img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

24. decembar 2008, 18:55 Priredila B. Vasić
Copied

Vašington: Preusmeravanje trupa

Pentagon je potvrdio da će poslati jedinicu sa helikopterima u Avganistan kako bi podržala hiljade dodatnih kopnenih jedinica koje se spremaju za iskrcavanje sledeće godine. SAD će poslati tokom 2009. još četiri kopnene brigade, koje će imati između 20.000 i 30.000 vojnika. Predviđeno je da se broj američkih vojnika u Avganistanu duplira na oko 130.000. General Dejvid Mekirna, komandir NATO-a u SAD, izjavio je da su dodatne trupe potrebne za borbu protiv rastućeg broja talibanskih pobunjenika i radi zaštite bezbednosti na toj teritoriji. Dolazeći američki predsednik Obama je u predizbornoj kampanji najavio povećanje broja vojnika u Avganistanu, a smanjenje u Iraku. Generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer voleo bi da vidi povećanje vojnog prisustva u Avganistanu ne samo Amerikanaca, već i ostalih članica Alijanse, posebno iz Evrope – od ukupno 65.000 vojnika, SAD trenutno imaju 31.000, Velika Britanija 8700, a Francuska i Nemačka oko 4000 vojnika. NATO želi da izbegne situaciju da samo dve ili tri države članice, od ukupno 26, snose gotovo sav teret angažovanja u Avganistanu.


Tbilisi: Veto za OEBS

Misija OEBS-a u Gruziji neće biti nastavljena posle 1. januara 2009, budući da su ruski predstavnici stavili veto na predlog o produženju mandata misije. „Veoma žalimo zbog toga“, izjavio je predstavnik OEBS-a, finski ministar spoljnih poslova Aleksander Stab. „Finska je uložila dosta napora da nađe rešenje. OEBS ima još mnogo toga da uradi u tom regionu. Uprkos odluci da se misija ne produži, nadam se da će pregovori o budućim aktivnostima u Gruziji biti nastavljeni sledeće godine.“ Rusija je uložila veto zbog neslaganja oko mandata misije koja otcepljene delove Abhaziju i Južnu Osetiju smatra delom Gruzije. Ruska diplomatija insistira na odvojenim mandatima OEBS-a u Južnoj Osetiji, odnosno za nezavisnost od kancelarije OEBS-a u Tbilisiju. Prema rečima ambasadora Rusije pri OEBS-u Anvara Azimova, „produženje misije OEBS-a je nelegalno i nije u skladu sa ruskom odlukom da prizna nezavisnost Abhazije i Južne Osetije“. Gruzijski ministar spoljnih poslova Grigol Vashadze smatra da je Rusija učinila sve kako bi uklonila još jednu međunarodnu organizaciju iz Gruzije, sa ciljem da bude „što manje mogućih međunarodnih svedoka nelegalnih akcija koje oni preduzimaju na okupiranim teritorijama i hiljada slučajeva kršenja međunarodnog prava.“


Brisel: Pad vlade

Belgijski kralj Alber II zvanično je prihvatio ostavku vlade Iva Leterma, a mandat za formiranje nove vlade poverio je bivšem premijeru Vilfridu Martensu. U saopštenju iz kraljevske palate navodi da je kralj primio u svom dvorcu Vilfrida Martensa i zadužio ga da „pokuša da nađe rešenje za aktuelnu političku krizu“. Vilfrid Martens (72), flamanski demohrišćanin, prethodno na funkciji premijera od 1979. do 1992. godine, prihvatio je tu dužnost. Njegov kolega iz stranke i bivši premijer Leterm ponudio je ostavku svoje vlade nakon što je Vrhovni sud saopštio da postoje ozbiljne indicije o političkom zamešateljstvu, koje se odnosi, pre svega. na pritiske na ministarstvo pravde u pokušaju spasavanja najveće belgijske finansijske grupe Fortis. U trenutku suočavanja sa svetskom krizom u gotovo svim segmentima ekonomije Belgija mora brzo da dela kako bi izašla iz krize koja je prošle godine zahvatila zemlju zbog neslaganja Flamanaca i Valonaca oko budućnosti zemlje. „Nalazimo se u veoma teškoj situaciji“, smatra Ksavijer Mabil, šef Crispa, briselskog istraživačkog instituta. „Kriza vlade došla je u najgore vreme. Polovina je decembra, a mi još nemamo budžet za sledeću godinu.“


Pakistan: Daljinski napad

U napadu iz američkih bespilotnih letelica poginula su sedmorica talibanskih pobunjenika na severozapadu Pakistana, javile su agencije koje se pozivaju na lokalne izvore. Posle serije sličnih napada iz vazduha na talibane (oko 30 ove godine), američki zvaničnici odbijaju da komentarišu istinitost navoda ili broj žrtava. Veruje se da je napad izveden iz bespilotne letelice Predator, kontrolisane daljinskim upravljačem iz sedišta CIA, u kojoj se prati kretanje terorista Al kaide i talibanskih militanata koji se kriju u pograničnim zonama na severozapadu Pakistana. Prema neimenovanim izvorima, tri projektila pogodila su talibanska vozila sa protiv avionskim topovima. Prema izveštaju AFP-a, projektilima su zapaljena dva sela čije je stanovništvo u panici pobeglo. Pakistan je osudio napad iz aviona rekavši da je to povreda suvereniteta zemlje, uz upozorenje da su takve akcije kontraproduktivne. Vazdušni napad u Pakistanu dogodio se neposredno posle najave iz Vašingtona da će SAD poslati još 30.000 dodatnih trupa u Avganistan do sredine sledeće godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure