img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

29. januar 2004, 00:11 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Ženeva: Strah od ptičjeg gripa

Međunarodne organizacije zatražile su prošlog utorka pomoć za najsiromašnije zemlje radi borbe protiv epidemije ptičjeg gripa koju su ocenile kao „ozbiljnu pretnju po ljudsko zdravlje“. Svetska zdravstvena organizacija (SZO), Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svetska organizacija za zdravlje životinja (OIE) uputile su u zajedničkom saopštenju „apel donatorima kako bi se suočili sa svetskom pretnjom od ptičjeg gripa“. Te organizacije su takođe zatražile od donatora da obezbede novac i tehničku pomoć zemljama kako bi se sprečilo širenje bolesti. „Reč je o ozbiljnoj svetskoj pretnji po ljudsko zdravlje. Nakon pojave SARS-a (atipične pneumonije) naučili smo da samo zajedničkim radom možemo da kontrolišemo dolazeće globalne pretnje po javno zdravlje“, istakao je generalni direktor SZO-a Li Džong Vu. On je istakao da se svet sada suočava s „bolešću koju je moguće kontrolisati, samo ako se sarađuje“. „Sada moramo da počnemo ovaj težak i skup posao“, dodao je generalni direktor SZO-a. Za razliku od SARS-a, za „ptičji grip“ postoje dijagnostički testovi, a u toku su i istraživanja o proizvodnji vakcine protiv te bolesti. Devet zemalja Azije do sada je pogođeno različitim oblicima bolesti. Najmanje osam osoba umrlo je u Vijetnamu i u Tajlandu. Treća zemlja u kojoj se bolest prenela na ljude je Kambodža, koja je saopštila da ima dva bolesnika za koje se sumnja da se radi o ptičjem gripu.

Havana: Kastro izgradio crkvu

Kubanski predsednik Fidel Kastro predao je u prošlu nedelju patrijarhu vaseljenskom Vartolomeju Prvom ključeve nove pravoslavne crkve u Havani čiju je izgradnju finansirala kubanska vlada. Prilikom ceremonije osveštenja hrama svetog Nikole, Vartolomej Prvi odlikovao je Fidela Krstom Ordenom svetog apostola Andreja, koji se dodeljuje osobama koje pružaju podršku pravoslavnoj veri. Neposredno pre razmene poklona patrijarh je govorio protiv trgovinskog embarga koji su SAD uvele Kubi pre više od četiri decenije i pozvao na pomirenje. „Blokada naroda i zemalja je istorijska greška“, rekao je Vartolomej Prvi i dodao da se problemi između naroda i zemalja „rešavaju putem dijaloga i komunikacije“. On je takođe rekao da se „sve može rešiti licem u lice“, dok se okretanjem leđa ništa ne postiže. Ceremoniju osveštenja, koja je trajala više od četiri sata, Kastro je napustio nakon razmene poklona sa patrijarhom. Kubanski predsednik, obučen u sivo odelo, delovao je umorno, pošto je navodno čitavu noć proveo u razgovoru s jednom stranom delegacijom. Više stotina Amerikanaca grčkog porekla, kao i pravoslavni vernici iz Grčke, Turske i drugih zemalja prisustvovali su ceremoniji. Novu pravoslavnu crkvu koristiće oko 2000 pravoslavnih vernika koji žive na Kubi. Među njima su diplomate i poslovni ljudi iz zemalja poput Grčke i Rusije, kao i građani koji su emigrirali na Kubu u vreme Sovjetskog Saveza koji je bio najvažniji saveznik te komunističke zemlje. Kuba je posle revolucije 1959. godine zvanično postala ateistička zemlja, ali su kubanske vlasti pre više od decenije izbacile iz ustava odredbe u vezi sa ateizmom i dozvolile vernicima da pristupe Komunističkoj partiji. Finansiranje izgradnje pravoslavne crkve tumači se i kao pokušaj kubanskih vlasti da pokažu da se u toj zemlji poštuje sloboda veroispovesti.

Tbilisi: Najmlađi evropski predsednik

Novi predsednik Gruzije Mihail Šakašvili (36) u prošlu nedelju položio je svečanu zakletvu, čime je i zvanično stupio na dužnost predsednika. Ceremoniji ispred parlamenta Gruzije prisustvovali su predstavnici dvadesetak stranih država, među kojima i američki državni sekretar Kolin Pauel i šef ruske diplomatije Igor Ivanov. Nakon polaganja zakletve, Šakašvili je kao šef države potpisao prvi zakon – zakon o državnom grbu, koji je parlament usvojio 14. januara. Šakašvili je treći poredsednik Gruzije, otkako je ponovo postala nezavisna država. Prvi predsednik, Evijad Gamsahurdija, došao je na vlast 1991. godine, a zamenio ga je Eduard Ševardnadze. Nakon ostavke Ševardnadzea, Šakašvili je na vanrednim izborima 4. januara dobio više od 96 odsto glasova. Šakašvili se zalaže za ulazak Gruzije u evroatlantske integracije, za uspostavljanje dobrih odnosa sa susedima, pre svega s Rusijom, i uspostavljanje kontrole nad celom teritorijom Gruzije. „Nama nije potrebna Rusija kao neprijatelj. Nama je potrebna Rusija kao prijatelj, kao jak saveznik. Danas hoću da Rusiji pružim ruku prijateljstva u ime gruzijskog naroda i želim da se to prijateljstvo razvija i jača“, rekao je gruzijski predsednik.

Pariz: Srećna Nova godina

Na Jelisejskim poljima u Parizu prošle subote organizovana je spektakularna parada sastavljena od žonglera, akrobata i ogromnog modela zmaja – čime je proslavljena kineska Nova godina, dva dana uoči posete kineskog predsednika Hu Đintaoa Francuskoj. Prema proceni policije, najmanje 100.000 ljudi okupilo se da posmatra paradu, na čijem se čelu nalazila lutka-model crvene ribe. Zmaj, koji je bio sastavni deo parade, bio je dug 110 metara. Jelisejska polja bila su okićena crvenim kineskim zastavama, a njima je prošlo više od 50 platformi na točkovima, sa 800 kineskih akrobata, francuskih plesača i žonglera. To je najveća parada za kinesku Novu godinu koja je ikada prošla Parizom. Njom je obeležen ne samo početak godine majmuna već i četrdeset godina od dana kada je Francuska uspostavila diplomatske odnose s Narodnom Republikom Kinom. U drugom delu grada, oko 100 ljudi protestovalo je zbog kršenja ljudskih prava u Kini.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure