img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

05. maj 2005, 13:56 priredila: Biljana Vasić
Copied

Moskva: Uskršnje prebrojavanje
Sledeći tradiciju osmatranja i praćenja svojih građana, rusko ministarstvo unutrašnjih poslova uredno je zabeležilo koliko je ljudi posetilo crkvu na Uskrs. I kad su sabrali sve rezultate, mogli su da odahnu – trend odlaženja u crkvu u odnosu na devedesete godine prošlog veka je u znatnom opadanju. Prema podacima agencije ruskog MUP-a, samo je 4,9 miliona Rusa palilo sveće na prošlogodišnji Uskrs, što znači jedan od 30 Rusa. Takvi podaci podstakli su razmišljanja o broju pravoslavnih vernika u Rusiji, odnosno o broju onih koji se izjašnjavaju kao pravoslavci. Nikola Mitrokin, direktor Instituta za proučavanje religija u zemljama Komonvelta, SAD i baltičkim zemljama, navodi da sve religije, osim pravoslavne, mogu manje-više precizno da navedu broj svojih vernika. Ruska pravoslavna crkva smatra da je pravoslavna vera istorijsko nasleđe, te da nema potrebe prebrojavati vernike. Svaki pokušaj od strane političara da se dođe do tačnog broja putem izjašnjavanja na izborima, crkva je kritikovala. Ipak, Mitrokin iznosi podatak koji stručnjaci smatraju pouzdanim: više od polovine ruske populacije smatra sebe pravoslavcima, dok samo dva do četiri odsto njih redovno posećuje crkvu i drži se crkvenih zapovesti. Ostali odlaze u crkvu retko, zbog religioznog osećanja ili zato što je to društveno poželjno ponašanje, a crkveni zvaničnici dele ih u dve grupe: „ocrkvljeni“ (iznenada spoznali religiju) i „padobranci“ (oni koji dolaze o praznicima). Prema podacima ruskog ministarstva, na Uskrs 2003. godine u crkvu su otišle 63.000 Moskovljana, dok se taj broj sledeće godine uvećao na 75.000, što je neuporedivo manje nego u periodu od 1992. do 1994. godine kada su crkve bile dupke pune (180.000).

Vašington: Šou prve dame
Sve ove godine je ćutala i šarmantno se osmehivala dok je bila u pratnji svog uspešnog muža, da bi se na kraju izjasnila kao „očajna domaćica“. Reč je o Lori Buš, supruzi američkog predsednika Džordža Buša, koja je na godišnjem skupu novinara, političara i slavnih holivudskih diva u Beloj kući preotela mikrofon od predsednika, koji je taman uzeo vazduh da po milioniti put ispriča neki dosadan vic. „Nemoj taj stari vic – ne opet“, rekla je gospođa Buš i nastavila da priča. Najpre je pozdravila prisutne goste rekavši da je godinama dolazila na ovakve večere i ćutke sedela, ali da sada, za promenu, ima nekoliko stvari da kaže. Situacija je postala napeta do nepodnošljivosti kada je prva dama Amerike rekla da će „biti zabavno, zato što on stvarno nema pojma šta ću sada reći“. Nakon toga iznela je gomilu detalja iz privatnog života najmoćnijeg čoveka na svetu – predsednik ide na spavanje već u devet sati, dok se ona dosađuje i ne preostaje joj ništa drugo nego da gleda seriju „Očajne domaćice“. „Rekla sam mu pre neki dan: ‘Ako stvarno želiš da okončaš tiraniju u svetu, trebalo bi duže da ostaješ budan.’ Ako one žene iz serije misle da su očajne, trebalo bi da upoznaju Džordža.“ Prva dama Amerike se zatim osvrnula na njihove međusobne različitosti rekavši da je ona tiha i introvertna (dok je on pričljiv i ekstrovertan) i da ume pravilno da izgovori reč „nuklearno“ (dok on…). Malo je reći da je publika neskriveno uživala u njenoj maloj predstavi u kojoj su komično-sarkastično predstavljeni i roditelji aktuelnog predsednika Amerike („ljudi misle da je ona – majka Buš – slatka bakica; ona je više nalik na, hmm, don Korleona“), državni sekretar SAD („Kondi je osoba sa urednom kosom koju vidite na TV-u, dok je Liza osoba sa raščupanom kosom koja sedi sa prijateljicama i gleda BET, televiziju za crnce) i mnogi drugi. Dok je držala mikrofon i zasmejavala ugledne Amerikance, njen muž se takođe smejao. U jednom trenutku, prva dama Amerike obratila se komičaru Sedriku Entertejneru: „Sedriče, da li mi dobro ide?“ Kada se posle toga komičar popeo na binu, izjavio je da je „prva dama nešto sasvim drugačije“.

Kairo: Ubica, sestra i verenica
Ko je planirao da godišnji odmor provede u okruženju piramida ima još vremena da otkaže aranžman posle vesti o napadu na turiste. Strah od islamskih terorista u Egiptu znatno je porastao nakon dva napada na turiste u Kairu kada je poginulo troje, a ranjeno najmanje sedmoro ljudi. To je drugi napad na turiste u roku od mesec dana; prvi se desio 7. aprila kada su od bombaša samoubice poginule četiri osobe, troje stranih turista. U poslednjim napadima učestvovao je jedan muškarac, koji je i poginuo u samoubilačkoj terorističkoj misiji u centru Kaira pored Egipatskog muzeja, dok su u južnom delu grada dve žene pod velovima napale i zapalile turistički autobus, koji je prema pisanju provladinih egipatskih novina bio pun izraelskih turista. Policija je utvrdila da je Ehab Jusri Jasin, odgovoran za smrt troje i ranjavanje više ljudi u poslednjem bombaškom napadu, takođe odgovoran i za zlodela počinjena 7. aprila, a utvrđen je identitet i žena koje su napale autobus. Prema navodima policije, bombaš i žene bili su u srodstvu – jedna mu je bila sestra, a druga verenica. Međutim, policija tvrdi da su žene čekale da naiđe bilo koji turistički autobus i da nisu znale da je taj autobus pun Izraelaca. Svedoci tvrde da je policija otvorila vatru na žene ubice i u tom okršaju povređeno je dvoje Egipćana. Da ne bi dospele u ruke policije, sestra je pucala u verenicu pre nego što je izvršila samoubistvo. Obe su ubrzo izdahnule. Policija je privela oko 200 osoba iz sela Al Amar i Ezbet al Gabalavi, odakle potiču teroristi, a nekoliko osumnjičenih zadržala u pritvoru zbog sumnje da su učestvovali u pripremi terorističkog napada. Ovo je treći talas napada islamskih terorista u Egiptu od oktobra 2004. godine, kada su poginule 34 osobe u odmaralištu Sinaj.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure