
Premijera
Da li si ono što jesi, ili ono što ti je rečeno da budeš
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Bio je američki strip scenarista, urednik, izdavač, producent, televizijski voditelj, glumac i predsednik izdavačke kuće Marvel komiks. Stvorio je Spajdermena, Halka, Fantastičnu četvorku, Ajron Mena, Tora, Iks-mene i mnoge druge strip junake
Rođen je kao Stenli Martin Liber. Dok je odrastao u Njujorku kao dete krajnje siromašnih rumunskih Jevreja imigranata, najviše ga je fascinirao Erol Flin u svojim junačkim svetlucavo celuloidnim filmskim avanturama. Kao klinac sastavljao je osmrtnice za novine. Možda je tu razvio svoju stripovsku konciznost u izrazu. Sa 16 godina, zahvaljujući protežiranju svog ujaka, postaje asistent u neuglednom strip odseku Tajmli komiks, lokalnog palp izdavača, budućeg Marvel komiksa. Zaduženja su mu bila da mastilom puni pera crtača, briše gumicom ostatke njihovih skica ispod tuširanih strana i donosi im jelo u pauzi za ručak.
Svoju veliku želju da bude objavljeni pisac ostvario je prvi put 1941. napisavši propratni tekst uz epizodu u trećem broju Kapetana Amerike. I to pod pseudonimom Sten Li, da ne bi kompromitovao svoje pravo prezime Liber u bezvrednom magazinu – čuvajući ga pomno za veće i uzvišenije književne poduhvate. Kasnije će, kad shvati da je svet crtanih junaka još lukrativniji i globalno voljeniji od onog književnog, i legalno promeniti ime u Sten Li. Dva broja kasnije počeo je da piše i scenario za strip. Njegov odlazak u vojsku 1942. takođe je obeležen njegovim talentom: postaje jedan od samo devet američkih vojnika s titulom scenariste. Po povratku iz vojske 1947. ženi se Džoan Klejton i ostaje u braku sa njom 69 godina, sve do njene smrti.
Posao sa stripovima počinje da cveta naročito (uz nadarenog vizuelistu devete umetnosti Džeka Kirbija) od trenutka kad Marvelu konkurentski DC pokrene ediciju arhetipskih junaka udruženih u Ligu pravde. Li to isto, ili čak možda i bolje, počinje da radi sa svojim junacima stvarajući prvo u Fantastičnu četvorku a potom i Osvetnike (Avengers). Svi oni zadržavaju sve standardne ljudske mane s kojima se čitalac lako može identifikovati: Halk je furiozno besan, Tor je navek prek, Spajdermen nesiguran u sebe, Ajron Men tašt, Srebrni Letač melanholičan.
Šezdesetih više nisu samo deca čitala stripove već i odrasli. Veliki italijanski sineasta Federiko Felini dolazio je kod Stena Lija samo da bi pričao s njim o Spajdermenu. Raznolikost čitalačke publike povoljno se odrazila na veću slobodu i kreativnost u daljem oblikovanju strip junaka. Ne da nisu više morali da budu jednodimenzionalni već se njihova šarolikost gotovo podrazumevala. Povezujući razne heroje i njihove priče u celinu, Li je promućurno i isplativo povezao i sve njihove fanove u kompaktniju i prisniju zajednicu, pa su mu se čitaoci najčešće obraćali u pismima redakciji sa „Dragi Sten“. Prateći interesovanja i probleme svoje publike, Sten Li 1971. posvećuje trobroj Spajdermena (Amazing Spiderman 96–98) problemima s drogom koje ima drug Pitera Parkera. Uskoro referira na rat u Vijetnamu i studentske proteste, a okreće se i manjinskim crnačkim pravima pokrećući mejnstrim strip o afričkom kralju kao superheroju u stripu Black Panther.
Početkom osamdesetih seli se u Kaliforniju da bi svojim likovima iz iscrtanih papirnih kvadratića udahnuo život na TV ekranima. Spajdermen i Halk tako dobijaju svoje TV serije, Tor svoj crtani… Li je potom postao i producent svih Marvel filmova koji su dosta nespretno započeli svoj uspon filmovanjem Kapetana Amerike 1990. u predraspaloj Jugoslaviji, da bi danas suvereno postali najuspešniji filmski serijal na svetu, rame uz rame sa Zvezdanim ratovima.
Dvanaestog novembra ove godine tvorac većine voljenih Marvelovih junaka i njihovih čudesnih priča otišao je konačno da upozna i svog tvorca, podlegavši poodmakloj bolesti pluća. Na pitanje da li veruje u Boga odgovorio je svojevremeno sasvim dečije iskreno: „Stvarno ne znam.“
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Zaposleni u Narodnom pozorištu slute da Vlada Srbije namerava da im postavi Dragoslava Bokana za direktora. Rešeni su da neko ko bi da seče ruke neistomišljenicima, ne postane njihov član
Na čelu Narodnog pozorišta ne može da bude čovek koji je „perfektan u širenju govora mržnje“, smatraju zaposleni u tom pozorištu povodom imenovanja Dragoslava Bokana na mesto predsednika Upravnog odbora tog pozorišta
„Brine, baš brine ta snažna potreba za podelama, koja zapravo samo služi zamagljivanju odgovornosti. Predstava "Njih više nema" glasno, baš glasno poziva na slušanje. Sve je u njoj posvećeno slušanju drugog, i to je mislim ono što nam je bas potrebno“
„Nevidljivi svet“ je izložba fotografija u Narodnom muzeju namenjena svima, a posebno slabovidima. „Kao slepi umetnik i pevač, i te kako razumem koliko je važno da kultura i umetnost budu dostupni svima, bez obzira na ograničenja“, poručio je Nemanja Crnatović
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve