img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam Steve Harley (Cockney Rebel, 1951 – 2024)

Zvali su ga Sebastijan

21. mart 2024, 09:22 Dragan Ambrozić
Foto: Wikipedia.org
Steve Harley je ostao upamćen kao nesvakidašnje originalan autor koji nije umeo da igra po pravilima
Copied

Obznanjujući da rokenrol takođe pripada velikoj romantičarskoj tradiciji koja je postojala već dva veka, Steve Harley je za trenutak dao novu, večnu dimenziju celoj pop kulturi. Samo to jedno čudo, dovoljno je da ga nikad ne zaboravimo

Mada se može reći da je danas prilično zaboravljen, Steve Harley zaista nije bio bilo ko. Ova neobična londonska ličnost sredinom je sedamdesetih unela novi nivo dekadencije u glam rok, dograđujući temelje što su postavili David Bowie i Marc Bolan. Vodeći svoj bend Cockney Rebel, usudio se da ode na krajnje granice rokenrola kao žanra uopšte, iskombinuje ga sa kabareom i klasičnom muzikom, i izvuče se sa bar jednim ili dva albuma vrednim upisivanja u našu opštu kulturu (“The Human Menagerie” 1973 i “Psychomodo” 1974).

Steve Harley je ostao upamćen kao nesvakidašnje originalan autor, koji je otvorio mnoge mogućnosti za druge – ali sam nikad nije do kraja našao svoju nišu, jer nije umeo da igra po pravilima. Stilizovan kao glam persona, nezaboravno prepoznatljivog afektiranog vokala, bio je pravo oličenje perioda u kome se od rok muzike očekivalo da se pretvori u umetnost sa velikim U.

I on je tu ideju iskreno sledio, ne glumatajući ništa. Uneo je svoje lične kvalitete dobrog story tellera u oblast pop muzike, neočekivano nadahnut folk pričama Boba Dylana i probranim uzorima među klasičnim pesnicima, a usput je izgradio  osoben zvuk benda bez električne gitare (ali sa električnom violinom!). Sve to povremeno nije bio daleko od smelih eksperimenata kasnih The Beatles, niti od ranog Bowieja, pojednostavljenog za omađijane mase, ali je prava pozicija Cockney Rebel u zenitu slave bila negde između već postojeće lirske pretencioznosti Roxy Music i tek dolazeće populističke pretencioznosti jednih Queen.

Crno cveće gotičarskog romantizma

Harley se dokazao kao autor na pomenute prve dve ploče svoje grupe, kao i komercijalno uspešnom “The Best Years of Our Lives” (1975), čiji se klasični, zarazno optimistički hit-singl “Make Me Smile (Come Up and See Me)” i danas vrti na radijskim programima, sportskim špicama i reklamama za Viagru – ali grupa mu se raspala kad je bila na vrhuncu, usled unutrašnjih trzavica izazvanih naglim i brzim uspehom.

image(99)
Cockney Rebel / Foto: Wikipedia.org

Sa dolaskom new wavea, za baroknu muzičku viziju koju je zastupao bilo je sve manje prostora, te je tavorio na ivici vidljivosti sve dok pre neki dan nije zauvek sišao sa scene.

Ipak, upravo pod njegovom rukom prvi put je uspešno procvetalo mistično crno cveće gotičarskog romantizma u popularnoj muzici, davno pre nego što su post-punk darkeri bili u nacrtu.

Gledaj šta su uradili sa bluzom

Ako pričamo o Cockney Rebel, pričamo pre svega o pesmi “Sebastian” (sa debija “The Human Menagerie”). Ona je bila svojevrstan fenomen tokom sedamdestih, širom Evrope (ali ne u Engleskoj, gde je čak tri puta objavljena kao singl, ali nikad nije dospela na top listu). Nema nikog ko je slušao nekadašnje emisije tipa “Fontana želja”, u kojima ste mogli da zamolite muzičkog saradnika i voditelja da puste vašu omiljenu stvar, koliko god bila dugačka, a da se ne seća ove jedinstvene kompozicije. Ona je odjednom u našu predvidljivost unela dah ozbiljne umetničke muzike koju smo svi mogli da shvatimo i doživimo kao svoju.

“Sebastian” govori o susretu dvoje ljubavnika kojima je suđeno da budu zajedno. Sa zanesenošću kakva je retka u pop muzici, Steve Harley opisuje njihovu strasnu fascinaciju, traženje i stalno međusobno zavođenje, koje se nikad neće završiti. Ovo je portret idealne ljubavi. Predavanje njoj u ovim stihovima je potpuno, sveprožimuće i slamajuće. Stilizovana klasična muzička pratnja daje ovoj temi dotad nepoznatu auru uzvišene vanvremenske melodrame za nezaborav.

Steve Harleyjeva delikatna raskošnost sa merom, kao i tema smrti u sličnoj numeri “Death Trip”, sa iste ploče – direktno su nagovestili dolazak Queen i “Bohemian Rapsody”. Začarana atmosfera Harleyjevih najboljih ranih pesama sigurno je takođe dotakla Siouxie and the Banshees i The Cure. Doduše, sličnu kvazi-klasičarsku pompeznost srećemo i kod Bijelog dugmeta, čija “Sve će to mila moja prekriti ruzmarin, snjegovi i šaš”, predstavlja našu verziju ove tendencije, koje je u jednom trenutku bila tako moderna.

Sve njih je “Sebastian” naterao na razmišljanje i oslobodio ih u pristupu muzici. Ali magija susreta kletih ljubavnika u toj pesmi više nikad nije dostignuta.

I mada ona definitivno izlazi van kanona rokenrola, sa druge strane ga proširuje do neslućenih granica, posle kojih nije više bitno kako kompozicija zvuči, važno je samo šta saopštava srcu. Obznanjujući da rokenrol takođe pripada velikoj romantičarskoj tradiciji koja je postojala već dva veka, Steve Harley je za trenutak dao novu, večnu dimenziju celoj pop kulturi.

Samo to jedno čudo, dovoljno je da ga nikad ne zaboravimo.

Tagovi:

rok muzika Steve Harley Cockney Rebel Sebastian
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure