekuje da će aktivno učestvovati u raspravi koja će trajati do kraja nedelje, ali će narednih nekoliko dana posmatrati njen tok u sudnici. Njegov tim advokata traži reviziju odluke suda s početka ove godine, kojom je odbijen njihov zahtev da se o ovom slučaju raspravlja pred škotskim sudom. Pozivaju na evropsku konvenciju o ljudskim pravima, koja najbližim članovima porodice daje pravo na potpunu istragu ukoliko je neko njihov stradao iznenada ili nasilnom smrću.

Baku: Sahranjen predsednik

Bivši predsednik Azerbejdžana Gajdar Alijev sahranjen je prošlog ponedeljka u Aleji velikana uz najviše državne počasti. Kako se procenjuje, sahrani je pored porodice, visokih državnika, političara i prijatelja prisustvovalo stotine hiljada građana koji su tokom prošlog vikenda pristigli u Baku iz svih krajeva zemlje. Članovi porodice preuzeli su na aerodromu posmrtne ostatke Alijeva koji je nakon duge bolesti umro u SAD od posledica srčanog udara. Sa aerodroma su članovi porodice otišli u džamiju gde je održan tradicionalni muslimanski obred pranja tela pokojnika. Alijev sin Ilham, koji je nasledio oca na mestu šefa države ove bivše sovjetske republike na Kaspijskom moru, izvršio je u prošlu nedelju poslednje pripreme za sahranu. Alijev je sahranjen pored svoje žene Zarife, koja je umrla 1985. godine. Gajdar Alijev, nekadašnji član Politbiroa CK KP-a, bio je posle raspada Sovjetskog Saveza prvi predsednik Azerbejdžana, kao nezavisne države. Na sahrani Alijeva prisustvovali su predsednici Rusije Vladimir Putin, Turske Ahmet Nedžet Sezer, Kazahstana Nursultan Nazarbajev, Ukrajine Leonid Kučma, Moldavije Vladimir Voronjin, prvi potpredsednik Irana Riza Arifi, vršilac dužnosti predsednika Gruzije Nino Burdžanadze, bivši gruzijski predsednik Eduard Ševardnadze i druge političke ličnosti.

Vašington: Uvođenje sankcija

Američki predsednik Džordž Buš saopštio je prošlog vikenda da je potpisao zakon kojim SAD uvode ekonomske i političke sankcije Siriji. „Potpisao sam zakon kojim se uvode sankcije Damasku“, navodi se u saopštenju koje je izdala Bela kuća. Američki kongres je 11. novembra odobrio ekonomske i diplomatske sankcije Siriji, koja je optužena da podržava terorizam. Zakon omogućava američkom predsedniku da uvede restrikcije na izvoz i na američke investicije u Siriji, kao i da smanji broj američkog diplomatskog osoblja u Damasku, ali i da ograniči slobodu kretanja sirijskim diplomatama u SAD. Zakonom se, takođe, zabranjuje izvoz visoke tehnologije koja je u većini slučajeva namenjena za civilnu upotrebu, ali bi mogla biti iskorišćena i u vojne svrhe. Vašington bi mogao, prema tom zakonu, da zamrzne sirijska finansijska sredstva u SAD, kao i da sirijskim avionima uskrati dozvolu za preletanje američkog vazdušnog prostora. Iako priznaju da Damask sarađuje u borbi protiv pripadnika terorističke mreže Al Kaida, SAD optužuju Siriju da aktivno podržava antiizraelske militantne grupe kao što su Hezbolah, Hamas i palestinski Islamski džihad. Američki pritisci na Siriju pojačani su posle pada režima Sadama Huseina u Iraku, a Damask je pored ostalog optužen i za pomoć naoružanim borcima koji iz Iraka ilegalno prelaze u Siriju. Sirija se oštro protivila ratu protiv svog suseda Iraka koji je 20. marta pokrenula američko-britanska koalicija.

Nanking: Obeleženo stradanje

Masakr u Nankingu, tokom koga je u decembru 1937. godine japanska vojska ubila 300.000 kineskih civila i vojnika, obeležen je prošle subote komemoracijom kojoj je prisustvovalo 3000 ljudi. Kao i svake godine, u Nankingu su se oglasile sirene na 33 minuta kako bi označile početak ceremonije ispred Muzeja sećanja. Obeležavanju su prisustvovali preživeli, kao i vojni i civilni zvaničnici grada i provincije Điangsu, čija je prestonica Nanking. Komemoraciji je prisustvovalo oko 200 „mirovnjaka i prijatelja iz inostranstva“, među kojima i članovi japanskih udruženja i sindikata. Na više od deset mesta na kojima je japanska vojska počinila zločine takođe su održane komemoracije. Masakr u Nankingu počeo je 13. decembra 1937. i trajao šest nedelja. Zločini koje je počinila vojska japanske carevine i dalje bacaju senku nad odnose Kine i Japana. U Žuhai, na jugu zemlje, prošlog petka počelo je suđenje organizatorima orgija za japanske turiste koje optužnica tereti za organizovanu prostituciju. Afera je šokirala kinesku javnost jer se dogodila 18. septembra, na godišnjicu početka japanske invazije na Kinu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure