img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

11. новембар 2004, 01:05 Redakcija Vremena
Copied

Abidžan: Prekid vatre

Vlada Obale Slonovače naredila je u nedelju prekid ofanzive pošto su Francuzi kao odgovor na pogibiju svojih vojnika uništili veći deo njene avijacije, i posle poziva od strane Saveta bezbednosti UN-a na hitan prekid vatre. Predsednik Južnoafričke Republike Tabo Mbeki doputovao je u utorak posle podne u ovu zemlju da bi pomogao da se pronađe rešenje za krizu s nadom da će se videti sa zvaničnim predstavnicima vlasti ove zemlje. Dok traju diplomatski pregovori, sve isporuke kakaoa su blokirane i zaustavljena dalja trgovina ovom robom.

U međuvremenu, francuski vojnici naoružani automatskim oružjem i uz podršku oklopnih vozila raspoređeni su na glavnim raskrsnicama u najvećem gradu Abidžanu, kako bi sprečili napade militantnih provladinih demonstranata na francuske državljane. Francuski vojnici preuzeli su kontrolu nad najmanje dva ključna mosta u tom gradu, koji je noć pre preuzimanja kontrole bio poprište nasilnih izgreda, pljačkanja i paljevina. Predsednik parlamenta Obale Slonovače Mamadu Kilibali optužio je Francusku za „prekomernu upotrebu sile“, rekavši da je u francuskoj akciji odmazde ubijeno 30, a ranjeno najmanje 100 ljudi. Predsedavajući Saveta bezbednosti, američki ambasador Džon Danfort, pročitao je saopštenje u kojem se traži „neodložan prekid svih vojnih operacija“ od strane vlade u ovoj zemlji koja je na ivici novog građanskog rata, dok se u dokumentu koji je predložila Francuska navodi da francuski vojnici i mirovne snage UN-a u Obali Slonovače imaju pravo da upotrebe „sva neophodna sredstva“ u izvršavanju svojih zadataka – sprečavanje nasilja između južnog dela zemlje koji kontroliše vlada i pobunjeničkog severa. Bivša francuska kolonija podeljena je u građanskom ratu koji je izbio nakon neuspešnog pokušaja vojnog udara protiv predsednika Lorana Gagboa, u kojem je poginulo na hiljade, a protereno više od milion ljudi.

Nju Orleans: Rasna medicina

Kada su naučnici 2001. godine otkrili ljudski genom, saopšteno je da ne postoji bitna genetska različitost među rasama i da unutar jedne rase postoji više podgrupa i varijacija nego između različitih rasa. Kako onda objasniti da BiDil tableta za srce deluje bolje na crnce nego na belce? Ovu tabletu za srce, kombinaciju dva genetska sastojka, američka kompanija NitroMed prvi put je testirala na Amerikancima afričkog porekla, a rezultate objavila na sastanku američkog kardiološkog udruženja. U poređenju sa drugim lekovima, ova tableta smanjuje rizik od infarkta američke crnačke populacije (za koju se smatra da je podložniji ovoj bolesti od ostalih sunarodnika) za 43 odsto. Zahvaljujući Udruženju crnih kardiologa, ovaj lek ispitan je na grupi Afro-Amerikanaca na kojima je pokazao izuzetne rezultate, iako je do sada bez rezultata ispitivan na pripadnicima drugih rasa, belih i crnih. Razlika u delovanju leka, međutim, ne mora nužno biti genetskog porekla, već to može zavisiti od pacijentovog okruženja ili kulture iz koje dolazi. Lekari ipak traže genetsko objašnjenje: „Ako postoji genetski ili biološki odgovor na ovaj lek kod određenog broja Afro-Amerikanaca, onda bi možda trebalo te ljude posebno izdvojiti radi ispitivanja“, kaže jedan od lekara koji je učestvovao na izradi studije. Naime, postoje neki dokazi koji ukazuju na to da se ćelije Afro-Amerikanaca ponašaju različito u odnosu na ćelije belih ljudi.

Havana: Adios, dolari

Nakon desetogodišnje dominacije dolara na kubanskom tržištu, u ponedeljak 8. novembra šuškava zelena američka novčanica povučena je iz opticaja u Kubi. Deset godina unazad na Kubi se trgovalo isključivo u dolarima, bilo da su u pitanju lične potrepštine građana ili poslovne transakcije, dok će od sada stanovnici ove zemlje i turisti morati da koriste lokalnu valutu – konvertibilne pezose. Otkad je kubanska komunistička vlast najavila ovaj potez, hiljade Kubanaca svakodnevno je trčalo u banku ne bi li zamenilo dolare za kubanske konvertibilne pezose. Zanimljivo je da zabrana plaćanja u stranoj valuti ne važi za evro ili kanadske dolara, već se to odnosi samo na američki dolar. Kubancima ova odluka vlade ne pričinjava neko veliko zadovoljstvo, naprotiv, tvrde da im je svejedno. „Ono što meni treba jeste valuta koja će mi omogućiti pristojan obrok“, kaže za AP pedesetogodišnji Havijer Fernadez. Nevolja sa konvertibilnim pezosima, slično kao i kod drugih konvertibilnih lokalnih valuta, jeste što oni nemaju nikakvu vrednost van zemlje. Na ovaj potez predsednik Fidel Kastro odlučio se zato što smatra da upotreba valute kubanskog neprijatelja broj jedan slabi ekonomsku nezavisnost njegove zemlje.

Budimpešta: Zbogom oružje

Kako javlja agencija Beta, susedna Mađarska ukinula je vojnu obavezu. Parlament ove zemlje, nekad vojna sila u sastavu Austro-ugarske imperije, ubedljivom većinom glasova prihvatio je izmenu ustava kojom se predviđa ukidanje vojne obaveze. Za izmenu ustava glasalo je 335 poslanika, dok je samo sedam bilo protiv. Zamenik ministra pravde Mađarske Mikloš Hanko Farago rekao je da će država samo u slučaju ozbiljne pretnje zahtevati mobilizaciju. Ovoj odluci prethodila je odluka o povlačenju trupa iz Iraka koju je parlament usvojio početkom ovog meseca, i najavljeno je da će mađarske trupe već do kraja ove godine napustiti Irak.

Montevideo: Latino–levičari

Urugvaj je prošle nedelje dobio prvog levičarskog predsednika, Tabarea Vaskeza, gde su desetine hiljada njegovih pristalica proslavljale pobedu na ulicama Montevidea. Ovom pobedom Urugvaj se pridružio rastućem broju južnoameričkih zemalja koje glasaju za levicu – Brazilu, Argentini, Ekvadoru, Čileu i Venecueli. Predsednik Tabare Vaskez (64) pozdravio je oduševljene pristalice rekavši da su on i njegova koalicija (u kojoj su u bivši gerilci) osvojili 50,7 odsto glasova: „Slavite Urugvajci, slavite, pobeda je naša“, obratio se Vaskez gomili duž glavne ulice Montevidea. Njegovom pobedom prekida se dominacija nacionalnih partija koje su predsedavale Urugvajem od njegove nezavisnosti od Španije, 1825. godine. Za vreme bivšeg predsednika Urugvaja Horgea Batlea iz stranke Kolorado, ekonomija zemlje potpuno se istopila, drastično su smanjene devizne rezerve zemlje(do 80 odsto), stopa nezaposlenosti povećala se za dodatnih 20 odsto, što je izazvalo pad standarda stanovništva (svaki četvrti je siromašan). Predsednik Čilea Hugo Čavez nazvao je Vaskezovu pobedu „prekretnicom“ u istoriji Latinske Amerike. Pobeđeni protivkandidat Horhe Laranaga (48), advokat po profesiji, zalagao se za „poštovanje i toleranciju“ i – izgubio.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Režim uskraćuje istinu da je prsao

Na primeru izbora u Zaječaru i Kosjeriću se vidi da istina nije data, nego je zadata. Istina je zadatak koji građanin ispunjava. Ona se uvek osvaja

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerić i Zaječar: Vlast je napukla, a ima da pukne

Ispada da opozicija nije pobedila ni u jednom od ova dva mesta. Ali, pre nego što upadnemo u bezdan defetizma, treba primetiti da je sve prošlo najbolje što može u ovom trenutku. I da od sad pa nadalje, može da bude samo bolje

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čast Srbije se brani u Kosjeriću i Zaječaru

Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure