img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bioskop – Asimetrija

Tri letnje ljubavi… i malo hipsteraja

05. februar 2020, 21:07 Đorđe Bajić
foto: promo
Copied

Film Maše Nešković je po mnogo čemu atipičan za srpsku kinematografiju i može se, eventualno, po određenim podudarnostima u tonu i pristupu, dovesti u vezu sa debijem Mine Đukić, filmom Neposlušni

Da li ste spremni za izazov? Autori Asimetrije, srpsko-slovenačko-italijanske koprodukcije koja je pre nedelju dana ušla u redovnu distribuciju u Srbiji, posetioce bioskopa stavljaju pred iskušenje, primoravajući ih da uz pomoć vlastitog mentalnog napora uobliče ono što su videli, da sami pronađu značenje i smisao ponuđenog. Reč „glavolomka“ bi možda najpreciznije opisala suštinu ovog filma, ili bar jedan važan njegov aspekt, pošto je za razumevanje Asimetrije (ili preciznije: pokušaj razumevanja Asimetrije) neophodno pažljivo pratiti radnju, uočavati veze između likova i segmenata, povezivati i uklapati… Ovakav pristup će svakako odbiti sve one navikle na A-B-C naraciju i uobičajene zaplete i rasplete, što je šteta pošto je „Asimetrija“ film koji ima šta da ponudi.

Mozaik se sklapa preplitanjem sudbina tri ljubavna para koji su zapravo, možda, jedan ljubavni par u tri različita vremenska razdoblja (detinjstvo, mladost, zrelo doba). Lola i Pec (Lola Vitasović i Mateja Poljčić) nerazdvojni su školski drugovi koji leto provode u vožnji biciklima i dečjim preokupacijama. Ali, nad njihovo prijateljstvo (koje svakog trenutka može procvetati u ljubav) nadvija se mračna senka. Lola od Peca krije da se uskoro sa roditeljima i bolesnim bratom, bebom Stefanom, seli u Kanadu i da im je preostalo samo nedelju dana da budu zajedno… Olja i Ivan (Mira Janjetović i Mladen Sovilj) upoznaju se nakon što ona iznajmi stan u njegovoj zgradi. Olja je godine i godine provela u Kanadi i u Beogradu je samo privremeno, dok se ne oporavi od gubitka koji je nedavno doživela. Devojka poznanstvo sa komšijom isprva koristi kako bi skrenula misli sa vlastitih problema, postepeno postavši svesna da veza u koju se upustila ima potencijal da preraste u nešto više od uzgredne letnje avanture… Posle niza godina koje su proveli zajedno, Vladimir napušta Veru (glume ih Uliks Fehmiju i Daria Lorenci Flatz) i odlazi da se brine o svom dementnom ocu (Momo Pićurić). Njihov razlaz nije buran, jasno je dato do znanja da među njima još uvek ima bliskosti i topline, ali postoji i nešto što ih razdvaja… Leto prolazi, tri narativne linije se prepliću, s tim da se, praktično, nikada ne dodirnu.

Likovi u Asimetriji imaju različita imena i vlastite identitete, mada su istovremeno povezani brojnim podudarnostima u biografijama. Vera se tako, posmatrano u tom ključu, može doživeti kao odrasla verzija Lole, dok bi lik Olje bio spona između devojčice i zrele žene. Ta prožetost stvara zanimljivu narativnu tenziju koju, nažalost, nedovoljno pažljiv gledalac neće uočiti, što je i glavni problem koji pojedinci imaju kada je u pitanju percepcija ovog filma. Bez uočavanja te (a)simetričnosti tri teritorije (jednog) leta, Asimetrija postaje samo ambiciozno izmontiran omnibus u kome se naizmenično smenjuju tri narativna toka. A Asimetrija je više od toga.

Pred nama je jedan produkcijski umešno realizovan film (producirala ga je Snežana van Hauvelingen u okviru produkcije This and That, a uz pomoć slovenačkih i italijanskih koproducenata) koji svakako treba iskusiti u bioskopu, na velikom platnu. Direktor fotografije Đorđe Arambašić nadahnuto je zabeležio vrevu beogradskog leta, poigravajući se svetlošću i koristeći kameru iz ruke. Muzika Janje Lončar odlično podvlači emotivne scene – a njih u Asimetriji ima u izobilju, dok montažerka Marija Šarac (možda i previše) dinamično prepliće tri priče koje na spojevima imaju veoma efektna vizuelna i audio preplitanja (posebno je efektno kada se dijalozi „preliju“ iz jednog u drugi segment).

Asimetrija svakako nije film bez mana, pre svega onih scenarističkih. Priča Vere i Vladimira trpi zbog odluke da se ne otkrije razlog njegovog odlaska, a s tim u vezi ostaje nejasna funkcija određenih likova (kao što je lik Vladimirove koleginice – glumi je Tamara Krcunović – koja možda jeste, a možda i nije njegova ljubavnica). Verini pokušaji da spase život svom pacijentu zauzimaju previše prostora i odvlače pažnju sa njenog i Vladimirovog odnosa koji bi, ipak, trebalo da stalno bude u središtu zbivanja. Segment koji se usredsređuje na najstariji par je sav satkan od aluzija, nedorečenosti i naznaka, što dovodi do toga da odudara od druga dva kraka filma u kojima je jasno gde leži problem/dilema (Lola strepi da kaže Pecu da odlazi da živi u Kanadi, Olja se uplaši kada shvati da prema Ivanu gaji iskrene emocije). Film traje 93 minuta i mogao je biti nešto duži, dodatnih desetak minuta bi pomogli da određeni likovi dobiju na plastičnosti (Vladimirovi koleginica i otac, Loline majka i teka, Pecov otac, negovateljica), a određene situacije na zaokruženosti. Reklo bi se da je scenario dosta prepravljan i dorađivan, što je odnelo danak, pošto priča/priče povremeno gubi/gube fokus.

U glumačkom pogledu, najbolju hemiju i usaglašenost postižu Mladen Sovilj i Mira Janjetović, dok kod druga dva para glumački registri nisu sasvim usaglašeni. Poslednja scena u filmu je veoma emotivna, ili barem nastoji da to bude, ali pun efekat izostaje pošto prikazano nema utemeljenje u onome što smo pre toga videli (ili barem meni to utemeljenje izmiče). Ako ništa, prizor trostrukog uštapa iznad vodenog prostranstva deluje impresivno, pogotovo što je upotpunjen efektnom muzičkom podlogom u vidu obrade pesme Mesec je sam plovio Srđana Jula, a čija se originalna verzija može čuti u filmu Crna Marija.

Film Maše Nešković je po mnogo čemu atipičan za srpsku kinematografiju i može se, eventualno, po određenim podudarnostima u tonu i pristupu, dovesti u vezu sa debijem Mine Đukić, filmom Neposlušni, sa kojim deli jednog od glavnih glumaca (Sovilj) i direktora fotografije (Arambašić). Scenario koji potpisuju Maša Nešković, Vladimir Arsenijević i Staša Bajac nudi troslojnu studiju emotivnih odnosa, suštinski univerzalnu pošto bi prikazano u Asimetriji moglo da se odigra i u nekoj drugoj zemlji, na nekom drugom mestu, sve to veoma urbano i gradski, sa neizostavnim prstohvatom hipsteraja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Leks specijalis

20.novembar 2025. Sonja Ćirić

Poslanik Jovanov traži da se leks specijalis proširi do Slavije

SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure