
Kultura
Subota na Sajmu knjiga u Beogradu, sad i nekad
Prazne su hale Beogradskog sajma iako je pod njima Sajam knjiga i iako je subota, dan tradicionalno najveće posete
Bio je američki strip scenarista, urednik, izdavač, producent, televizijski voditelj, glumac i predsednik izdavačke kuće Marvel komiks. Stvorio je Spajdermena, Halka, Fantastičnu četvorku, Ajron Mena, Tora, Iks-mene i mnoge druge strip junake
Rođen je kao Stenli Martin Liber. Dok je odrastao u Njujorku kao dete krajnje siromašnih rumunskih Jevreja imigranata, najviše ga je fascinirao Erol Flin u svojim junačkim svetlucavo celuloidnim filmskim avanturama. Kao klinac sastavljao je osmrtnice za novine. Možda je tu razvio svoju stripovsku konciznost u izrazu. Sa 16 godina, zahvaljujući protežiranju svog ujaka, postaje asistent u neuglednom strip odseku Tajmli komiks, lokalnog palp izdavača, budućeg Marvel komiksa. Zaduženja su mu bila da mastilom puni pera crtača, briše gumicom ostatke njihovih skica ispod tuširanih strana i donosi im jelo u pauzi za ručak.
Svoju veliku želju da bude objavljeni pisac ostvario je prvi put 1941. napisavši propratni tekst uz epizodu u trećem broju Kapetana Amerike. I to pod pseudonimom Sten Li, da ne bi kompromitovao svoje pravo prezime Liber u bezvrednom magazinu – čuvajući ga pomno za veće i uzvišenije književne poduhvate. Kasnije će, kad shvati da je svet crtanih junaka još lukrativniji i globalno voljeniji od onog književnog, i legalno promeniti ime u Sten Li. Dva broja kasnije počeo je da piše i scenario za strip. Njegov odlazak u vojsku 1942. takođe je obeležen njegovim talentom: postaje jedan od samo devet američkih vojnika s titulom scenariste. Po povratku iz vojske 1947. ženi se Džoan Klejton i ostaje u braku sa njom 69 godina, sve do njene smrti.
Posao sa stripovima počinje da cveta naročito (uz nadarenog vizuelistu devete umetnosti Džeka Kirbija) od trenutka kad Marvelu konkurentski DC pokrene ediciju arhetipskih junaka udruženih u Ligu pravde. Li to isto, ili čak možda i bolje, počinje da radi sa svojim junacima stvarajući prvo u Fantastičnu četvorku a potom i Osvetnike (Avengers). Svi oni zadržavaju sve standardne ljudske mane s kojima se čitalac lako može identifikovati: Halk je furiozno besan, Tor je navek prek, Spajdermen nesiguran u sebe, Ajron Men tašt, Srebrni Letač melanholičan.
Šezdesetih više nisu samo deca čitala stripove već i odrasli. Veliki italijanski sineasta Federiko Felini dolazio je kod Stena Lija samo da bi pričao s njim o Spajdermenu. Raznolikost čitalačke publike povoljno se odrazila na veću slobodu i kreativnost u daljem oblikovanju strip junaka. Ne da nisu više morali da budu jednodimenzionalni već se njihova šarolikost gotovo podrazumevala. Povezujući razne heroje i njihove priče u celinu, Li je promućurno i isplativo povezao i sve njihove fanove u kompaktniju i prisniju zajednicu, pa su mu se čitaoci najčešće obraćali u pismima redakciji sa „Dragi Sten“. Prateći interesovanja i probleme svoje publike, Sten Li 1971. posvećuje trobroj Spajdermena (Amazing Spiderman 96–98) problemima s drogom koje ima drug Pitera Parkera. Uskoro referira na rat u Vijetnamu i studentske proteste, a okreće se i manjinskim crnačkim pravima pokrećući mejnstrim strip o afričkom kralju kao superheroju u stripu Black Panther.
Početkom osamdesetih seli se u Kaliforniju da bi svojim likovima iz iscrtanih papirnih kvadratića udahnuo život na TV ekranima. Spajdermen i Halk tako dobijaju svoje TV serije, Tor svoj crtani… Li je potom postao i producent svih Marvel filmova koji su dosta nespretno započeli svoj uspon filmovanjem Kapetana Amerike 1990. u predraspaloj Jugoslaviji, da bi danas suvereno postali najuspešniji filmski serijal na svetu, rame uz rame sa Zvezdanim ratovima.
Dvanaestog novembra ove godine tvorac većine voljenih Marvelovih junaka i njihovih čudesnih priča otišao je konačno da upozna i svog tvorca, podlegavši poodmakloj bolesti pluća. Na pitanje da li veruje u Boga odgovorio je svojevremeno sasvim dečije iskreno: „Stvarno ne znam.“

Prazne su hale Beogradskog sajma iako je pod njima Sajam knjiga i iako je subota, dan tradicionalno najveće posete
Rezultati konkursa za programe kulture na izložbi Ekspo 2027 navode na zaključak da su izabrani i vrlo skupio plaćeni projekti promašili temu, kao i da je jedinio bitno da na Ekspu bude nečeg što će organizatori nazvati kulturom

Više od 20 festivala nije održano prošle i ove godine, FCS dve godine ne raspisuje konkurse, Ministarstvo kulture odbija projekte umetničkih udruženja, smena uspešnih direktora a postavljanje ljudi koji ne obećavaju… sve su to dokazi da živimo kulturu destrukcije, pokazuje istraživanje Centra za studije kulture

U bečkoj aukcijskoj kući Doroteum prodata je slika hrvatskog autora Vlaha Bukovca za pola miliona evra, uskoro će biti izložena u Zagrebu, a tamošnja javnost ne zna ime kupca

Predstava „Profesionalac“ igra se 50. put. „Neverovatno je da se za četrdeset godina – od pisanja o tadašnjoj vlasti i komunizmu, malo toga promenilo“, kaže njen autor Dušan Kovačević
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve