img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

09. фебруар 2005, 19:18 priredila: Biljana Vasić
Copied

Adis Abeba: Mesec rastafarijanaca

Hiljade rastafarijanaca okupilo se u glavnom gradu Etiopije gde se održao koncert povodom 60 godina od rođenja rege ikone Boba Marlija, koji su organizovale zajedno UN, fondacije „Bob Marli“ i „Rita Marli“ i Afrička unija. Koncertu u Adis Abebi prisustvovalo je oko 200.000 obožavalaca Boba Marlija iz celog sveta kojima su dobrodošlicu poželeli njegova majka Sedela Marli Buker, Marlijeva žena Rita i njegovih pet sinova. Na koncertima koji će uslediti nastupiće poznati pevači iz celog sveta: Lorin Hil, Anželik Kidžo, India Ejri, a održaće se i drugi muzički događaji, seminari, video-projekcije. Sav novac od ove manifestacije, koja će trajati mesec dana, namenjen je gladnima u Etiopiji… Zbog činjenice da se ove godine koncert u slavu Marlija preselio sa Jamajke u Etiopiju, koju je Marli smatralo „duhovnom domovinom“, na ostrvu su počela govorkanja da će čak i posmrtni ostaci čuvenog rastafarijanca biti preneti u Etiopiju. S druge strane, organizatori se nadaju da će ovaj događaj ubuduće obeležavati i druge afričke zemlje s ciljem da se promoviše Afrička unija što je i sam autor činio za života, pevajući pesme Get Up Stand Up, Africa Unite i druge. Sam Bob Marli bio je obožavalac pokojnog etiopskog cara Hajla Selasija, osnivača rastafarijanskog pokreta u Africi kojeg je smatrao živim bogom. Poput drugih rastafarijanaca, verovao je da će jednog dana crni čovek postati krunisani kralj Afrike. Bob Marli umro je od raka u 36. godini u Majamiju.

Peking: Godina petla

Jedna petina čovečanstva na planeti ubrzano se sprema da dočeka novu lunarnu 4702. godinu – Godinu Petla. Naravno, reč je o Kinezima u Kini i van nje. Festival u Pekingu zvanično je počeo u sredu 9. februara, a već nekoliko dana pre toga u Pekingu je bio kolaps u saobraćaju, trgovini,… Zbog toga što je proslava kineske Nove godine turistička atrakcija koja privlači ljude iz celog sveta, vlasti u Pekingu povećale su broj letova, udvostručile broj vozova i drugih transportnih sredstava. Zvanična turistička organizacija iz Pekinga objavila je podatak da tokom novogodišnjeg festivala kroz Peking „procirkuliše“ oko 12 miliona ljudi, a da će ih u odnosu na prošlu godinu biti 12,5 odsto više. Zbog opasnosti od sve brojnijih virusa (SARS, ptičji grip), medicinske ustanove preduzele su mere opreza – javni transport i terminali su dezinfikovani, a kompleti medicinske prve pomoći spremno čekaju turiste (vrlo verovatno i virusi). U drugim gradovima širom sveta, pripadnici kineske zajednice takođe spremaju novogodišnji festival, ali se bore sa drugim problemima: pripadnici Falungonga u Sidneju žale se da im je zabranjeno učešće u paradi zato što čelnici kineske zajednice ne žele „političke parole“ protiv Kine tokom slavlja. Kineska Nova godina dočekuje se slično kao i u drugim delovima sveta: prvog dana sa familijom, drugog sa prijateljima, a trećeg dana udate žene imaju pravo da posete svoje roditelje.

Njujork: Velika „gej“ jabuka

Nakon što je država Masačusets nedavno legalizovala brakove homoseksualaca, u američkoj javnosti se nagađalo da će Njujork biti sledeći. Prava homoseksualaca na slobodno venčavanje postala su pitanje koje svaki političar poteže uoči izbora. Gradonačelnik Njujorka, međutim, okleva… Iako se uveliko sprema zakonska regulativa koja će omogućiti homoseksualcima ostvarivanje prava na ljubav i brak, gradonačelnik Majkl Blumberg je rekao da će grad uložiti žalbu na sudsku presudu kojom se ukida zabrana gej-brakova, iako navodno podržava homoseksualce u nastojanju da ostvare svoja osnovna ljudska prava. Blumbergovi protivnici ga nazivaju „kukavicom“, koja bi da se dodvori i jednoj i drugoj strani, dok ga katolički orijentisani protivnici optužuju da je „besprincipcijelan“. Gradonačelnik je na nekoj večeri održao govor pred prisutnim gostima o tome kako „ljudi imaju pravo da se vole, da žive i da se venčavaju s kim god žele bez obzira na seksualnu orijentaciju“, ali je upozorio na nuspojave odluke o priznavanju gej-brakova. Naime, gradonačelnik ne želi da se ponovi ono što se dešavalo u San Francisku, kada su sudovi godinu dana posle priznavanja brakova homoseksualaca bili pretrpani zahtevima za njihovo poništavanje. Senator Tom Djuen, između ostalog borac za prava homoseksualaca, takođe naziva Blumberga kukavicom i smatra da gradonačelnik ne bi trebalo da potpiše žalbu u ime grada. Rok za žalbu je 30 dana i u ovom trenutku je neizvesno da li će se Blumberg prikloniti konzervativnoj Americi ili liberalnom Njujorku, kojim predsedava.

Bern: Upad u konzulat

Motivi upada neidentifikovanih napadača na španski konzulat u švajcarskom glavnom gradu Bernu za sada su nepoznati, iako se pretpostavlja da je u pitanju pljačka. Tri naoružane osobe upale su u zgradu konzulata, udaljenu oko osam kilometara od ambasade Španije, zauzele objekat i više od pet sati držale taoce vezane, i na kraju su pobegle. Drama je počela oko 8 h izjutra kada je jedan od napadača udario vratara po glavi, a već oko 14 h, kada su pripadnici elitnog policijskog odreda švajcarske policije uleteli u zgradu, nije bilo nikoga. Taoci su nakon oslobađanja izjavili da su napadači bili naoružani noževima i puškama, kao i da su želeli da ukradu pasoše i pečate za vize čija cena na crnom tržištu iznosi između pet i šest hiljada evra. Napadači su, prema rečima talaca, pokušali da otvore sef i govorili su na francuskom jeziku. Ministarstvo spoljnih poslova Španije saopštilo je da ne veruje da je upad povezan sa islamskim teroristima, istraga će utvditi šta se tu zapravo desilo. Naime, švajcarske vlasti su odlučile da isporuče španskim vlastima Muhameda Ačira, koji ima veze sa muslimanskim zatvorenicima u Španiji, a povodom istrage oko islamske organizacije Mučenici iz Maroka. S obzirom na to da nije saopšteno da li su taoci videli koje su nacionalnosti napadači, pretpostavlja se da su otmičari nosili maske.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure