Rekonstrukcija zgrade Železničke stanice u Beogradu kako bi se u nju uselio Istorijski muzej nije ni počela, iako je prvi put najavljena još pre dve godine, i iako je Srbija za tu namenu dobila zajam od banke za razvoj Saveta Evrope. Ministarstvo kulture ne želi da govori o tome
Ministarstvo kulture Srbije nije odgovorilo na upit „Vremena“ o rekonstrukciji zgrade železničke stanice.
Interesovalo nas je pre svega da li je novac dobijen 2021. od Banke za razvoj Saveta Evrope, čiji je deo namenjen i za obnovu zgrade Železničke stanice, preusmeren za nešto drugo, ili je možda izgubljen, s obzirom da je u pitanju zajam koji treba utrošiti u ono za šta je namenjen.
U tom kontekstu, napomenuli smo da je nedavno javljeno da se zgrada Jugoslovenskog dramskog pozorišta obnavlja novcem Banke za razvoj Saveta Evrope. S obzirom da JDP nije među šest ustanova kulture koje je trebalo obnoviti zajmom iz 2021. godine, pitali smo da li se radi o nekom novom zajmu, ili o preusmeravanju novca iz već dobijenog.
Interesovalo nas je i kad će početi rekonstrukcija zgrade Glavne železničke stanice u Beogradu kako bi se u nju uselio Istorijski muzej Srbije.
Do sad se zna sledeće
Glavna železnička stanica je zatvorena 2018. godine posle 134 godine postojanja zbog izgradnje projekta „Beograda na vodi“. Od tada je obnovljena fasada i rekonstruisan je Savski trg ispred nje, na koji je postavljen spomenik Stefanu Nemanji.
Prilikom zatvaranja zgrade, najavljeno je da će, s obzirom da je i sama spomenik kulture, postati muzej. Umesto toga postala je divlja deponija.
Novembra 2020. godine Vlada Srbije je donela zaključak da će Istorijski muzej biti preseljen u nekadašnju Železničku stanicu.
Jula naredne godine Istorijski muzej je raspisao tender za izradu muzeološkog projekta. Prema sinopsisu projekta, izložbeni prostor u zgradi Glavne Železničke stanice obuhvatiće 3.000 metara kvadratnih, odnosno prizemlje i prvi sprat gde će na jednom mestu biti prikazana celokupna poznata istorija Srbije.
Krajem marta Zaključkom Vlade, Muzeju je dodeljen na korišćenje ceo prostor Glavne železničke stanice, ukupne površine 8.000 kvadratnih metara.
Istorijski muzej se zatim uknjižio u katastar.
Najava rekonstrukcije
Jula 2022. je javljeno da rekonstrukcija počinje.
Međutim, septembra te iste godine je objavljeno da se tamo gde su nekad bili peroni, nalaze uginule ptice i velike crne kese pune mrtvih riba, da je Istorijski muzej o tome nekoliko puta izveštavao Ministarstvo, a Ministarstvo je objasnilo da „prostor iza objekta, Beograd na vodi doo koristi za odlaganje građevinskog materijala, koji će po završetku izgradnje biti uklonjen i uređen.
Tada je iz Ministarstva javljeno da je sa rekonstrukcijom sve u redu, da su „u toku istražni radovi, snimanje i premeravanje prostora, otvaranje sondi i utvrđivanje konstruktivnih elementa gradnje u cilju izrade projektne dokumentacije. Projektant „Mašinoprojekt“ priprema projektno tehničku dokumentaciju za adaptaciju, sanaciju i rekonstrukciju, koja treba da bude završena do kraja novembra meseca.“
Rečeno je i da su sredstva za početak radova rezervisana, i da će po dobijanju dozvola za radove biće raspisan tender za izvođenje. Za dokumentaciju je opredeljeno 29 miliona dinara, a Ministarstvo je u budžetu za 2022. obezbedilo i 21.410.000 dinara za pripremu stalne postavke.
Administrativni problemi
Aprila prošle godine Istorijski muzej je otvorio izložbu „Čekajući stalnu postavku“, kako bi skrenuo pažnju na akcente svoje kolekcije u kojoj čuva 4000 predmeta.
Dušica Bojić, direktorka ovog muzeja, tada je rekla „Vremenu“ da je zrada projekta rekonstrukcije poverena je „Mašinoprojektu“ i za „sad, stagnira zbog administrativnih problema“. Rekla je da su dve godine rađena istraživanja, da im Ministarstvo kulture i informisanja i Zavod za zaštitu spomenika kulture pomažu, ali da se ne napreduje „zbog projektne dokumentacije“. Šta god to značilo.
„Mi smo jedini republički kompleksni muzej koji nema zgradu, sve ostale bivše jugoslovenske republike ga imaju. Čuvamo 24 zbirke i četiri fonda“, podsetila je Dušica Bojović.
Septembra prošle godine najavljeno je da bi uskoro trebalo da počne rekonstrukcija zgrade stanice, i zgrade nekadašnje Pošte odmah pored.
Kako je tada potvrđeno, sredstva za rekonstrukciju obezbediće Ministarstvo kulture. Miroslav Čučković, tada gradski menadžer rekao je da je Sekretarijat za urbanizam izdao lokacijske uslove za izgradnju Istorijskog muzeja.
„S obzirom na to da je projektovanje u toku, možemo očekivati u 2024. radove na izgradnji nove Pošte i na rekonstrukciji stare Železničke stanice“, kazao je Miroslav Čučković pre sedam meseci.
Koje su najnovije vesti o rekonstrukciji, iz Ministarstva kulture nismo dobili odgovor.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi
Austrijska me književnost u svom gravitacionom polju drži hrabrošću i estetski vanredno moćnom sposobnošću da se produktivno suoči s mitom o sebi kao “Hitlerovoj žrtvi”
Uprava Narodnog pozorišta odbila je da se na Velikoj sceni dodeli nagrada „Vitez poziva“ i time otvoreno proglasila da je Narodno pozorište, barem dok njime vlada Dragoslav Bokan, isključivo naprednjačko
Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti
Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!