img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

14. јануар 2004, 18:05 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Valona: Poginuli emigranti

Najmanje 21 Albanac udavio se u noći između petka i subote prošle nedelje u Jadranskom moru. Oni su pokušali da ilegalno pređu u Italiju, rekao je portparol kancelarije NATO-a u Tirani Antonio Pasara. Među 21 žrtvom nalazi se osamnaest muškaraca i tri žene. Italijanske i albanske snage uspele su da spasu 11 osoba koje su prebačene u bolnicu u Valoni. Portparol albanske policije Florian Serani rekao je da su uhapšena najmanje četiri visoka funkcionera policije i osumnjičena za organizovanje ilegalnog prelaska ovih i ostalih emigranata u Italiju. Prema prvim informacijama, u prevrnutom gumenom čamcu nalazilo se tridesetak ljudi, među kojima je bilo i dvoje dece. Spasioci nastavljaju potragu za drugim čamcem koji se vodi kao nestao negde u Jadranskom moru. Ovo je samo jedan u nizu ilegalnih prelazaka Albanaca, koji morskim putem pokušavaju da se dokopaju Zapadne Evrope.

Berlin: Made In European Union

Nemačka vlada i predstavnici privrede ne podržavaju ideju o uvođenju oznake Made in the EU koja se trenutno razmatra u Briselu. „Za Nemačku je neprihvatljivo ukidanje oznake Made in Germany na proizvodima“, rekao je portparol savezne vlade Bela Anda ukazujući da je ova oznaka „bila i ostaje dokaz nemačkog kvaliteta“. Odbojan stav prema planu Brisela zauzela je i nemačka industrija. Predsednik Udruženja malih i srednjih preduzeća Mario Ohoven ocenio je da je ova ideja „frontalni napad na nemačke standarde o kvalitetu robe“. Oznaka Made in the EU bi, smatraju predstavnici industrije, „razvodnila nemačku oznaku kvaliteta Made in Germany i donela ogromne negativne posledice kada je reč o konkurentnosti nemačke robe“. U EU-u je juče saopšteno da Komisija trenutno razmatra prednosti i mane uvođenja oznake Made in the EU. Ukazano je da je predlog došao iz pojedinih zemalja članica, među kojima je i Italija, kao i iz tekstilne industrije. Do kraja marta Komisija EU će na ovu temu voditi razgovore sa zemljama članicama, predstavnicima industrije i organizacijama potrošača. I stručnjaci za marketing već su se usprotivili mogućem ukidanju nacionalnih oznaka na proizvodima. Teri Tajrel, šef firme Enterprajz IG koja se bavi marketingom, izjavio je za „Fajnenšel tajms Dojčland“ da bi to imalo „kobne posledice za sve firme koje svoj marketing grade na nacionalnim specifičnostima“. Ukazuje se takođe da je za proizvode kao što su automobili, prehrambeni proizvodi, piće i odeća oznaka zemlje proizvodnje od izuzetnog značaja.

Nemačka je od kraja Drugog svetskog rata već preživela više promena oznake porekla proizvoda. Na buvljim pijacama se još mogu naći predmeti na kojima stoji npr. Made in Germany – U.S. Zone ili slična oznaka koja upućuje na to u kojoj je savezničkoj okupacionoj zoni roba proizvedena. Njih su zamenile oznake Made in West Germany i za socijalističku Istočnu Nemačku Made in GDR, da bi nakon ujedinjenja 1990. godine uvedena jedinstvena oznaka Made in Germany.

Prag: Prijateljstvo sa bosom

Jedan od narko-bosova uhapšenih u poslednjoj velikoj operaciji češke Centrale za borbu protiv narkotika prošlog novembra, privrednik sa hrvatskim pasošem, godinama je spadao u krug prijatelja regionalnog šefa policije u Zlinu, Bedžiha Koutnog. Neprijatnu potvrdu jednog od ranijih izveštaja čeških obaveštajnih službi i MUP-a da narko-mafije u Češkoj, među njima i kosovsko-albanska koja drži monopol na tržištu heroina, obezbeđuju sebi preko legalnih aktivnosti uticaj na privredu, politiku i državnu upravu obelodanio je prošlog utorka češki dnevnik „Mlada fronta dnes“. O jednom od šefova narko-mafije, koju istraga tereti za šverc 270 kilograma heroina i 20 kilograma kokaina, u javnosti se zna samo nadimak Pjer. Šef zlinske policije Koutni demantovao je da Pjer spada u porodične prijatelje, ali je priznao da je hrvatski preduzetnik ranije bio poslovni partner njegove supruge i da je bio jedna od zvanica na svadbi. „Nisam znao da se Pjer kreće u narko-podzemlju“, izjavio je šef zlinske policije češkom listu. Šef Odbora za odbranu i bezbednost češkog parlamenta Jan Vidim zatražio je da aferu proveri Inspekcija MUP-a. Ona je slučaj prebacila na Nacionalni ured za bezbednost koji je odgovoran za provere i to da se u državnoj upravi ne nađu ljudi sa rizičnim poslovnim ili prijateljskim vezama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure