img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura i država

Zašto se ćuti o rekonstrukciji zgrade Glavne železničke stanice

15. april 2024, 20:27 Sonja Ćirić
Foto: Arhiva
Blještava kulisa Železničke stanice
Copied

Rekonstrukcija zgrade Železničke stanice u Beogradu kako bi se u nju uselio Istorijski muzej nije ni počela, iako je prvi put najavljena još pre dve godine, i iako je Srbija za tu namenu dobila zajam od banke za razvoj Saveta Evrope. Ministarstvo kulture ne želi da govori o tome

Ministarstvo kulture Srbije nije odgovorilo na upit „Vremena“ o rekonstrukciji zgrade železničke stanice.

Interesovalo nas je pre svega  da li je novac dobijen 2021. od Banke za razvoj Saveta Evrope, čiji je deo namenjen i za obnovu zgrade Železničke stanice, preusmeren za nešto drugo, ili je možda izgubljen, s obzirom da je u pitanju zajam koji treba utrošiti u ono za šta je namenjen.

U tom kontekstu, napomenuli smo da je nedavno javljeno da se zgrada Jugoslovenskog dramskog pozorišta obnavlja novcem Banke za razvoj Saveta Evrope. S obzirom da JDP nije među šest ustanova kulture koje je trebalo obnoviti zajmom iz 2021. godine, pitali smo da li se radi o nekom novom zajmu, ili o preusmeravanju novca iz već dobijenog.

Interesovalo nas je i kad će početi rekonstrukcija zgrade Glavne železničke stanice u Beogradu kako bi se u nju uselio Istorijski muzej Srbije.

Do sad se zna sledeće

Glavna železnička stanica je zatvorena 2018. godine posle 134 godine postojanja zbog izgradnje projekta „Beograda na vodi“. Od tada je obnovljena fasada i rekonstruisan je Savski trg ispred nje,  na koji je postavljen spomenik Stefanu Nemanji.

Prilikom zatvaranja zgrade, najavljeno je da će, s obzirom da je i sama spomenik kulture, postati muzej. Umesto toga postala je divlja deponija.

Novembra 2020. godine Vlada Srbije je donela zaključak da će Istorijski muzej biti preseljen u nekadašnju Železničku stanicu.

Jula naredne godine Istorijski muzej je raspisao tender za izradu muzeološkog projekta. Prema sinopsisu projekta, izložbeni prostor u zgradi Glavne Železničke stanice obuhvatiće 3.000 metara kvadratnih, odnosno prizemlje i prvi sprat gde će na jednom mestu biti prikazana celokupna poznata istorija Srbije.

Krajem marta Zaključkom Vlade, Muzeju je dodeljen na korišćenje ceo prostor Glavne železničke stanice, ukupne površine 8.000 kvadratnih metara.

Istorijski muzej se zatim uknjižio u katastar.

Najava rekonstrukcije

Jula 2022. je javljeno da rekonstrukcija počinje.

Međutim, septembra te iste godine je objavljeno da se  tamo gde su nekad bili peroni, nalaze uginule ptice i velike crne kese pune mrtvih riba, da je  Istorijski muzej o tome  nekoliko puta izveštavao Ministarstvo, a Ministarstvo je objasnilo da „prostor iza objekta, Beograd na vodi doo koristi za odlaganje građevinskog materijala, koji će po završetku izgradnje biti uklonjen i uređen.

Tada je iz Ministarstva javljeno da je sa rekonstrukcijom sve u redu, da su „u toku istražni radovi, snimanje i premeravanje prostora, otvaranje sondi i utvrđivanje konstruktivnih elementa gradnje u cilju izrade projektne dokumentacije. Projektant „Mašinoprojekt“ priprema projektno tehničku dokumentaciju za adaptaciju, sanaciju i rekonstrukciju, koja treba da bude završena do kraja novembra meseca.“

Rečeno je i da su sredstva za početak radova rezervisana, i da će po dobijanju dozvola za radove biće raspisan tender za izvođenje. Za dokumentaciju je opredeljeno 29 miliona dinara, a Ministarstvo je u budžetu za 2022. obezbedilo i 21.410.000 dinara za pripremu stalne postavke.

Administrativni problemi

Aprila prošle godine Istorijski muzej je otvorio izložbu „Čekajući stalnu postavku“, kako bi skrenuo pažnju na akcente svoje kolekcije u kojoj čuva 4000 predmeta.

Dušica Bojić, direktorka ovog muzeja, tada je rekla „Vremenu“ da je zrada projekta rekonstrukcije poverena je „Mašinoprojektu“ i za „sad, stagnira zbog administrativnih problema“. Rekla je da su dve godine rađena istraživanja, da im Ministarstvo kulture i informisanja i Zavod za zaštitu spomenika kulture pomažu, ali da se ne napreduje „zbog projektne dokumentacije“. Šta god to značilo.

„Mi smo jedini republički kompleksni muzej koji nema zgradu, sve ostale bivše jugoslovenske republike ga imaju. Čuvamo 24 zbirke i četiri fonda“, podsetila je Dušica Bojović.

Septembra prošle godine najavljeno je da bi uskoro trebalo da počne rekonstrukcija zgrade stanice, i zgrade nekadašnje Pošte odmah pored.

Kako je tada potvrđeno, sredstva za rekonstrukciju obezbediće Ministarstvo kulture. Miroslav Čučković, tada gradski menadžer rekao je da je Sekretarijat za urbanizam izdao lokacijske uslove za izgradnju Istorijskog muzeja.

„S obzirom na to da je projektovanje u toku, možemo očekivati u 2024. radove na izgradnji nove Pošte i na rekonstrukciji stare Železničke stanice“, kazao je Miroslav Čučković pre sedam meseci.

Koje su najnovije vesti o rekonstrukciji, iz Ministarstva kulture nismo dobili odgovor.

 

 

Tagovi:

Istorijski muzej Ministarstvo kulture Rekonstrukcija Železnička stanica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure