img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

01. mart 2006, 16:41 Redakcija Vremena
Copied

Kabul: Pobuna u zatvoru

Stotine pritvorenih terorista, ubica i lopova smeštenih u najobezbeđenijem avganistanskom zatvoru preuzelo je kontrolu u delovima kaznionice nakon sukoba sa stražarima. Posle neuspešnih pregovora između predstavnika pobunjenika i vladinog pregovarača, policija i vojska okružile su zatvor Poličarki. Među zatvorenicima nalaze se članovi Al kaide i talibanski pobunjenici, ali očigledno je da nemaju iste ciljeve. „Nažalost, zatvorenici nisu jedinstveni i imaju potpuno različite zahteve. Nemaju vođu koji bi mogao da pregovara s nama“, rekao je Mohamed Kazim Hašimazaj, zamenik ministra pravde Avganistana. Iz samog zatvora čuju se pucnji, galama i poneka verska mantra: „Bog je veliki“. Zatvor je okružilo oko 800 vojnika sa šlemovima i bacačima granata, tako da je mogućnost bega nekog od zatvorenika apsolutno nemoguća. Sukob između zatvorenika i stražara počeo je u subotu uveče kada su zatvorenici odbili da obuku novu uniformu naručenu nakon bekstva sedmorice talibana pre mesec dana, koji su se preobukli u posetioce i tako zbrisali iz zatvora. Upravnik zatvora Abdul Salam Bakši optužio je Al kaidu i talibane za podstrekavanje zatvorenika i njihovo naoružavanje malenim noževima izdeljanim od zatvorskog nameštaja. Prema rečima jednog vladinog zvaničnika, zatvorenici iz bloka 2 kopali su tunel prema ženskom krilu zatvora u vreme pobune, a prema nekim nepotvrđenim navodima, neke žene su bile i silovane. Hašimazaj je rekao da je oko 100 zatvorenika preuzelo kontrolu u ženskom krilu i da su pregovori o puštanju oko 70 žena propali. U zatvoru se nalazi ukupno oko 2000 zatvorenika, a broj žrtava u utorak nije bio zvanično saopšten.

Nju Delhi: Afera sa prisluškivanjem

Vrhovni sud Indije doneo je presudu da mediji ne smeju da štampaju u novinama prepis prisluškivane telefonske komunikacije, a da je televizijskim stanicama zabranjeno emitovanje priloga u kojima se čitaju delovi prisluškivanih telefonskih razgovora. Ova presuda direktno je povezana sa slučajem prisluškivanja jednog vodećeg političara Amara Singa, generalnog sekretara regionalne stranke Samadžvadi. On je podneo tužbu protiv policije, koja ga je, navodno, prisluškivala. U saopštenju suda navodi se da je medijima zabranjeno neovlašćeno objavljivanje materijala sa prisluškivanja dok se ne saslušaju svi akteri događaja. Popularnoj televizijskoj stanici dostavljen je nešto ranije ovog meseca CD sa navodnim snimkom tog razgovora između Singa i nekolicine vodećih privrednika i filmskih zvezda. Taj materijal nije nikad emitovan, ali je poznata navodna sadržina razgovora: Sing je navodno tražio od izvesnog biznismena da plati mito od 250.000.000 rupija (5.600.000 američkih dolara) za pokretanje poslova. Sing, ministar pokrajine Utar Pradeš, odbacio je optužbe. Prošle godine novine su objavile transkript prisluškivanog razgovora između jednog popularnog glumca i njegove tadašnje devojke, kraljice lepote, kojoj je upućivao nekakve pretnje. Policija ga je kasnije oslobodila optužbe. U poslednjih nekoliko godina bilo je na stotine takvih slučajeva u kojima se političari prisluškuju, a novine objavljuju navodne razgovore i dogovore o mitu. Međutim, kako su novinari već primetili, Vrhovni sud je zabranio objavljivanje transkripata samo prisluškivanih telefonskih razgovora, a ne i tajno snimljenih filmova…

Nju Orleans: Džez na sahrani

Festival Mardi Gras u gradu džeza Nju Orleansu, zapamćen po velikom broju turista, muzičara i svakojakog sveta, ove godine je bio mnogo manje posećen. Lokalne turističke agencije procenile su da je broj turista sveden takoreći na četvrtinu u odnosu na period od pre 29. avgusta prošle godine, kada je uragan Katrina preplavio ceo grad i odneo 1300 života. Ipak, maškare su se vratile u Francuski kvart, kao i parade, žurke, alkohol… Iz svakog bara u Ulici Burbon čuje se muzika prvi put u poslednjih šest meseci i, prema rečima lokalnih ljudi, od ovog festivala očekuju da će doneti gradu malo novca, ali i da će terapeutski delovati pre svega na napaćeno stanovništvo. Ima i onih koji smatraju da bi bilo bolje da su organizovali ćišćenje grada od blata i ruina. Epicentar događaja je u Francuskom kvartu, a vrhunac zabave dešavao se u jednom delu nazvanom The Big Easy. Iako je ranijih godina ovaj festival vrvio od poznatih glumaca i glumica, ove godine nije mnogo slavnih i bogatih došlo da prošeta i dalje blatnjavim ulicama. Gradski zvaničnici smatraju da je festival odlična prilika da se pokaže kako posle šest meseci otkako je uragan protutnjao situacija nije mnogo bolja. Ipak, žitelji se nadaju… Nju Orleans je, kako kažu lokalci, grad u kojem se na sahranama svira džez.

Sidnej: Himna igara

Kada je odlučeno da se neće svirati britanska nacionalna himna „God Save the Queen“ na ceremoniji otvaranja Komonveltskih igara u Australiji, svi su bili zaprepašćeni pogotovo zbog činjenice da će kraljica Elizabeta II biti prisutna. Ceremoniju u Melburnu zvanično će 15. marta otvoriti monarh, poglavar bivše britanske kolonije, a jedina himna koja će se svirati biće australijska „Advance Australia Fair“. Ta odluka je iznervirala australijske monarhiste, a usrećila republikance koji su se godinama borili za to da australijski državljanin bude na čelu zemlje. Ovo su možda poslednje igre kojima će prisustvovati kraljica, koja je napunila 80 godina, i stoga mnogi smatraju da je ovakva odluka u najmanju ruku neprimerena budući da tu ceremoniju gleda ceo svet. Alison Henri, šefica australijskog republikanskog pokreta, izjavila je da su organizatori doneli pravu odluku zato što je „ipak to australijski događaj“. Čini se da i Bakingemska palata nema neke zamerke – rečeno je da su „više nego zadovoljni“ tom odlukom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure