img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

15. septembar 2005, 02:42 Redakcija Vremena
Copied

Kairo: Novi–stari predsednik

Predsednik Egipta Hosni Mubarak položio je zakletvu nakon završenih prvih demokratskih predsedničkih izbora u ovoj zemlji. Mubarak, do sada četiri puta biran na referendumima na kojima je bio jedini kandidat, pobedio je sa 88 odsto glasova birača. Ovaj 77-godišnji predsednik sa dugačkim predsedničkim stažom (24 godine) govorio je u svojoj zakletvi o demokratskim reformama, građanskim slobodama i višepartijskom sistemu, poboljšanju života i standarda Egipćana, novim radnim mestima… Prvi demokratski predsednički izbori ostaće zapamćeni po nekoliko incidenata koji se vezuju za dan glasanja. Naime, lider stranke Al uma, Ahmed al Subahu, koji je podmićivao glasače tako što im je poklanjao ovce ili ovčije meso, odlučio je da svoje glasove ustupi (proda?) Mubaraku, kao i nekih 5500 glasova koje su osvojili članovi njegove stranke. Nije sasvim jasno zašto je on ustupio te glasove Mubaraku umesto Muslimanskom bratstvu, koje Mubaraka smatra „nepravednim vođom“. Kada su novinari upitali Al Sabahua zašto je tako uradio, odgovorio je da je to deo dogovora sa Muslimanskim bratstvom. Iako je na političkom polju bitka za predsednika završena, u zatvorima Al Mardž i Vadi al Natron tek počinje. Izveštači iz Egipta prenose da je organizator tih zatvorskih protesta organizacija Al džihad, koja je javno objavila da neće glasati za Mubaraka. Bura se nije stišala ni u predgrađima Starog Egipta, gde su Mubarakove pristalice izudarale komšiju opozicionara koji se usred prodržavnih demonstracija (na kojima su se uzvikivale parole „živeo Mubarak“) obratio Bogu sa molbom da spali sve kuće Mubarakovih glasača.

Njujork: Šezdeset godina posle

Skup svetskih lidera, za koji mnogi kažu da će biti jedan od najvećih u istoriji, održaće se u Njujorku povodom 60. godišnjice Ujedinjenih nacija. Očekuje se da više od 170 svetskih lidera prisustvuje na UN-ovom samitu. Generalni sekretar Kofi Anan najavio je da će reforma ove institucije biti okosnica tog skupa, zapravo da će samit biti neka vrsta foruma za radikalne reforme. Međutim, ispostavilo se da će ambiciozni planovi i agenda Kofija Anana biti znatno reducirani. Kako se približio datum obeležavanja godišnjice, u štampi se pojavljuje sve veći broj napisa o tome da će se sve na kraju svesti na – deklaraciju. Da bi situacija bila još gora, baš u nedeljama pre održavanja ovog samita, rad generalnog sekretara UN-a ispitivala je zvanična državna komisija zbog sumnji da je umešan u korupciju. Posle 18-mesečne istrage, komisija je zaključila da je kredibilitet ove svetske institucije znatno oštećen. „U izvesnoj meri, ova organizacija je oslabljena i stoga su reforme neophodne“, izjavio je istražitelj Pol Volker. Prvi UN-ov samit održan je 1945. godine u San Francisku gde su se predstavnici 50 zemalja okupili kako bi odredili pravila. Iako je dokument o osnivanju UN-a potpisan 26. jula 1945, organizacija je zvanično počela s radom 24. oktobra iste godine. Prateća svečanost povom 60. rođendana UN-a počinje 17. septembra serijom koncerata na otvorenom u Njujorku, dok će se 24. septembra održati veliko takmičenje u šahu, takođe na otvorenom, u kojem će učestovovati svi priznati svetski šahisti svih uzrasta.

Oslo: Najavljen pad vlade

Norveški premijer najavio je da će podneti ostavku nakon pobede levog krila opozicionog bloka. Kjel Magne Bondevik (Demohrišćanska stranka) izjavio je da će on i njegova vlada podneti ostavku 14. oktobra ukoliko Jens Stoltenberg i Crveno-crna alijansa formiraju vladu do tada. Zvanični rezultati parlamentarnih izbora ukazuju na to da bi se tako nešto zaista moglo dogoditi: od 169 poslaničkih mesta, opozicioni koalicioni blok sastavljen od tri stranke osvojio je 89 mesta u parlamentu. Stoltenberg, vođa Radničke stranke, zalagao se u svojoj kampanji za usmeravanje prihoda državnog budžeta u socijalne programe, dok je Bondevik insistirao na jačanju restriktivne poreske politike. „Biću zadovoljan ako postanem premijer“, rekao je Stoltenberg na državnoj televiziji NRK, „najpre zato što je to veoma značajan posao i zato što je za Norvešku važno da krene u pravom smeru“. Bondevik je izjavio da je, u skladu s norveškom tradicijom, obavestio telefonom norveškog monarha, kralja Haralda V, o svojoj nameri da podnese ostavku. „Razočaran sam ovim političkim porazom, ali smo se spremili za takvu mogućnost“, rekao je još aktuelni premijer Kjer Magne Bondevik.

Manila: Dokazi nestali u plamenu

U glavnom gradu Filipina eksplodiralo je oklopno policijsko vozilo ispred kampa Badong Diva u kome su se nalazili uhapšeni islamski ekstremisti, usled čega je 107 osoba zadobilo manje povrede. Policija je izdala saopštenje da je reč o sabotaži budući da je najviše oštećena policijska stanica. Regionalni šef policije Vidal Kerol rekao je da su povređeni zadobili lakše „površinske povrede“, a 99 osoba ipak je zadržano u policijskom sanitetu. Povređena su četvorica policajaca i dva civila na službi u policiji, dok su ostali civili. U eksploziji su uništena skladišta sa municijom, centar za rehabilitaciju, obližnje civilne zgrade, benzinska stanica i uprava kampa. Međutim, u eksploziji su nastradali i dokazi protiv islamskih ekstremista koji su u pritvoru i kojima se sudi u kampu. Zbog toga su ovi zatvorenici, koji se terete za separatizam i povezanost sa filipinskim narko-dilerima, prebačeni na drugu lokaciju. U Manili je povećan stepen bezbednosti usled sve glasnijih nagoveštaja da će se destabilizovati političke prilike u ovoj zemlji zbog indicija da je predsednica Glorija Arojo navodno učestvovala u krađi na izborima. Ova sabotaža dogodila se samo jedan sat posle odlaska predsednice na samit generalne skupštine UN-a u Njujorku, što je skrenulo naročitu pažnju policije na muslimanske separatiste, sa kojima se ova država već decenijama sukobljava.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević

Država i kultura

Skadar na Bojani: Da li će beogradska Filharmonija opet izvisiti za zgradu

Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža

Sonja Ćirić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure