img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

09. februar 2005, 19:18 priredila: Biljana Vasić
Copied

Adis Abeba: Mesec rastafarijanaca

Hiljade rastafarijanaca okupilo se u glavnom gradu Etiopije gde se održao koncert povodom 60 godina od rođenja rege ikone Boba Marlija, koji su organizovale zajedno UN, fondacije „Bob Marli“ i „Rita Marli“ i Afrička unija. Koncertu u Adis Abebi prisustvovalo je oko 200.000 obožavalaca Boba Marlija iz celog sveta kojima su dobrodošlicu poželeli njegova majka Sedela Marli Buker, Marlijeva žena Rita i njegovih pet sinova. Na koncertima koji će uslediti nastupiće poznati pevači iz celog sveta: Lorin Hil, Anželik Kidžo, India Ejri, a održaće se i drugi muzički događaji, seminari, video-projekcije. Sav novac od ove manifestacije, koja će trajati mesec dana, namenjen je gladnima u Etiopiji… Zbog činjenice da se ove godine koncert u slavu Marlija preselio sa Jamajke u Etiopiju, koju je Marli smatralo „duhovnom domovinom“, na ostrvu su počela govorkanja da će čak i posmrtni ostaci čuvenog rastafarijanca biti preneti u Etiopiju. S druge strane, organizatori se nadaju da će ovaj događaj ubuduće obeležavati i druge afričke zemlje s ciljem da se promoviše Afrička unija što je i sam autor činio za života, pevajući pesme Get Up Stand Up, Africa Unite i druge. Sam Bob Marli bio je obožavalac pokojnog etiopskog cara Hajla Selasija, osnivača rastafarijanskog pokreta u Africi kojeg je smatrao živim bogom. Poput drugih rastafarijanaca, verovao je da će jednog dana crni čovek postati krunisani kralj Afrike. Bob Marli umro je od raka u 36. godini u Majamiju.

Peking: Godina petla

Jedna petina čovečanstva na planeti ubrzano se sprema da dočeka novu lunarnu 4702. godinu – Godinu Petla. Naravno, reč je o Kinezima u Kini i van nje. Festival u Pekingu zvanično je počeo u sredu 9. februara, a već nekoliko dana pre toga u Pekingu je bio kolaps u saobraćaju, trgovini,… Zbog toga što je proslava kineske Nove godine turistička atrakcija koja privlači ljude iz celog sveta, vlasti u Pekingu povećale su broj letova, udvostručile broj vozova i drugih transportnih sredstava. Zvanična turistička organizacija iz Pekinga objavila je podatak da tokom novogodišnjeg festivala kroz Peking „procirkuliše“ oko 12 miliona ljudi, a da će ih u odnosu na prošlu godinu biti 12,5 odsto više. Zbog opasnosti od sve brojnijih virusa (SARS, ptičji grip), medicinske ustanove preduzele su mere opreza – javni transport i terminali su dezinfikovani, a kompleti medicinske prve pomoći spremno čekaju turiste (vrlo verovatno i virusi). U drugim gradovima širom sveta, pripadnici kineske zajednice takođe spremaju novogodišnji festival, ali se bore sa drugim problemima: pripadnici Falungonga u Sidneju žale se da im je zabranjeno učešće u paradi zato što čelnici kineske zajednice ne žele „političke parole“ protiv Kine tokom slavlja. Kineska Nova godina dočekuje se slično kao i u drugim delovima sveta: prvog dana sa familijom, drugog sa prijateljima, a trećeg dana udate žene imaju pravo da posete svoje roditelje.

Njujork: Velika „gej“ jabuka

Nakon što je država Masačusets nedavno legalizovala brakove homoseksualaca, u američkoj javnosti se nagađalo da će Njujork biti sledeći. Prava homoseksualaca na slobodno venčavanje postala su pitanje koje svaki političar poteže uoči izbora. Gradonačelnik Njujorka, međutim, okleva… Iako se uveliko sprema zakonska regulativa koja će omogućiti homoseksualcima ostvarivanje prava na ljubav i brak, gradonačelnik Majkl Blumberg je rekao da će grad uložiti žalbu na sudsku presudu kojom se ukida zabrana gej-brakova, iako navodno podržava homoseksualce u nastojanju da ostvare svoja osnovna ljudska prava. Blumbergovi protivnici ga nazivaju „kukavicom“, koja bi da se dodvori i jednoj i drugoj strani, dok ga katolički orijentisani protivnici optužuju da je „besprincipcijelan“. Gradonačelnik je na nekoj večeri održao govor pred prisutnim gostima o tome kako „ljudi imaju pravo da se vole, da žive i da se venčavaju s kim god žele bez obzira na seksualnu orijentaciju“, ali je upozorio na nuspojave odluke o priznavanju gej-brakova. Naime, gradonačelnik ne želi da se ponovi ono što se dešavalo u San Francisku, kada su sudovi godinu dana posle priznavanja brakova homoseksualaca bili pretrpani zahtevima za njihovo poništavanje. Senator Tom Djuen, između ostalog borac za prava homoseksualaca, takođe naziva Blumberga kukavicom i smatra da gradonačelnik ne bi trebalo da potpiše žalbu u ime grada. Rok za žalbu je 30 dana i u ovom trenutku je neizvesno da li će se Blumberg prikloniti konzervativnoj Americi ili liberalnom Njujorku, kojim predsedava.

Bern: Upad u konzulat

Motivi upada neidentifikovanih napadača na španski konzulat u švajcarskom glavnom gradu Bernu za sada su nepoznati, iako se pretpostavlja da je u pitanju pljačka. Tri naoružane osobe upale su u zgradu konzulata, udaljenu oko osam kilometara od ambasade Španije, zauzele objekat i više od pet sati držale taoce vezane, i na kraju su pobegle. Drama je počela oko 8 h izjutra kada je jedan od napadača udario vratara po glavi, a već oko 14 h, kada su pripadnici elitnog policijskog odreda švajcarske policije uleteli u zgradu, nije bilo nikoga. Taoci su nakon oslobađanja izjavili da su napadači bili naoružani noževima i puškama, kao i da su želeli da ukradu pasoše i pečate za vize čija cena na crnom tržištu iznosi između pet i šest hiljada evra. Napadači su, prema rečima talaca, pokušali da otvore sef i govorili su na francuskom jeziku. Ministarstvo spoljnih poslova Španije saopštilo je da ne veruje da je upad povezan sa islamskim teroristima, istraga će utvditi šta se tu zapravo desilo. Naime, švajcarske vlasti su odlučile da isporuče španskim vlastima Muhameda Ačira, koji ima veze sa muslimanskim zatvorenicima u Španiji, a povodom istrage oko islamske organizacije Mučenici iz Maroka. S obzirom na to da nije saopšteno da li su taoci videli koje su nacionalnosti napadači, pretpostavlja se da su otmičari nosili maske.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure