img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

23. jun 2004, 17:33 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Alžir: Ubijen lider pobunjenika

Alžirska vojska ubila je lidera glavne islamske pobunjeničke grupe, koja je bila povezana sa terorističkom mrežom Al Kaida. „Jedinice Nacionalne armije, koje su bile uključene u antiterorističku operaciju, ubile su određeni broj kriminalaca, uključujući Nabila Sarauija, poznatog kao Mustafa Abu Ibrahim, šefa terorističke grupe GSPC, kao i trojicu njegovih pomoćnika“, navodi se u saopštenju vojske. Ekstremisti su ubijeni u provinciji koja se nalazi 200 kilometara istočno od alžirske prestonice, a vojna akcija još je u toku. Teroristička organizacija GSPC jedina je preostala veća pobunjenička grupa koja nastoji da zbaci alžirsku vladu. Veruje se da GSPC, koji se nalazi na američkoj listi stranih terorističkih organizacija, broji 500 naoružanih pripadnika. GSPC je preuzeo odgovornost za otmicu 32 evropskih turista u Sahari prošle godine.

Mohave: Prvi privatni let u svemir

Prvi privatni let u svemir u istoriji uspešno je okončan u Kaliforniji, kada je američka svemirska letelica SpaceShipOne sletela u pustinju Mohave. Desetine hiljada posmatrača okupljenih oko aerodroma u oblasti Mohave, aplauzom i povicima oduševljeno su dočekali američkog pilota južnoafričkog porekla, 62-godišnjeg Majka Melvila. Melvil je uspeo da podigne letelicu na visinu iznad 100 kilometara, odnosno preko granice na kojoj prestaje Zemljina orbita i počinje svemir, saopštila je firma Scaled Composites, čiji je direktor Burt Rutan, dizajner ove letelice. Na nebu nad pustinjom videla se samo sjajna tačka dok je letelica, koju je na 15 kilometara visine podigao jedan transportni avion, 80 sekundi letela vertikalno, triput brže od zvuka, odnosno više od 3000 kilometara na sat. Let do visine od 103 kilometra trajao je oko tri minuta, a onda je letelica potpuno izgubila brzinu. Zatim je počela da pada sve do visine od oko 60 kilometara, gde je pilot ponovo počeo da oseća atmosferu pod krilima i uticaj zemljine teže. Na visini od 25 kilometara, pilot je izveo manevar i uspešno spustio letelicu na pistu sa koje je i poleteo. Bart Ruton koji, kao i pilot Majk Melvil ima preko 60 godina, izjavio je po okončanju leta da je to „korak koji bi mogao dovesti do novog svemirskog doba“. Letelica SpaceShipOne koštala je više od 20 miliona dolara, koje je obezbedio američki milijarder Pol Alen, jedan od osnivača kompanije Majkrosoft. „Mi, novi preduzimači koji se bave privatnim letovima u svemir, želimo da naša deca mogu da otputuju na druge planete“, rekao je Ruton.

Prag: Prevariti državu

Neuobičajeni trik da od države dobije dva miliona dolara smislio je jedan preduzetnik iz Praga, kada je tužio državu da mu nadoknadi platu u banci u Crnoj Gori, bez koje je navodno ostao zbog krivičnog gonjenja u domovini. Miloslavu Votava je u poslovnim krugovima poznat kao osnivač stotina firmi registrovanih u poreskim rajevima. Votava je od češkog ministarstva pravde tražio da mu nadoknadi štetu za plate koje nije dobio u ukupnom iznosu od dva miliona dolara. Poslodavac, crnogorska Standard Heler banka, zbog krivičnog gonjenja u domovini, isplaćivala mu je, umesto menadžerske plate u Crnoj Gori od 82.000 dolara mesečno, samo 1700 dolara, tvrdio je Votava i priložio dokumente, koji su, kako je kasnije utvrdila policija, bili falsifikovani. Takva banka je u Crnoj Gori zaista postojala, ali ju je očigledno osnovao Votava i zaposlio samog sebe. Votava je krivično gonjen zbog osnovane sumnje da je bio umešan u neke poslovne mahinacije i pronevere. Votava je, pošto nije uspeo u ministarstvu pravde, tužio češku državu sudu.

Bukurešt: Ubijen najbogatiji Rumun

Jedan od najbogatijih rumunskih biznismena Mihail Erbasu, koji je bogatstvo stekao poslovima u građevinarstvu i trgovanju nekretninama, pronađen je mrtav prošlog ponedeljka u svom bazenu. Erbasu, koji je izgubio izbornu bitku za gradonačelnika Bukurešta 1996. godine ispred kandidata Socijalističke radničke partije, pronađen je mrtav u gradu Snagovu, nedaleko od rumunske prestonice, rekao je portparol policije Jon Gergediu. On je dodao da je istraga u toku i nije želeo da iznese više detalja. Policija veruje da je Erbasu umro ili prirodnom smrću ili se ubio. Erbasu, koji je bio poznat po svojim simpatijama prema levičarima, raspolagao je bogatstvom procenjenim na 90 do 100 miliona dolara. On je otkupio ogromno zemljište u predgrađu Bukurešta gde je izgradio rezidencijalne kvartove, a bio je vlasnik i dva hotela i jednog poslovnog centra. Erbasu je bio i jedan od vlasnika košarkaškog kluba Dinamo iz Bukurešta.

Teheran: Zarobljavanje

Iran je početkom nedelje konfiskovao tri britanska vojna broda i uhapsio osam članova posade koji su posedovali oružje. Tri britanska broda ušla su u iranske teritorijalne vode nedaleko od iransko-iračke granice, javila je televizija Al-Alam koja emituje program na arapskom jeziku, a deo je mreže Iranske radio-televizije. „Iranske snage su zaplenile brodove i uhapsile osam članova vojne posade brodova“, navodi se u izveštaju. U televizijskom izveštaju navodi se da su članovi posade nosili mape i oružje i da su brodovi zaplenjeni prošlog ponedeljka oko 11 sati po lokalnom vremenu između reka Bahmanšir i Arvand, koje vode do Šat al Araba, istočno od iračkog grada Fova. Ministarstvo odbrane u Londonu saopštilo je da proveravaju te informacije, ali da još ne znaju da li je izveštaj tačan. Ministarstvo je saopštilo da u Šat al Arabu ne dejstvuju britanski ratni brodovi, ali da ima manjih brodova. „Mi tamo pomažemo iračkoj pomorskoj policiji i zato je moguće da je to jedan od naših brodova. Mi to ne znamo“, rekao je jedan od portparola, koji je želeo da ostane anoniman.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1794
Poslednje izdanje

Režimski napad na visoko obrazovanje

Kako se sprema Šešeljev zakon 2.0 Pretplati se
Intervju: Vladimir Horovic, advokat

Srbija ne sme da postane Pinočeov Čile

Nenad Gladić – Lepi Brka, Kosjerić

Izbori kao moba

Transplantacija organa

Šta Srbiji nedostaje za efikasan sistem

Intervju: Vladan Joler, umetnik i profesor

Odmotavanje planetarnog sistema komunikacije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr