Roman „Vegetarijanka“ južnokorejske književnice Han Kang koja je u sredu postala 120. dobitnica Nobelove nagrade, jedina je njena knjiga na srpskom. Objavio ju je „Dereta“ još 2016. godine
„Od juče kao da nikog ništa drugo ne interesuje osim ’Vegetarijanke’, a mi već nekoliko godina nemamo ni jedan jedini primerak te knjige“, kažu za „Vreme“ u knjižari beogradskog izdavača „Dereta“, koji je u Srbiji jedini objavio tu, inače jedinu knjigu Han Kang prevedenu na srpski.
Roman „Vegetarijanka“ južnokorejske utorke Han Kang koja je u sredu postala 120. dobitnica Nobelove nagrade, objavio je „Dereta“ 2016. godine u prevodu sa engleskog Ane Marije Grbić.
Obnavljanje autorskih prava
Kata Kaluđerović PR ovog izdavača kaže za „Vreme“ da je „knjiga objavljena u 1000 primeraka što nije veliki tiraž i, iako nije bila zapažena, posle izvesnog vremena je prodata.“
Podseća da su „autorska prava istekla i više nisu obnavljana“, i navodi da je „Dereta“ odmah juče poslala upit izdavaču u Južnoj Koreji za obnovu autorskih prava „ali i za prava na izdavanje drugih knjiga Han Kang. Sumnjam da ćemo odgovor dobiti pre novembra“.
Majstor svedene forme
„Vegetarijanka“ je objavljena inicijativom Aleksandra Šurbatovića koji je tada bio urednik u „Dereti“ a sada je glavni urednik „Blum izdavaštva“.
Sada kaže da je „kao majstora svedene forme, kao izrazito modernu književnicu, beskompromisnu, provokativnu, šokantnu, uredništvo ’Derete’ prepoznalo kroz roman ’Vegetarijanka’ , mnogo pre nego što je Han Kang dobila Bukerovu nagradu, 2016. godine. Prava su bila kupljena, knjiga i prevedena i priređena za štampu kada je stigla ta vest, što je zaustavilo štampu na nekoliko dana jer se na naslovnoj strani morala naći vest o dobitnici Bukerove nagrade.“
Dodaje da „naša kritika nije dobro dočekala njen roman. „Ali sam uveren da će se ta percepcija promeniti sada kada će se na naslovnoj strani romana naći odrednica -Nobelova nagrada za književnost 2024.“
Aleksandar Šurbatović ističe svedeni minimalistički stil kao osnovnu poetičku odrednicu Han Kang, „pomoću kojeg na jezgrovit i sugestivan način prenosi najveća uznemirenja savremenog doba: teskobu, anksioznost, usamljenost, otuđenost, nerazumevanje među bližnjima, hladnoću i distanciranost.“
Objedinjuje žanrove
Po njemu, Han Kang „piše onako kako Južnokorejci režiraju filmove. Roman ’Vegetarijanka’ potvrđuje da se pričom i pripovedanjem može objediniti žanrovska tradicija dalekoistočnog horora u književnosti i na filmu. Takva atmosfera, građena kao ovaploćenje mraka, jeze, straha, mistike uznemirujućih snova i stvarnosnih neočekivanih dnevnih reakcija, u čitaocu pobuđuje strah od nedefinisanog zla.“
„Dok čitamo, u stalnom smo iščekivanju da će se nešto loše desiti a da ne znamo ni šta ni od kud dolazi takvo osećanje. Možda je to zbog zlokobne tišine koju besprekorno čujemo u romanu“, kaže Aleksandar Šurbatović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U projektu “Arheologija sećanja” fotografišem kuće u jednom kraju Beograda, potom ih monohromatski obrađujem, zatim štampam na glinenim pločicama i kasnije preko toga intervenišem crtežom. Proces izgradnje jednog sveta traje dugo, a mi smo skloni da ga u trenutku srušimo i zamenimo. Ja mislim da ima nešto u tome, u tim kućama... Opstati stotine godina, kao tajna. U tom urbanističkom vrtlogu susreću se razni paradoksi gradnje, kao i nemar u ophođenju prema prirodi koja je ranije tu bila dominantna
Za razliku od svoje supruge, nije potpisao glasovitu Havel-Patočkinu “Povelju 77”, zamjerajući joj da nije dovoljno oštra prema komunističkom režimu, što ga je izoliralo od disidentskih kružoka. Istovremeno se i on sve više udaljavao od kolega po peru, smatrajući kako nema smisla gubiti vrijeme na “jalove” političke akcije, već svoje nezadovoljstvo treba jasno kritički artikulirati u knjigama i drugim publicističkim tekstovima, jer im je doseg i veći i širi
Pisac i kustos svetskog glasa Nikola Burio (1965, Francuska) gostovao je u Beogradu povodom saradnje na katalogu srpskog paviljona na nedavno završenom Venecijanskom bijenalu arhitekture. Srpski paviljon u Veneciji je, pod nazivom Rasplitanje: Novi prostori, predstavio kolosalnu višeslojnu ispletenu površinu koja gotovo levitira u prostoru paviljona i koja se tokom trajanja Bijenala, parajući se, vraća u klupka pređe, kao odraz promišljanja odnosa rada ruke i postupka strukturisanja forme. Polazna tačka grupe autora – D. Ereš, J. Mitrović, I. Pantić, S. Krstć, I. Najdanović, P. Laušević – bila je Beogradska šaka (1963, B. Čolak-Antić), prva robotska bionička šaka na svetu koja je projektovana sa protetičkom namenom
Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!