img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

11. januar 2006, 18:45 Redakcija Vremena
Copied

Meka: Hadžiluk i spasenje

Svake godine na hadžiluk u Meku pođe (i stigne) najmanje hiljadu hodočasnika iz svake islamske zemlje, što je kvota koju je propisala Organizacija islamskih konferencija. Ove godine okupio se neverovatno velik broj ljudi – neki izveštači tvrde blizu tri miliona – a, prema rečima saudijskih zvaničnika, broj registrovanih stranih hodočasnika ove godine (1.557.447) uvećao se u odnosu na prošlu godinu. Svi oni, uključujući istinske vernike, radoznalce, turiste i avanturiste, počeli su da pristižu u većim ili manjim grupama, organizovano ili samostalno, već tokom vikenda. Kada je u ponedeljak sinulo sunce, višemilionska povorka hodočasnika krenula je prema planini Arafat, gde se održavao centralni obred i izgovarale molitvene reči pokajanja i traženja oprosta od grehova, spasenje i duhovno uzdignuće. Na putu ka planini, hodočasnici su izgovorali „Labaik Alluhumma Labaik“ („Dolazimo na tvoj poziv, Bože“). Zakarija Čadavri, pakistanski hodočasnik, izjavio je za CNN da se oseća „zdravim, jakim i mladim“, iako sâm ne može da hoda prašnjavim pustinjskih putem, već mu prijatelji pomažu. „Dižem ruke u vazduh da pokažem koliko sam srećna što sam sa Bogom, i cela sam danas njegova“, objašnjava Egipćanka Zenaiba Rifai (69), koja spava u maleckom šatoru sa dve još starije drugarice. Da bi Bog mogao da vidi koliko je ona srećna, obojila je dlanove u crveno i drži ih okrenute prema nebu dok izgovara molitve brišući suze sa lica. Prema saopštenju saudijskih zvaničnika, nije bilo većih izgreda, samo nekoliko manjih incidenata. Preduzete su i posebne mere predostrožnosti u slučaju panike, zbog koje su pre dve godine život izgubile 244 osobe.

Dubai: Emirova smrt

Vladar Dubaija, premijer i potpredsednik Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeik Maktum bin Rašid al Maktum preminuo je 4. januara u Australiji. Prema zvaničnim podacima, umro je od srčanog udara dok je boravio u poznatom odmaralištu Zlatna obala u Kvinslendu, gde je došao na jedrenje i trke konja. Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) proglasili su 40 dana žalosti, dok sve državne institucije u znak žalosti neće raditi sedam dana. Takođe, glavna berza u Dubaiju zatvorena je odmah nakon objave emirove smrti. Njegovo visočanstvo šeik Maktum bin Rašid al Maktum rođen je 1943. godine kao najstariji sin šeika Rašida bin Saeda al Maktuma; vladar Dubaija, premijer i potpredsednik UAE postao je 1990. godine, posle smrti svog oca, a naslediće ga krunisani princ Dubaija i ministar odbrane UAE šeik Mohamed bin Rašid al Maktum, njegov mlađi brat. U saopštenjima objavljivanim povodom njegove smrti piše da je bio „istorijski vladar koji je mnogo doprineo uspostavljanju Ujedinjenih Arapskih Emirata, učvršćivanju državne strukture i dobrobiti naroda“. Pokojni emir i njegov brat aktivno su radili na tome da Dubai postane jedno od najvažnijih mesta za održavanje konjičkih trka, a budući da su i sami veoma voleli taj sport, u toj nameri su i uspeli – godišnji Svetski kup u Dubaiju smatra se jednom od „najbogatijih“ svetskih trka. Na sahrani je bilo oko 4500 ljudi koji su molili za Maktumovu dušu i plakali ispred džamije Zabel, gde je njegovo telo bilo izloženo. Ceremonijom kraljevskog ukopa rukovodio je njegov brat, budući emir. Sahrani koju je uživo prenosila televizija prisustvovale su mnogobrojne važne ličnosti iz sveta, kraljevskog i nekraljevskog porekla.

Toronto: Život posle života

Mnogi se pitaju šta posle smrti, a neki to reše tako što svoje telo doniraju za nova naučna dostignuća ili, u slučaju prerane i iznenadne smrti, svoje organe ostavljaju obolelima. Iako joj nije ni blizu čas konačne istine, Kanađanka Stefani Čapu odlučila je da svoje telo posle smrti javno prikazuje! Otišla je do Naučnog centra Ontario i saopštila im svoju želju, a oni su odlučili da joj izađu u susret s obzirom na trenutnu postavku u muzeju. Naime, u toku je gostujuća izložba „Svetska tela“, na kojoj se mogu videti prava ljudska tela. „Želja mi je bila da svoje telo zaveštam nauci, ali na nešto drugačiji način“, rekla je Stefani. „Zašto da se sahranjujemo ili spaljujemo u krematorijumima kada sa svojim telom možemo da uradimo nešto i posle smrti“, kaže Stefani. Ona kaže da su reakcije njenih najbližih i uopšte okruženja bile različite – familija joj je davala podršku, dok su se ostali pozivali na moral i religiju. Inače, izložbu „Svetska tela“, koja u organizacji nemačkog Instituta za plastičnu hirurgiju putuje iz zemlje u zemlju sa više od 6000 leševa, videlo je već 16.000.000 ljudi. Tela su očuvana zahvaljujući plastičnim polimerima koji zamenjuju vodu i masnoće u mekanim tkivima, i sve se vidi: kosti, mišići, organi, krvni sudovi… Među eksponatima su i fetusi, čak i jedna trudna žena koja je umrla sa fetusom u stomaku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1794
Poslednje izdanje

Režimski napad na visoko obrazovanje

Kako se sprema Šešeljev zakon 2.0 Pretplati se
Intervju: Vladimir Horovic, advokat

Srbija ne sme da postane Pinočeov Čile

Nenad Gladić – Lepi Brka, Kosjerić

Izbori kao moba

Transplantacija organa

Šta Srbiji nedostaje za efikasan sistem

Intervju: Vladan Joler, umetnik i profesor

Odmotavanje planetarnog sistema komunikacije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr