img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

16. februar 2005, 22:15 Priredila: B. Vasić
Copied

Bagdad: Rođenje novog Iraka

Na prvim slobodnim izborima u Iraku pobedila je šiitska koalicija sa osvojenih 48 odsto glasova od ukupno 8,5 miliona birača, kurdska koalicija osvojila je 26, a stranka premijera Ajada Alavija 14 odsto glasova. Iračka komisija saopštila je da je na izbore izašlo ukupno 58 odsto birača, a da veliki deo većinskog sunitskog stanovništva nije izašao na izbore. „Na današnji dan obeležavaćemo rođenje novog Iraka i slobode za sve ljude“, izjavio je Farid Ajar, član izborne komisije, prilikom zvaničnog saopštavanja rezultata izbora. Iako je šiitska pobeda na izborima pilično upečatljiva, predviđanja članova Ujedinjenog iračkog bloka da će osvojiti više od polovine glasova nisu se sasvim ispunila. Očekuje se da će bivši nuklearni fizičar Husein al Šahrestani postati novi premijer Iraka. On je izjavio da je njegova koalicija, koju podržava duhovni vođa šiita ajatolah Sistani, osvojila oko 60 odsto od 275 mesta u Privremenoj narodnoj skupštini Iraka. Prvi zadatak koji očekuje ovu skupštinu jeste formiranje nove vlade i pisanje novog ustava Iraka. Predsednik SAD Džordž Buš čestitao je kandidatima koji su osvojili glasove birača i narodu Iraka zato što su „ignorisali pretnje i izašli na izbore“. Strana štampa u većini slučajeva pozdravlja pobedu dugo ugnjetavane šiitske populacije, dok „Gardijan“ upozorava da smena vlasti može da bude „generator rastuće nervoze“ u susednim zemljama sa sunitskim vladajućim režimima.

Drezden: Marš neonacista

Obeležavanje 60. godišnjice savezničkog bombarodavanja nemačkog grada Drezdena pretvorio se u mračnu neonacističku manifestaciju, najveću u poslednjih deset godina. Naime, dok se grad sećao strahota bombardovanja, 5000 neonacista i skinhedsa u crnim majicama prošetalo je ispred zgrade parlamenta ovog saksonskog grada i duž reke Elbe. Nosili su crne balone, parole i trake dok su sa pokretnog zvučnika treštali uznemirujući zvuci neke klasične simfonije; na čelu kolone bila su istaknuta četiri drvena krsta na kojima je pisalo „Drezden“, „Hirošima“, „Vijetnam“ i „Bagdad“. Procenjuje se da je tokom bombardovanja Drezdena u tri saveznička napada poginulo između 25.000 i 35.000 ljudi; neonacisti kažu da je u najgorim mukama nastradalo 100.000 ljudi. „Ovde, u Drezdenu, desio se genocid 1945. godine, isto kao i u Hirošimi“, izjavio je desničarski političar Franc Šenhuber, bivši SS oficir iz Minhena. „Mi se ne plašimo da kažemo da je bombardovanje Drezdena ratni zločin… Koja je razlika između koncentracionih logora i bombardovanja?“ Nekoliko blokova dalje od obožavalaca Adolfa Hitlera, organizovan je kontramiting – oko 4000 stanovnika Drezdena upalilo je isto toliko sveća aranžiranih tako da su sačinjavale rečenicu „Dosta nam je neonacista“. Grupa levičara, koju je policija razdvajala od desničara, uzvikivala je „dole nacisti“ i „nacistički šljam napolje“. Nekoliko stotina policajaca obezbeđivalo je proslavu, punktove ka gradu i glavne saobraćajnice; policija je saopštila da većih izgreda nije bilo, ako se izuzme par manjih konfontacija. Kako je policija saopštila, ovaj neonacistički marš je veći od minhenskog iz 1997. godine kada se okupilo 4500 desničara. Kancelar Šreder se ogradio od ovih mračnih događaja tako što je osudio neonaciste u Berlinu rekavši da oni pokušavaju da poreknu odgovornost nacističke Nemačke za zločine u Drugom svetskom ratu.

Sunđijavan: Eksplozija u rudniku, opet

Još jedna eksplozija gasa u kineskom rudniku uglja dogodila se ovog puta u severoistočnoj provinciji Lijaoning, u rudniku Sunđijavan. Poginule su najmanje 203 osobe, povređene 22, a zarobljeno je još 13 ljudi. Nije prošlo ni pola godine od prethodnih eksplozija u rudnicima širom Kine (novembar 2004 – 166 mrtvih; oktobar 2004 – 148 mrtvih) kada su vlasti osudile upravnike rudnika zbog propusta koji su izazvali tragediju, ali čini se da ništa nije preduzeto da se ona ne ponovi. Stotine ljudi zakopane su u rudnicima usled eksplozija gasa uprkos nacionalnoj kampanji za bezbednost rudara. Predsednik Kine Hu Đintao i drugi kineski lideri izdali su saopštenje u kojem se nalaže lokalnim zvaničnicima da „ne štede napore da bi spasili eventualne preživele u rudniku“. Spasilačke ekipe koje su brzo stigle na mesto nesreće dočekali su zavejani prilazi i temperatura ispod nule, kao i predstavnike vlasti koji su došli da pomognu u traženju nestalih, lečenju povređenih i pregovorima o kompenzaciji sa porodicama poginulih. U toku jedne godine u svetu pogine oko 6000 rudara usled ekplozija, poplava i požara u rudnicima, a 80 odsto tih slučajeva desi se u Kini. Najgora rudarska katastrofa desila se tokom Drugog svetskog rata 1942. godine u okupiranoj Mandžuriji, kada je poginulo 1549 rudara.

Teheran: Smrt u džamiji

Vatra je buknula u prepunoj džamiji u Teheranu tokom večernje molitve u ponedeljak i odnela najmanje 59 života, dok je više od 250 vernika povređeno. Sve je počelo kada je plamen zahvatio zar jedne od vernica u džamiji i počeo da se širi neverovatnom brzinom. Prema pisanju teheranskih medija, uspaničeni ljudi nasrnuli su na vrata džamije i razbijali prozore kako bi izbegli sigurnu smrt, ostavljajući za sobom delove odeće u plamenu. Tepisi su izgoreli, nestali su tomovi verske literature, uključujući i Kuran, zidovi sasvim pocrneli… Vatru je izazvala grejalica u čijoj je blizini stajala neoprezna vernica sa zarom, a plamen se zatim proširio i na bogate zastore koji su prekrivali zidove. Zvaničnici odbacuju pretpostavke da je požar nastao zbog neispravnih instalacija, kao i pretpostavke da se radi o terorističkom bombaškom napadu. Jedan broj povređenih još je u kritičnom stanju i nalazi se u bolnici. Šiitski muslimani u Iranu ovog meseca molitvama obeležavaju smrt Huseina, unuka islamskog proroka Muhameda.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević

Država i kultura

Skadar na Bojani: Da li će beogradska Filharmonija opet izvisiti za zgradu

Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža

Sonja Ćirić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure