

Preporuka
Srđan Valjarević ima novi/stari roman
U romanu „Ljudi za stolom“ Srđana Valjarevića sve je istinito. Ali ničeg od svega zapisanog više nema. Pojavilo se sada, da svedoči




Pronađeni su ostaci trijumfalne kapije iz vremena rimskog imperatora Karakale, koji je svim slobodnim stanovnicima Rimskog carstva dao građanska prava
Na arheološkom lokalitetu Viminacijum, na njegovoj glavnoj ulici, pronađeni su ostaci trijumfalne kapije, što je jedan od zaštitnih znakova arhitektonskog nasleđa rimske civilizacije.
Slavoluci ili trijumfalne kapije su nastali u doba rimske republike sa ciljem da se proslavi pobeda i donošenje plena velikih vojskovođa. To su slobodnostojeće građevine, u formi jednostavnog luka koji premošćuje ulicu, ili je rašlanjen na tri prolaza.
Viminacijumska trijumfalna kapija je sa jednim prolazom u formi tetrapilona i poljem za natpis iznad lučnog dela. Visoka je nešto više od 10 i šira nešto više od šest metara, po čemu veoma liči na rimsku kapiju “Arco del Gavi“ u Veroni.
Na njoj je uklesano “CAES/ANTO“, na osnovu čega je ustanovljeno da je kapija izgrađena u čast rimskog imperatora Karakale, koji je u Viminacijumu označen za cezara, odnosno budućeg imperatora, odnosno da je izgrađena krajem 2. veka ili najkasnije u prvoj deceniji 3. veka nove ere.
Imperator Karakala je poznat i po čuvenom Karakalinom ediktu (Constitutio Antoniniana de Civitate) iz 212. godine, prema kojem su svi slobodni stanovnici Rimskog carstva dobili rimska građanska prava.
Viminacijumsku trijumfalnu kapiju su pronašli dr Saša Redžić, dr Ilija Danković, dr Mladen Jovičić, dr Angelina Raičković, i studenti Kristina Živković i Petar Kojadinović.
S.Ć./ Euronews
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


U romanu „Ljudi za stolom“ Srđana Valjarevića sve je istinito. Ali ničeg od svega zapisanog više nema. Pojavilo se sada, da svedoči


Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog


Da je za stvaranje scenskog spektakla ponekad dovoljno imati vrhunske igrače i obrazovanog, promišljenog koreografa, poručuju „Snovi“, nova plesna predstava u Madlenianumu


Hrvatska književnica i novinarka Slavenka Drakulić preminula je u 77. godini. Drakulić je bila jedna od najprevođenijih hrvatskih književnica, rođena je u Rijeci 4. jula 1949. i živela u Zagrebu i Stokholmu. Karijeru je počela kao novinarka, nakon završenih studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je za "Start", zagrebački nedeljnik "Danas" i NIN i bila jedna od novinarki koje su uvele feminističke teme u javnu raspravu. Tim povodom, podsećamo se njenog intervjua koji je ona dala za "Vreme" prošle godine


U kojem smeru će otići mladi i AI, odluči će njih dvoje, bez nas - kaže Darko Macan, autor knjige „Sutra“ u kojoj iz budućnosti priča o sadašnjosti
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve