img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Savremena igra - Triptih

Višestruki značaj

07. april 2004, 17:05 Ivana Milanović Hrašovec
Copied

Koreograf: Ramon Ulje (Španija); Kamerna opera Madlenianum (Atelje 212)

Gost Kamerne opere Madlenianum, jedan od vodećih španskih koreografa, Ramon Ulje (Ramon Oller), održao je umetničku radionicu s našim igračima uvodeći ih tako u svoj koreografski Triptih. I zašto da ne, s oduševljenjem možemo reći da smo dobili važan komad na sceni savremenog plesa, istinski plesni poduhvat.

Pre svega, Ulje nam je prvi put predstavio jednu od najuticajnijih a među igračima i najomiljenijih tehnika savremenog plesa – Limonovu tehniku, poteklu od slavnog meksičkog koreografa Hosea Limona. Kao jedno od osnovnih savremeno-plesnih „učenja“, Limonova tehnika se bazira na istraživanju korišćenja energije tela u odnosu na gravitaciju, istrajnom radu sa „težinom“ naročito naglašenom pri padu, odskoku, doskoku… Pokret kao da je podstaknut dahom koji prožima telo, dahom biva pokrenut ili zaustavljen, te tako postaje nestvarno bestežinski, sliven. Uljeov rad s našim igračima, kojima je ovo bio prvi, koliko srećan toliko i šokantan susret s Limonovom igračkom metodologijom, učinio je ne samo da dobijemo dobar plesni komad već i da se upoznamo s njihovim dosad malo otkrivenim mogućnostima.

Koreografska kompozicija Triptih, koja će moći da se gleda u Ateljeu 212 sve do konačne obnove scene Madlenianum u Zemunu, prožeta je snažnim Limonovim uticajem, burnim temperamentom i specifičnom težinom autorove idejnosti. Ramon Ulje pripada koreografima novog mentaliteta, „sledbenicima“ slavnog Naća Duata, što znači da, kako i sam kaže, klasičan balet uzima kao osnovu, tehničku bazu, smatrajući da savremeni igrački izraz mora da se tiče onoga što se dešava oko nas, što budi interesovanje i što voli obična publika. Triptih je dostojan reprezent ovako formatizovane plesne umetnosti, postupno pokazujući tri sloja koreografovog razmišljanja. Na početku, u činu Labud, Ulje nas direktno uvodi u suštinu pokreta, moć tehnike. Nadahnut muzikom Sen-Sansa, fantastični igrač Kit Morino svojom tehničkom i čulnom izgrađenošću „pojašnjava“ aksiome Limonove tehnike. Duhovit i osećajan Labud vodi nas u duboke slojeve unutrašnjeg sveta. Nijansiranje emocija svoj prirodan nastavak ima u drugom delu Greh, tj. u životu jednog para koji igraju Tereza Lorenco i Ramon Ulje. Akcenat je na osobenoj plastičnosti tela i dubokom posvećenju svakom ma i najmanjem deliću pokreta. Nadalje u ovoj predstavi igraće baletski igrači Gordana Simić i Konstantin Kostjukov, istina u drugačijoj koreografiji ali koncepcijski istoj.

Neizmenjen ostaje treći deo Triptiha naslovljen Violeta, koji u prvi plan dovodi ansambl naših mladih igrača i otvara im lep prostor za temeljenje nove igračke tehnike. Ova koreografska „trećina“ jasnog prelaza iz ličnog, intimnog u svet okruženja, bola, inspirisana je holokaustom, izgnanstvom, kao i oporom svakodnevicom Beograda. Na prelepu muziku iberijskih Sefarda, na sceni se odvija dramatična, tehnički složena, ali i lakom koreografskom rukom vođena plesna poezija. I sâm zadivljen individualnošću mladih baletskih umetnika s kojima je radio, Ulje je pristupio novom tehničkom „opismenjavanju“ i stvaranju drugačije izražajnosti njihovog pokreta. To je čitavu stvar i pomerilo korak unapred. Izašavši namah iz svojih ljuštura, ulažući dobran trud, igrači su pokazali kako i kratko vreme vežbanja može izazvati jak i pozitivan efekat. Istina, za potpunije postizanje novog izraza treba još učenja, možda šire ekstenzije u pokretu, dubine i misaonosti u njemu, ali, svejedno, utisak je jak, tiče se nekakvog zaboravljenog ponosa, hrabrosti. Otkrovenje večeri uistinu je Ana Ignjatović, igračica savremene orijentacije, koja je čvrstinom svog plesnog izraza davala impuls čitavom komadu. No, celina ne bi bila sklopljena bez talentovanih, što suptilnih što uzbudljivih igrača – Sanje Ninković, Olge Olćan, Ivane Glišić, Dejana Kolarova, Alekse Jelića, Milana Rusa i Nikice Krluč.

Oni bi trebalo da budu i najjači razlog konačnom ujedinjenju volje i mogućnosti, inicijative i sredstava, kako bi i dalje bila razvijana ova pametna ideja namenskih gostovanja proverenih koreografa tj. ideja o nadedukaciji naših igrača. Formulu smo našli, samo još da je primenimo, dosledno i pažljivo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura
zootopia

Animirani film

20.januar 2026. V.K.

„Zootropolis 2″: Koliko je zaradio najuspešniji animirani film u istoriji Holivuda

“Zootropolis 2” postao je najuspešniji animirani film Holivuda i deveti najprofitabilniji svih vremena. Koliko je zaradio? Kakvu to magiju šire jedna zečica policajka i lisac prevarant?

Kadrovi

20.januar 2026. Sonja Ćirić

Promene na čelnim mestima kulture: Filharmoničari neće Suđića

Vlada Srbije imenovala je dirigenta Bojana Suđića za v. d. direktora Beogradske filharmonije. "Vreme" nezvanično saznaje da orkestar nije nimalo srećan ovim izborom i da će preduzeti odgvovarajuće mere

Promene u kulturi

20.januar 2026. Sonja Ćirić

Fest, Bitef, Bemus…: Na čelne pozicije u kulturi postavljeno je 56 novih funkcionera

Na sednici Skupštine grada Beograda imenovano je 56 funkcionera za upravljačke pozicije u institucijama i manifestacijama kulture. Tako je sada u Odboru Festa Lazar Ristovski, a predsednica je sekretarka za kulturu Beograda Jelena Medaković

NIN-ova nagrada

19.januar 2026. Sonja Ćirić

Darko Tuševljaković: Zašto se ne bi pisalo i o Jugoslaviji

Ovogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade Darko Tuševljaković, čiji roman „Karota“ preispituje vreme Jugoslavije, kaže da je to osetljiva i teška tema, kod nas dobro poznata, i da će se o njoj uvek pisati

Ministar Selaković

18.januar 2026. Sonja Ćirić

Konzervatori: Zašto ministar Selaković laže o zaštiti manastira Žiča

Ministar kulture Nikola Selaković je predložio da četiri muzejska predmeta dobiju status zaštite, a optužio konzervatore da su ga oduzeli Žiči, te da su kočničari zaštite naše baštine. Konzervatori RZZSK imaju dokaze da je sve suprotno

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure