img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

14. januar 2004, 18:05 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Valona: Poginuli emigranti

Najmanje 21 Albanac udavio se u noći između petka i subote prošle nedelje u Jadranskom moru. Oni su pokušali da ilegalno pređu u Italiju, rekao je portparol kancelarije NATO-a u Tirani Antonio Pasara. Među 21 žrtvom nalazi se osamnaest muškaraca i tri žene. Italijanske i albanske snage uspele su da spasu 11 osoba koje su prebačene u bolnicu u Valoni. Portparol albanske policije Florian Serani rekao je da su uhapšena najmanje četiri visoka funkcionera policije i osumnjičena za organizovanje ilegalnog prelaska ovih i ostalih emigranata u Italiju. Prema prvim informacijama, u prevrnutom gumenom čamcu nalazilo se tridesetak ljudi, među kojima je bilo i dvoje dece. Spasioci nastavljaju potragu za drugim čamcem koji se vodi kao nestao negde u Jadranskom moru. Ovo je samo jedan u nizu ilegalnih prelazaka Albanaca, koji morskim putem pokušavaju da se dokopaju Zapadne Evrope.

Berlin: Made In European Union

Nemačka vlada i predstavnici privrede ne podržavaju ideju o uvođenju oznake Made in the EU koja se trenutno razmatra u Briselu. „Za Nemačku je neprihvatljivo ukidanje oznake Made in Germany na proizvodima“, rekao je portparol savezne vlade Bela Anda ukazujući da je ova oznaka „bila i ostaje dokaz nemačkog kvaliteta“. Odbojan stav prema planu Brisela zauzela je i nemačka industrija. Predsednik Udruženja malih i srednjih preduzeća Mario Ohoven ocenio je da je ova ideja „frontalni napad na nemačke standarde o kvalitetu robe“. Oznaka Made in the EU bi, smatraju predstavnici industrije, „razvodnila nemačku oznaku kvaliteta Made in Germany i donela ogromne negativne posledice kada je reč o konkurentnosti nemačke robe“. U EU-u je juče saopšteno da Komisija trenutno razmatra prednosti i mane uvođenja oznake Made in the EU. Ukazano je da je predlog došao iz pojedinih zemalja članica, među kojima je i Italija, kao i iz tekstilne industrije. Do kraja marta Komisija EU će na ovu temu voditi razgovore sa zemljama članicama, predstavnicima industrije i organizacijama potrošača. I stručnjaci za marketing već su se usprotivili mogućem ukidanju nacionalnih oznaka na proizvodima. Teri Tajrel, šef firme Enterprajz IG koja se bavi marketingom, izjavio je za „Fajnenšel tajms Dojčland“ da bi to imalo „kobne posledice za sve firme koje svoj marketing grade na nacionalnim specifičnostima“. Ukazuje se takođe da je za proizvode kao što su automobili, prehrambeni proizvodi, piće i odeća oznaka zemlje proizvodnje od izuzetnog značaja.

Nemačka je od kraja Drugog svetskog rata već preživela više promena oznake porekla proizvoda. Na buvljim pijacama se još mogu naći predmeti na kojima stoji npr. Made in Germany – U.S. Zone ili slična oznaka koja upućuje na to u kojoj je savezničkoj okupacionoj zoni roba proizvedena. Njih su zamenile oznake Made in West Germany i za socijalističku Istočnu Nemačku Made in GDR, da bi nakon ujedinjenja 1990. godine uvedena jedinstvena oznaka Made in Germany.

Prag: Prijateljstvo sa bosom

Jedan od narko-bosova uhapšenih u poslednjoj velikoj operaciji češke Centrale za borbu protiv narkotika prošlog novembra, privrednik sa hrvatskim pasošem, godinama je spadao u krug prijatelja regionalnog šefa policije u Zlinu, Bedžiha Koutnog. Neprijatnu potvrdu jednog od ranijih izveštaja čeških obaveštajnih službi i MUP-a da narko-mafije u Češkoj, među njima i kosovsko-albanska koja drži monopol na tržištu heroina, obezbeđuju sebi preko legalnih aktivnosti uticaj na privredu, politiku i državnu upravu obelodanio je prošlog utorka češki dnevnik „Mlada fronta dnes“. O jednom od šefova narko-mafije, koju istraga tereti za šverc 270 kilograma heroina i 20 kilograma kokaina, u javnosti se zna samo nadimak Pjer. Šef zlinske policije Koutni demantovao je da Pjer spada u porodične prijatelje, ali je priznao da je hrvatski preduzetnik ranije bio poslovni partner njegove supruge i da je bio jedna od zvanica na svadbi. „Nisam znao da se Pjer kreće u narko-podzemlju“, izjavio je šef zlinske policije češkom listu. Šef Odbora za odbranu i bezbednost češkog parlamenta Jan Vidim zatražio je da aferu proveri Inspekcija MUP-a. Ona je slučaj prebacila na Nacionalni ured za bezbednost koji je odgovoran za provere i to da se u državnoj upravi ne nađu ljudi sa rizičnim poslovnim ili prijateljskim vezama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure