img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

18. новембар 2004, 14:14 Priredila: B. Vasić
Copied

Vašington: Odlazak Kolina Pauela

Kolin Pauel podneo je ostavku na mesto državnog sekretara SAD, saopštila je Bela kuća u ponedeljak, dok će dosadašnja savetnica za nacionalnu bezbednost Kondoliza Rajs, lojalna saradnica predsednika Buša, zameniti dosadašnjeg državnog sekretara. Predsednik Buš je prihvatio Pauelovu ostavku, kao i ostavku još tri člana kabineta. Kolin Pauel je saopštenje izdao nakon razgovora sa predsednikom Bušom: „Veliko mi je zadovoljstvo i čast što mi je još jednom ponuđena prilika da služim svom narodu, i nikada neću zaboraviti prethodne četiri godine koje sam proveo sa predsednikom Bušom i ostalim divnim ljudima… Mislim da smo ostvarili mnogo toga.“ U pismu koje je uputio predsedniku Bušu, Kolin Pauel objašnjava da je došlo vreme da se povuče iz politike i vrati svom privatnom životu. Kako pišu američki analitičari, Kolin Pauel će ostati zapamćen po zalaganju za umerenost Bušove administracije i po manje radikalnom stavu o međunarodnoj politici od kolega Donalda Ramsfelda i Dika Čejnija. Eksperti za stranu politiku kažu da je njegova pozicija u kabinetu bila kritična, naglašavajući da je predsednik Buš na gubitku zbog toga što je Kolin Pauel imao ogromnu popularnost kako u Americi tako i u svetu. Kao državni sekretar, Kolin Pauel se često susretao sa svetskim liderima i veoma uspešno branio američku politiku. Ostaće zapamćeno i njegovo izlaganje u UN-u februara 2003. godine, kada je pokušao da opravda rat u Iraku tvrdeći da postoji (sad znamo da ne postoji) oružje za masovno uništenje. Posle Kolina, bivšeg 65. državnog sekretara, primarni cilj Bele kuće biće stabilnost u Iraku i oživljavanje mirovnog procesa na Bliskom Istoku.

Talin: Kazino na estonski način

U maloj baltičkoj zemlji Estoniji, odnedavno članici EU-a, zabeležen je ogroman porast u turističkoj i – kockarskoj industriji. Naime, ova zemlja ima ogroman problem sa kockarskim ovisnicima. „Kocka je đavolska rabota“, kaže 56-godišnji Anton, čiji je sin počinio samoubistvo početkom ove godine pošto je u kazinu izgubio sav imetak. Prema istraživanju estonske agencije Faktum, u Estoniji sa otprilike 1,4 miliona stanovnika ima oko 25.000 pasioniranih kockara, dok je još toliko na najboljem putu da postanu ovisnici. U cvetajući kazino-biznis uključila se i država (Estonski loto) sa čitavom paletom kockarskih usluga do kojih lako može da se dođe putem interneta. Prema podacima estonskog ministarstva finansija, od naplate „kockarskih“ taksi državni prihod se ušestostručio u poslednjih deset godina. Mesečna taksa za slot mašinu je 320 evra, za kockarski sto je 960 evra, a najavljeno je povećanje takse početkom sledeće godine. Polovina tog novca koristi se za projekte u oblasti kulture, kao što je novi nacionalni muzej umetnosti u Talinu koji je još u izgradnji. U odnosu na finski grad Helsinki, udaljen samo 80 kilometara od Talina, broj kazina je u estonskoj prestonici mnogo veći. Prema rečima Tonisa Rutela, predsednika estonske kockarske asocijacije, u Estoniji postoji 126 kazina koji su prošle godine ostvarili ukupan prihod od sedam miliona evra. Od 126 kazina, polovina je smeštena u Talinu i svuda je zabranjen ulazak osobama koje nisu napunile 21 godinu života. Problem kockarskih ovisnika skrenuo je pažnju javnosti kada se jedan od menadžera u ministarstvu, zadužen za plasman prihoda od naplate kazino-taksi, ispovedio da je kockarski ovisnik priznavši da je prokockao 650.000 evra državnog novca namenjenog za kulturu.

London: Kompjutersko slepilo

Britanski medicinski časopis objavio je istraživanje koje ukazuje na to da stalna upotreba kompjutera može biti povezana sa progresivnim bolestima što može izazvati, naročito kod kratkovidih osoba, trajno slepilo. Glaukom je relativno uobičajena bolest oka koja se razvija veoma sporo i karakterišu je progresivni defekti oka i abnormalnosti vidnog polja. Pravi uzroci ove bolesti nisu sasvim poznati, mada se zna da su faktori rizika za pojavu glaukoma pušenje i visok krvni pritisak. Istraživači sa tokijskog Toho univerziteta napravili su kategorizaciju tako što su korisnike svrstali u grupe onih koji računar koriste više od pet godina, manje od pet godina i više od dvadeset godina, i podgrupe u zavisnosti od vremena koje korisnici provode ispred svojih monitora. Testovi su pokazali da se kod trećine radnika koji koriste računar u svom svakodnevnom radu sumnja na glaukom zbog karakterističnih poremećaja vidnog polja. Takođe, pokazalo se da je kod kratkovidih osoba ova pojava izraženija, što je dovelo do zaključka da je optički nerv kod kratkovidih osoba osetljiviji na kompjutere nego isti kod dalekovidih ili osoba sa normalnim vidom.

Madrid: Suđenje maloletniku

Ove nedelje, tačnije u utorak 16. novembra, održava se prvo ročište u sudnici povodom slučaja terorističkog napada u Madridu 11. marta ove godine kada je poginula 191 osoba. Šesnaestogodišnji dečak, čije ime nije objavljeno zbog njegovih godina i manjinske pripadnosti, u španskim novinama uveliko je poznat kao „El Gitanillo“ (Mali Ciganin). Tinejdžer je priznao španskim policijskim inspektorima da je dobio 1200 dolara za posao koji je uradio tog dana. Dečak je optužen zato što je 11. marta putovao autobusom od severa Španije do Madrida sa 20 kilograma ukradenog eksploziva. Prema optužnici koju je sastavio državni tužilac, dečak se po dolasku u Madrid sastao sa grupom ljudi i predao im dinamit. Najmanje jedan iz te grupe, prema rečima policije, bio je ključna figura u napadu. Optužnice su podignute protiv još osamnaestoro osumnjičenih, većinom Marokanaca, zbog sumnje da su upleteni u ovaj zločin. Španske obaveštajne službe saopštile su da su napadi na vozove planirali islamski militanti uz pomoć lokalnih kriminalaca. Ovo je prvo suđenje vezano za bombaške napade na vozove u Španiji, najgori zločin u modernoj španskoj istoriji, i biće otvoreno za javnost, iako će dečak u sudnici sedeti iza paravana radi zaštite identiteta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure