img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

15. oktobar 2008, 18:32 Priredila B. V
Copied

San Francisko: Mreža za samoubice

Most Golden gejt u San Francisku čuven je, između ostalog, i po broju samoubica koje su skočile sa njegove ograde – lokalni pogrebnici kažu da je od njegove izgradnje, davne 1937. godine, sa mosta skočilo najmanje 1250 ljudi. Stoga su lokalne vlasti odlučile da postave sigurnosnu mrežu duž celog mosta, saopštila je Uprava za transport Golden gejta. Članovi te uprave su skoro jednoglasno (14:1 za) izglasali da se postavi šest metara visoka čelična mreža pokrivena plastikom sa obe strane mosta, što je bio rezultat jedne šire studije koju je izradio tim sastavljen od psihijatara, eksperta za sprečavanje samoubistava i članova porodica onih koji su skočili sa Golden gejta oduzeli sebi život.

Postavljanje mreže koštaće oko 40-50 miliona dolara, što znači da će proći nekoliko godina dok se ne stane na put samoubicama. Ovako veliki broj samoubistava može se objasniti, pre svega, konstantnim prilivom turista (više od deset miliona godišnje), kao i činjenicom da je most Golden gejt najčuvenija svetska destinacija za skok u smrt – rekord je postignut 1970. godine kada je četrdesetoro poletelo s mosta. Jedan od mogućih razloga za skok sa Golden gejta jeste i predivan prizor, slika koju samoubice rado prenose na onaj svet. Ovim fenomenom bavi se dokumentarni film Most (The Bridge), snimljen 2006. godine, koji pokušava da rasvetli priče velikog broja samoubistava iz 2004. godine.


Teheran: Kraj zapadne dominacije

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei izjavio je da je okončana dominacija Zapada svetskom ekonomijom, navodeći kao dokaz povike i zabrinutost iz tog tabora, prenela je iranska državna televizija sa sastanka verskih lidera. Prema njegovim rečima, okončano je doba apsolutne dominacije Amerike nad ostatkom sveta. Ajatolah Hamenei razmatrao je povezanost i uticaj propasti marksističke misli i trenutnog statusa liberalne demokratije na Zapadu, nagoveštavajući pad zapadnog kapitalizma zbog nedostatka novca. Rekao je da je „lažna finansijska dominacija Zapada skršena“, čemu u prilog ide činjenica da je teheranska berza ostala stabilna uprkos globalnim berzanskim potresima, zahvaljujući prevashodno izolaciji iranskog finansijskog tržišta. Pored toga, ajatolah Hamenei je izneo stavove o svim unutrašnjim državnim pitanjima Irana, islamskom pokretu za koji kaže da se širi iz dana u dan, islamskoj revoluciji kao pokretačkoj snazi velikog ideološkog pokreta, pokojnom imamu Homeiniju i drugim temama. Prema njegovim rečima, tajna islamske revolucije krije se u duhu otpora navodeći da je islamska revolucija postala pobednička u vreme kada su svetom vladale dve škole – marksizam i liberalizam. „Iran je odlučno ustao protiv zavere moćnika i arogancije na svetskom nivou, oslanjajući se na Svemogućeg u savladavanju teškoća. Danas marksizam ne postoji, a liberalizam je na izmaku“, smatra ajatolah iranski. Govorio je još o promociji unipolarnog sveta, zatvoru u zalivu Gvantanamo, Abu Graibovom zatvoru, invaziji na Irak i Avganistan i bombardovanju različitih delova sveta. Sve bilo je lažno – i liberalna demokratija i ljudska prava – i ekonomski se analitičari sa Zapada sada se suočavaju sa neefikasnošću svojih teorija, smatra ajatolah, čiji se govor može oceniti kao likovanje nad finansijskom propašću jednog dela sveta.


Hanoj: Novinari i korupcija

Vijetnamsko tužilaštvo je izvelo pred sud dvojicu novinara koji su učestvovali u razotkrivanju korupcije u državnim organima, a tok i ishod ovog procesa ocenjuje se kao svojevrstan test medijskih sloboda u ovoj zemlji. Posle dvodnevnog ročišta u Narodnom sudu u Hanoju, novinari se suočavaju sa mogućnošću da provedu svaki po sedam godina u zatvoru zbog „zloupotrebe demokratskih sloboda protiv interesa države“. Njihov zločin je razotkrivanje velikog skandala u Odeljenju za transport Ministarstva, poznatog kao slučaj PMU 18, gde su zvaničnici potkradali razvojne fondove za puteve i mostove, a taj novac koristili za klađenje na evropske fudbalere. To se dogodilo 2006. godine i dovelo je do ostavke ministra za transport Dao Dina Bina i hapšenja njegovog zamenika Ngujena Vijet Tjena, dok je ostalih 18 službenika vlade prošle godine osuđeno zbog nelegalnog klađenja i korupcije. Međutim, do neočekivanog obrta je došlo prošlog oktobra kada je zamenik Tjen pušten iz zatvora i oslobođen svih optužbi, a u maju ove godine uhapšena su dvojica novinara iz dnevnih novina koje se obraćaju mlađim čitaocima. Iako je proces u toku, sve ukazuje na to da će dvojica novinara izvući deblji kraj.


Bukurešt: Ilijesku nije kriv

Bivši predsednik Rumunije Jon Ilijesku oslobođen je optužbi za ubistvo tokom sukoba rudara s demonstrantima u protestima 13. i 14. juna 1990. godine, saopštilo je tužilaštvo, a prenosi nacionalna televizija TV Realitatea. Iz kancelarije državnog tužilaštva u Bukureštu saopšteno je da ne postoje dokazi koji bi teretili Ilijeskua za ubistvo četvoro ljudi prilikom sukoba rudara sa demonstrantima tokom antivladinih protesta na početku rumunske tranzicije. Tužilaštvo je saopštilo da se nisu stekli zakonski osnovi da bi se aktivnost bivšeg predsednika okarakterisala kao kriminalno delo, odnosno da ne postoje elementi koji bi potvrdili osnovanost optužbe. Slučaj protiv bivšeg predsednika najpre je pokrenulo vojno tužilaštvo koje je ispitivalo umešanost Ilijeskua za ubijanje demonstranata, sve do 2007. godine kada je Ustavni sud te zemlje slučaj prebacio u nadležnost civilnih sudskih organa. Istraga je ponovo pokrenuta da bi se ovaj put utvrdilo da Ilijeskua ne treba krivično goniti, jer nije on kriv za tragičan ishod, već su za to odgovorni pojedinci iz redova onih koji su se pobunili protiv državnih institucija i pojedini vojnici koje su vlasti dovele da bi sprečili nasilje na ulicama Bukurešta. Ilijesku je izjavio da je sud doneo pravednu odluku, podsećajući na činjenicu da je u to vreme imao podršku 85 odsto birača, čije je nacionalne interese predstavljao i štitio. Dodao je i da je nečuveno to da predsednik odgovara za takve pobune! Oko 20.000 rudara uletelo u rumunsku prestonicu u junu 1990. godine i sukobilo se sa demonstrantima koji su protestovali protiv tadašnje vladajuće garniture. Ilijesku je sredinom jula najavio da se neće kandidovati za parlament na jesenjim izborima, ali da njegova odluka ne znači da napušta politiku ili Socijaldemokratsku partiju, na čijem čelu će ostati kao počasni predsednik.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure