

Pozorište
O neprijatnim istinama
Dejan Dukovski, Crno zlato, režija Oliver Frljić, Beogradsko dramsko pozorište




Pronađeni su ostaci trijumfalne kapije iz vremena rimskog imperatora Karakale, koji je svim slobodnim stanovnicima Rimskog carstva dao građanska prava
Na arheološkom lokalitetu Viminacijum, na njegovoj glavnoj ulici, pronađeni su ostaci trijumfalne kapije, što je jedan od zaštitnih znakova arhitektonskog nasleđa rimske civilizacije.
Slavoluci ili trijumfalne kapije su nastali u doba rimske republike sa ciljem da se proslavi pobeda i donošenje plena velikih vojskovođa. To su slobodnostojeće građevine, u formi jednostavnog luka koji premošćuje ulicu, ili je rašlanjen na tri prolaza.
Viminacijumska trijumfalna kapija je sa jednim prolazom u formi tetrapilona i poljem za natpis iznad lučnog dela. Visoka je nešto više od 10 i šira nešto više od šest metara, po čemu veoma liči na rimsku kapiju “Arco del Gavi“ u Veroni.
Na njoj je uklesano “CAES/ANTO“, na osnovu čega je ustanovljeno da je kapija izgrađena u čast rimskog imperatora Karakale, koji je u Viminacijumu označen za cezara, odnosno budućeg imperatora, odnosno da je izgrađena krajem 2. veka ili najkasnije u prvoj deceniji 3. veka nove ere.
Imperator Karakala je poznat i po čuvenom Karakalinom ediktu (Constitutio Antoniniana de Civitate) iz 212. godine, prema kojem su svi slobodni stanovnici Rimskog carstva dobili rimska građanska prava.
Viminacijumsku trijumfalnu kapiju su pronašli dr Saša Redžić, dr Ilija Danković, dr Mladen Jovičić, dr Angelina Raičković, i studenti Kristina Živković i Petar Kojadinović.
S.Ć./ Euronews
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Dejan Dukovski, Crno zlato, režija Oliver Frljić, Beogradsko dramsko pozorište


Čuli su se folklorno ojkanje, blejanje ovaca, monaško pojanje, religijske inkantacije, unisono četvoroglasje. Mašine kao da su oživele i počele da plešu. Efekat je bio neobičan jer se na sceni ništa živo ne pomera, a u zvuku se mehanički razvijaju različite strukture


Treća je decenija XXI veka, katastrofalno je stanje (ne samo) za kulturu u Srbiji, ali to je kontekst u kojem uzleću mlade džez snage: nadareni i neretko školovani muzičari koji poznaju tehnologiju, umeju da posluju, ne sapliću se o granice i nametnuta pitanja identiteta




Biće novih leta, scenario i režija Gvozden Đurić (koscenarista Uroš Tomić), igraju: Tamara Krcunović, Zlatan Vidović, Anđela Kribl i Mladen Lero
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve