img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

28. јул 2005, 12:35 Redakcija Vremena
Copied

Sofija: Manjinska vlada

Bugarski socijalisti formirali su u subotu 24. jula manjinsku vladu sa strankom koja predstavlja muslimansku manjinu u ovoj zemlji, dajući im ključne pozicije u kabinetu. Sergej Staničev, budući premijer Bugarske, sastavio je kabinet od 13 ministara iz Bugarske socijalističke stranke (BSP) i petorice ministara iz Pokreta za prava i slobodu (MRF), dok je stranka centra Narodni pokret (NMSII), koja ima čak 54 mesta u parlamentu, odbila da uđe u koalicionu vladu. Stanka MRF nastala je u eri komunizma u Bugarskoj kao vrsta otpora protiv agresivne kampanje vladajućeg režima za asimilaciju muslimanske manjine. Ovu političku opciju snažno podržava oko 800.000 etničkih Turaka i takozvanih Pomaka (Slovena koji su primili Islam u Otomanskoj imperiji), kao i malena grupa Roma muslimanske veroispovesti. Inače, manjinska stranka MRF ušla je u aktivan politički život Bugarske 2001. godine kada je, prvi put, na izborima osvojila 20 mesta. Te godine muslimansku manjinu u Bugarskoj predstavljala su dva ministra, sedam zamenika ministara i tri regionalna guvernera. Na lokalnim izborima 2003. godine MRF je osvojio oko deset odsto glasova, koliko i Narodni pokret, dok je na poslednjem glasanju održanom 25. jula ova stranka osvojila čak 34 mesta u parlamentu, da bi sa socijalistima (82 mesta) formirala vladu. Iako socijalisti i MRF kontrolišu samo 116 od 240 mesta u parlamentu, oni se nadaju da poslanici iz ostalih stranaka neće blokirati rad parlamenta i da će moći da imaju prostu većinu. Najavljeno je da će jedan od prvih poteza nove vlade biti povlačenje bugarskih trupa iz Iraka.

Nju Delhi: Batinanje radnika

Indijski premijer Manmohan Sing izrazio je „duboko žaljenje“ zbog premlaćivanja radnika koji su se u subotu suočili sa policijskom brutalnošću ispred fabrike japanskih automobila Honda. Jedna indijska televizijska stanica je uživo emitovala prebijanje radnika ispred fabrike u Gurgaonu, predgrađu Nju Delhija, gde je nekoliko multinacionalnih kompanija smestilo svoje pogone za proizvodnju. Na mesto događaja ubrzo su došle i druge televizijske ekipe koje su izvestile da je bolnica u ovom kvartu prepuna prebijenih radnika, navodeći procenu da je oko 700 radnika povređeno, neki među njima veoma ozbiljno. Incident je navodno izbio kada je većina radnika kompanija Honda Motorsajkls i Skuters Indija ltd, u znak solidarnosti sa 30 otpuštenih kolega, pokušala da blokira autoput zanemarivši policijsku opomenu da to ne čini. Navodno su radnici prvi napali policajce, a zatim je glavnokomandujući policajac pozvao pojačanje koje se pojavilo sa automatskim puškama, palicama i motkama. Sudeći prema snimcima koji su emitovani, dalji tok događaja je poznat: policajci su pobunjene radnike sabili u javni park i pretukli. Na jednom snimku se vidi kako policajac vuče okrvavljenog radnika za noge, dok na drugom policajac šutira povređenog radnika koji leži na zemlji. Portparol premijera Singa apeluje da se utvrdi odgovornost i identitet onih policajaca koji su učestvovali u brutalnim napadima na radnike. Kongresmen Sonja Gandi osudila je incident i zatražila kaznu za počinioce.

Peking: Grafikon smrti

Samoubistvo je uzrok smrti velikog broja Kineza između 20 i 35 godina starosti, saopštili su kineski mediji. Navodi se podatak da dnevno 685 ljudi izvrši samoubistvo, što znači da četvrt miliona ljudi u Kini svake godine odluči da sebi oduzme život, a svake naredne godine dodatnih 2,5-3,5 miliona ljudi pokuša da okonča sopstveni život. Na skali smrtnosti, samoubistvo zauzima peto mesto među populacijom oko 1,5 milijardi Kineza. Ovakvu stopu smrtnosti i depresije pretežno mladih ljudi sociolozi i psiholozi tumače kao direktnu posledicu rastućeg stresa u društvu koje se ubrzano menja. Pekinški psihijatar Liu Hong objašnjava da mladi ljudi, koji žive pod stresom i u vrtlogu dokazivanja i takmičenja, nemaju dovoljno iskustva da bi se izborili sa izazovima i zakonima tržišta što izaziva depresiju i u nekim slučajevima ima smrtni ishod. Više od 60 odsto ljudi u dobi od 20 do 30 godina obuhvaćenih anketom u okviru istraživanja na uzorku od 15.431 žitelja Kine, izjavilo je da pate ili da su patili od depresije u poslednje dve godine. Pre dve godine otvorena je telefonska linija za „depresivce“ koja radi non-stop, i od tada je više od 220.000 ljudi zvalo taj broj. Direktor pekinškog centra za prevenciju samoubistva navodi da samo jedna osoba od desetoro koji zovu za pomoć uspeva da ostvari telefonski kontakt. „To je veoma opasno jer je većina pozivara veoma nervozna i izvršava samoubistvo impulsivno“, kaže Kanađanin Majkl Filip, direktor tog centra. Pored samoubistva, najveći uzroci smrtnosti u Kini su rak pluća i saobraćajne nesreće.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure