img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Uticaj gama zraka na sablasno izdavaštvo

23. октобар 2013, 16:17 Vladislav Bajac
Copied

Problemi u izdavaštvu su se poslednjih godina samo nagomilavali, prepuštali stihiji te samim tim doveli do izuzetno teške, loše i ružne situacije

Jedna slika srpskog izdavaštva je herojska: to je ona, da izvinimo, epska strana realnosti u kojoj pravi izdavači još uvek uspevaju da se ponašaju po uzusima profesije, te samim tim uspevaju i da objavljuju dobre knjige.

Druga strana srpskog izdavaštva je licemerna medijska i svaka druga lagarija o njegovom pravom stanju. Pošto je u Srbiji sve poestradilo, tako su pojedini izdavači – nosioci te „poetike“ uz zdušnu pomoć većine medija proizveli nove kriterijume u ovoj profesiji koji bezdušno brišu svaki kvalitet, ozbiljnost, kontinuitet i veru u kulturnu budućnost. Svojom sebičnom i surovom upornošću, oni su već uveliko ubedili i dobar deo čitalačke javnosti da su dobre knjige one koje su prve na top-listama, koje se najbrže prodaju, koje su najšarenije… Isto je i sa piscima: umesto njih samih, slika o njima postala je važnija od njihovih knjiga (čime se, opet, računa na veću i bržu prodaju tih istih knjiga).

Problemi u izdavaštvu su se poslednjih godina samo nagomilavali, prepuštali stihiji te samim tim doveli do izuzetno teške, loše i ružne situacije. Bez hitnog uređenja zakonodavnog okruženja, pravila – i pisanih, ali naročito moralnih – brzo ćemo postati ne više kolonija stranim književnim halavim agencijama, već i robovi unutrašnjih samozadovoljnih vladara koji bi da od sebe načine sledeće: 1. Da budu najveći, 2. Da budu najbolji (zapravo „najbolji“) i 3. Da budu jedini. Postigli su već prva dva samozahteva. Otelotvorenje trećeg nije pitanje opstanka svih drugih, raznovrsnih, malih, srednjih, pa i nekih velikih izdavača, već gubljenje kulture raznolikosti i civilizacije demokratije.

Dakle, kao i u neoliberalnoj ekonomiji, pošto je knjiga valjda i ipak postala isključivo roba, sva tajna izdavaštva sadržana je u poželjnom monopolu: objaviti sve knjige, imati sve knjižare, prisvojiti sav novac. Biti što veći. Zaista kreativno.

No, da ne izostavimo državu i grad tj. Ministarstvo kulture i gradski Sekretarijat za kulturu, dve institucije koje malim potezima – a ne zaboravimo, to im je posao! – mogu umnogome da pomognu u regulisanju ovog haosa. Evo primera: zamislimo da, recimo u Beogradu (a zamislimo, i u svakom iole većem gradu), postoji samo po jedna jedina zajednička knjižara tzv. ozbiljnih iliti pravih izdavača koji nemaju sopstvene knjižare. Zašto? Pa, zato što bi tek tada sveukupna javnost i čitaoci bili u prilici da vide šta i koliko (kvalitetnog) srpski izdavači objavljuju. I to cele godine, a ne samo u nedelju dana Beogradskog sajma knjiga. Bez postojanja ovakvih mesta, u tzv. lancima postojećih knjižara čovek stiče sasvim pogrešan utisak o godišnjoj produkciji knjiga i o profilu celokupnog izdavaštva. Dakle, nije ideja da svaki izdavač ima sopstvenu knjižaru (iako ni to ne bi bilo loše, tj. svakako je bolje od toga da se pojedinačne, male knjižare i dalje gase i zatvaraju), već da se osnaže raznolikost i bogatstvo ponude. Zašto bismo sami sebe urušavali nedelanjem? A Država i Grad, iako im se uveliko predočavaju ovaj problem i njegovo razrešenje (setimo se primera tzv. pop–up knjižare u Kulturnom centru Beograda – a gde drugde no u Prvoj instituciji kulture grada? – koja je, iako samo privremeno, četiri puta u protekloj godini, pokazala na zanimljiv način i na radost publike kako takva knjižara svih može da postoji), reaguju – ćutanjem. I Država i Grad. Srpski izdavači ne traže nikakve privilegije niti išta besplatno u odnosu na bilo koga drugog, već samo poštovanje profesije, njenu održivost i, ako je moguće, poboljšanje okolnosti za rad. Ravnotežu. I dobre namere. Nikakve sukobe. Naprotiv: uređenje ovog polja podrazumeva postojanje čak i ekstremno različitog shvatanja bavljenja ovim poslom; ono čak izmiruje razlike i tržišno, ali regulisanim tržištem, prihvata sve, insistirajući na mogućnosti izbora. Taj izbor čini publika na kojoj je da odabere šta želi. Bez naturanja samo jednog modela. Da bi čitalačka publika, naročito ona verna, mogla da bira – mora joj se pružiti ta šansa.

A da bi se opet sve to dogodilo, šta sve tek treba učiniti sa srpskim bibliotekarstvom, odnosno neshvatljivim javnim nabavkama (ako niste razumeli, to je otkup knjiga za biblioteke, od izdavača a novcem lokalnih samouprava) koje su sve samo ne javne. Pravno „čiste“, a moralno potpuno prljave.

Zašto je sve to važno? Zato što se izdavačima izmiče tržišno tlo pod nogama: izdavački i knjižarski monopoli, nepostojanje profesionalnih distributera, srpska originalnost da izdavači poseduju i lance knjižara, pa čak i štamparije, kašnjenje, nemanje i netransparentnost lokalnog otkupa knjiga za biblioteke… i šta još sve ne, jesu uslovi da izdavaštvo uopšte postoji. A tek pošto iole postoji, može se meriti njegov učinak u jednoj kulturi, zemlji i državi. ¶

(Autor je osnivač i glavni urednik „Geopoetike“)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novi Sad

21.јул 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Vidno veći deo budžeta za kulturu Novi Sad je podelio projektima koji su iz Beograda i koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.јул 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.јул 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Na čelu Narodne biblioteke Srbije je Jasmina Ninkov

Zvanično je potvrđeno da je Jasmina Ninkov nova v.d. upravnica Narodne biblioteke Srbije, o čemu je „Vreme“ javilo pre dva dana. Prvi pokušaj da bude na čelu NBS, 2013, nije uspeo

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure