Preporuka
Uništiti ili podržati slobodu – pitanje je sad
Izložba „Jigsaw Puzzles“ Dragoslava Krnajskog u galeriji B2 počinje ispred izložbenog prostora instalacijom “Mobi Dik”, kao simbolu slobode. Na posmatračima je da odluče šta će s njom
Beograd nije 1986. godine video Džona Skofilda. Opredeljujući se za neizvesnost solo karijere umesto za siguran posao u Majls Dejvis bendu, gitarista je pokazao hrabrost koja je urodila plodom – dvadeset godina kasnije, Veliki Sko konačno stiže u Grad džeza, slavljen kao jedan od glavnih likova savremene muzike, čiji su različiti sastavi tokom čitave decenije bili suvereno na vrhu džez planete
Kada smo prošle godine otvorili novo poglavlje u istoriji festivala, osećaj entuzijazma mešao se sa osećajem neizvesnosti – sve do noći kada je publika u prepunoj Velikoj dvorani Doma omladine ovacijama okupala muziku Dejv Holand kvinteta. Radovali smo se njegovom ovogodišnjem Gremiju osećajući se zaista delom sveta, a onda razumeli da smo sami sebi nametnuli obavezu da ove godine nastavimo istim putem.
Poželeli smo da sada izađemo u prestižne gradske prostore: od Doma sindikata, u kom je pre tačno četvrt veka Djuk Elington otvorio prvi Njuport džez festival; preko Kolarca, koji nas podseća da smo bili značajna evropska prestonica i neguje nadu da ćemo se ponovo naći u zajednici evropskih naroda; do Bitef Art kafea, koji već godinama najbolje oslikava grad koji voli da živi i uživa noću. Pogon Doma omladine – nekadašnja Dansing dvorana – svedočio je o čuvenim džem sešnima u 70-im, a sada otvara srce za vruća ukrštanja džeza i drugih žanrova: od iskonskog bluza, preko inspiracija balkanskom muzikom, do DJ kulture. Kada mladi muzičari iz Big benda RTS-a, osokoljeni uspehom iz Montrea, zasviraju prve taktove Bluz marša u počast legendarnom Beniju Golsonu, CEO GRAD će zaigrati u ritmu džeza. Susret tradicije i futurizma, koji smo promovisali prošle godine i koji nastavljamo da negujemo, obezbeđuje da taj ritam ima i starinski šmek i bude moderan, a da nas raznovrsnost zvukova koje čujemo povede na put oko sveta u veku prožimanja uticaja i istraživanja uzbudljivih novih prostranstava.
Beogradski džez festival 2006, 22. po redu, ponosno po prvi put u svom gradu pozdravlja mnoge velike zvezde svetskog džeza. Džon Skofild, pre svih – u društvu legendarnog basiste Stiva Svoloua i Bila Stjuarta, bubnjarskog čarobnjaka; Dejv Daglas – neprikosnoveno najbolji džez trubač na svetu poslednjih godina; Jon Hasel – praotac elektronike i nju ejdža; Džejms Blad Almer – poslednji veliki istraživač bluz nasleđa; DJ Lučano Kantone – najveći svetski promoter neo bose; Soveto Kinč – klinac koji je definitivno sastavio džez tradiciju sa muzikom novog veka, bibap i hiphop… Predstavljajući trojicu poslednjih dobitnika Evropske džez nagrade – Volfganga Matšpila, e.s.t.-Esbjorn Svenson trio i, našeg, Bojana Z – znamo da idemo u korak sa Evropom. U to su nas, listajući katalog sa prošlogodišnjeg festivala, uverili brojni prijatelji iz inostranstva – muzičari, novinari i amateri zaljubljenici. U drugoj godini novog života, Beogradski džez festival je već postao jak regionalni festival, koji skreće pažnju ljubitelja džeza i daleko od Balkana. Sa umetnicima koji su poželeli da ove godine učestvuju u festivalu, a kojih u programu nema, moglo bi se sastaviti još nekoliko jakih regionalnih festivala. Ali, suočeni sa ograničenim materijalnim mogućnostima – što je sličnost sa svim nekadašnjim izdanjima Beogradskog džez festivala – morali smo da se negde zaustavimo i sačekamo.
Uz Skupštinu grada Beograda, bez čijeg pokroviteljstva ova manifestacija ne bi ni bila održana, ove godine smo sarađivali sa ambasadama, kulturnim centrima i nevladinim organizacijama Austrije, Danske, Francuske, SAD, Švajcarske i Švedske, što će pružiti priliku da upoznamo najveća džez dostignuća iz raznih krajeva sveta. Maštamo da Beograd postane obavezna stanica umetnicima koji oblikuju sadašnji džez trenutak, kao i putnicima koji traže prava uzbuđenja. Spremamo se. Usklađujemo korak. U ritmu džeza.
Izložba „Jigsaw Puzzles“ Dragoslava Krnajskog u galeriji B2 počinje ispred izložbenog prostora instalacijom “Mobi Dik”, kao simbolu slobode. Na posmatračima je da odluče šta će s njom
Sem Tejlor-Džonson, rediteljka biopika o Ejmi Vajnhaus, kojoj je, kako sama tvrdi, bila bliska prijateljica, pruža kruto standardizovan i nepobitno konvencionalan rad na temu muzičkog biografskog filma u čijem je fokusu pomenuta pop-zvezda
Mali Irvas (Baby Reindeer), napisao Ričard Gad (Richard Gadd), uloge Ričard Gad, Džesika Ganing (Jessica Gunning), Nava Mau, Netflix, 2024. (6 epizoda)
Sviftova je viđena da uspe, i to u tolikoj meri da se pokatkad ozbiljno zapitate nije li ovde reč o veštačkoj inteligenciji ili perfektno konstruisanom hologramu, sačinjenom od specijalno uzgojenih humanih sastojaka? Ukratko, za Tejlor Svift definitivno nema zime
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve