img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

12. januar 2005, 18:52 Priredila: B.Vasić
Copied

Ramala: Reformista Abas pobedio

Mahmud Abas izabran je ubedljivom većinom glasova za predsednika države (62 odsto), dok je njegov protivkandidat Mustafa Barguti osvojiio 19,8 odsto glasova. Palestinski analitičari predviđaju da za vreme trajanja mandata novoizabranom predsedniku Palestine Mahmudu Abasu predstoji nastavak mirovnih pregovora sa Izraelom, ali i suočavanje sa moćnim naoružanim grupama, korupcijom i haosom koje je za sobom ostavio preminuli Jaser Arafat. S druge strane, izraelski premijer Arijel Šaron pozdravlja Abasovu pobedu, naglašavajući da će budno motriti na njegove napore da obuzda militantne grupe. Iako je većina militantnih grupa izrazila spremnost da pruži Abasu šansu, nisu sve grupe potpisale primirje sa Izraelom. Islamska militantna grupa Hamas, koja je pozivala na bojkot izbora, saopštila je da će sarađivati sa novoizabranim palestinskim liderom. Presednik Mahmud Abas dobio je veliku podršku međunarodne zajednice zbog svog reformskog kursa (najavio je reformu vlade i policijskih snaga) i stavova protiv nasilja. Većina Palestinaca mnogo očekuje od Abasa, u narodu poznatog kao Abu Mazen. „Abu Mazen je jedini čovek koji može da nam obezbedi mir, dobre poslove i sigurnost“, izjavio je vlasnik jednog restorana iz Gaze. „Ovu pobedu posvećujem duši Jasera Arafata, našem narodu i našim precima“, rekao je novi predsednik Palestine. Predsednik SAD Džordž Buš čestitao je Mahmudu Abasu na pobedi i pozvao ga da poseti Belu kuću, što predstavlja značajan gest s obzirom na to da Jaser Arafat nikad nije bio pozvao u takvu posetu.

Rim: Poslednji dim

Onima koji su se u Italiji uoči Božića zarekli da će u narednoj godini ostaviti duvan zakon olakšava muke tako što ih sprečava da podlegnu iskušenju na javnim mestima. Zabrana pušenja na javnim mestima u ovoj mediteranskoj zemlji počela je u ponedeljak 10. januara, tačno u podne, zapravo tog dana počeo je da se primenjuje jedan od najrigoroznijih evropskih zakona o zabrani pušenja na javnim mestima. Za razliku od nekih drugih evropskih zakona koji se odnose samo na određena javna mesta, duvanski dim u Italiji proteran je iz svih 240.000 barova i 2500 diskoteka, kockarnica, sportskih dvorana, restorana, tratorija, kafeterija, picerija, iz javnog prevoza, bioskopa, škola, bolnica… Pušenje kao takvo dozvoljeno je isključivo u privatnim prostorijama, napolju po čici zimi ili u barovima koji imaju specijalne prostorije za pušenje sa ventilacijom. Kako većina italijanskih barova nema takve getoe za pušače (samo u deset odsto ugostiteljskih objektata postoje zone za pušenje), usledila je žestoka reakcija vlasnika lokala na ovaj diskriminatorski zakon. Kafedžije su najavile da će zakon bojkotovati zato što, kako su saopštili, „ne žele da denunciraju klijente u lokalima“, dok ministar zdravlja Đirolamo Sirkija smatra da se oni zapravo plaše da će izgubiti stalne goste i profit. Prema podacima ministarstva zdravlja, približno svaki treći Italijan puši (26 odsto), a ukoliko to učini na javnom mestu i bude uhvaćen, platiće kaznu od 25–30 evra. Kazne za vlasnike lokala koji ne žele da prijavljuju goste koji puše iznosi 220–2000 evra.

Fort Hud: Piramida za uspomenu

U američkoj državi Teksas u toku je suđenje vojniku Čarlsu Grejneru, koji je 7. novembra 2003. godine sa još trojicom vojnika iz iste jedinice i jednom ženom mučio iračke zatvorenike u zatvoru Abu Graib. Prema svedočenju Metjua Visdoma, očevica i stražara u tom zatvoru, optuženi Čarls Grejner udarao je iračke zatvorenike dok ih je primoravao da se skidaju goli i formiraju piramidu ispred objektiva fotoaparata. Fotografije piramide i vojnika objavljene su u svim svetskim medijima. Dok se sve to odvijalo, izjavio je prvi svedok optužbe, vođa akcije mučenja Grejner se „smejao i dobro zabavljao“. Visdom je izjavio da su Grejner i društvo navaljivali da i on učestvuje u zlostavljanju zatvorenika, ali da je on to odbio rekavši da će ih prijaviti pretpostavljenom. „Bio sam veoma uznemiren i bilo mi je mučno.“ Drugi svedok Ivan Frederik, koji je prošle godine osuđen na osam godina zbog fizičkog zlostavljanja zatvorenika u Abu Graibu, izjavio je da je Grejner bio inicijator primoravanja zatvorenika na oralni seks i masturbaciju, što je, prema njegovim rečima, predstavljalo „poklon za rođendan njegovoj devojci Lindi Ingland“, koja mu je nedavno u pritvoru rodila dete. Povodom piramide od golih ljudskih tela, advokat kaže: „Zar navijačice širom Amerike ne prave svakodnevno piramidu? To nije mučenje.“ Ukoliko desetočlano sudsko veće proglasi krivim Grejnera po svim tačkama optužnice, čeka ga 17 i po godina robije.

London: Al’ se nekad kupovalo

Ekonomska udruženja u Velikoj Britaniji vode postbožićnu polemiku oko ukupne prodaje i potrošnje posle „najpotrošačkijeg“ meseca u godini na ostrvu. I izgleda da su se Britanci ili umorili od trošenja para ili da imaju manjak para za trošenje. Naime, Britanski konzorcijum prodavaca saopštio je, pozivajući se na podatke iz izvešaja o prodaji iz decembra 2004. godine, da je ovo bio „najgori Božić u poslednjoj deceniji“, što potvrđuju izjave prodavaca i trgovaca iz nekoliko radnji uključujući i „Mark & Spencer“ i „House of Fraser“. Zabrinuti konzorcijum potrošaca tvrdi da je jedino 1993. godine bila lošija situacija, dok nasuprot njima ekonomisti iz Udruženja britanskih industrijalaca kažu da je stopa prodaje od jula do decembra 2004. godine čak porasla! Ipak, Konzorcijum saopštava da su dani uoči Božića mnogo indikativniji i stoga preciznije oslikavaju stanje na tržištu prodaje, ali da je u prvoj nedelji januara došlo do malog skoka prodaje. Dok se ekonomisti bave procentima i detaljnim analizama upoređujući prodaje po mesecima i godinama, ekonomski novinari proglasili su ovaj praznik „najgorim Božićem u poslednjih sto godina“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević

Država i kultura

Skadar na Bojani: Da li će beogradska Filharmonija opet izvisiti za zgradu

Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža

Sonja Ćirić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure