
Preporuka
Markes: Priča o mom životu
Napisani u trenucima kada je Markes bolovao od raka, memoarski zapisi "Priča o mom životu" predstavljali su potrebu da ispriča svoju životnu priču pre nego što ode
Snežana, “Dizni”, režija Mark Veb,
scenario Greta Gervin i Erin Kreside Vilson,
uloge Rejčel Zegler, Endru Bernap i Gal Gadot
Problemi sa igranom adaptacijom kultnog Diznijevog crtanog filma Snežana počeli su još 2021. godine, kada je obelodanjeno da će naslovnu junakinju tumačiti Rejčel Zegler, mlada zvezda u usponu koja je pažnju filmofila skrenula Spilbergovim rimejkom čuvenog mjuzikla Priča sa zapadne strane (i za ulogu Marije dobila Zlatni globus). Tu početnu kontroverzu (koja je kasnije prerasla u “internet rat”) izazvala je okolnost da će Snežanu, čija je (bar je tako u bajci braće Grim) koža “bela kao sneg”, tumačiti glumica tam(nij)e puti (majka Rejčel Zegler je Kolumbijka). Situacija se ponovila 2023. godine, kada je sirenu Arijel u igranoj verziji Male sirene glumila tamnoputa Hale Bejli: “Dizni” je istrpeo kritiku zbog takve odluke, kontroverza je dobila jasne obrise rasizma, ali to čelnike ovog studija nije sprečilo da u slučaju “Snežane” istraju u svojoj prvobitnoj odluci i ulogu koja je tradicionalno namenjena belkinji dodele glumici tamnije putu.
Probleme je produbila i sama Rejčel Zegler, koja je počela da daje izjave u kojima je kritikovala izvornu Snežanu iz 1937, a naročito lik princa, koga je proglasila perveznjakom koji usnulu devojku ljubi protiv njene volje. Ona je inistirala da je izvorni film zastareo i da je vreme za detaljnu preradu u kojoj će glavni ženski lik postati aktivniji i u kome Snežana neće zavisiti od muške pomoći. Kontroverzi je dopirineo i Piter Dinklidž (Igra prestola), glumac rođen sa ahondrolazijom, što je uzrok njegovog patuljastog rasta, koji je kritikovao “Dizni” zato što uloge sedam patuljaka u novom filmu nisu odigrali glumci sa patuljastim rastom već je odlučeno da ti likovi budu kompjuterski animirani. Nije pomoglo ni to što je za ulogu Zle kraljice odabrana Gal Gadot, izraelska glumica koja u nemilosti dela javnosti zbog situacije u Gazi. Sve se to sakupilo, nadovezalo jedno na drugo i dovelo do filma koji se sada doživljava kao najveći promašaj u 2025. godini.
Premijera Snežane je odlagana više puta, da bi film u svetske (i naše) bioskope stigao 21. marta. I dok u Srbiji film prolazi solidno (za dve nedelje ga je pogledalo nešto više od 25000 gledalaca), u SAD i ostatku sveta situacija nije baš bajkovita. Imajući u vidu da je produkcija filma koštala 250–270 miliona dolara (a po nekim informacijama i znatno više od toga), dosadašnja zarada od 170 milona nije dovoljna kako bi se film smatrao uspešnim (potrebno je 500 miliona kako bi film povratio uloženi novac i zaradio). Veliki broj ljudi, uključujući i one koji film nisu pogledali, kivni su na glavnu glumicu i “Dizni”, tako da je započela (reklo bi se) spontana akcija davanja niske ocene na IMDb-u, što je dovelo do toga da je Snežanina ocena trenutno rekordno niska, svega 1,6 od 10 (za šta je glasalo više od 300000 ljudi od kojih, verujemo, većina nije ni nije pogledala film, već su dali keca “iz inata”). Da li je Snežana baš toliki kreativni fijasko? Iskreno – nije. Ocena 4 ili 5 od 10 svakako bi bila realnija i poštenija, uz ogradu da mlađi naraštaji, kojima je ovaj film prvenstveno i namenjen, mogu u tom šarenilu da vide film koji će im se istinski dopasti, pa možda ih čak i očarati.
Snežana je u svojoj biti krajnje rutinsko ostvarenje, veoma jednostavne postavke. Rejčel Zegler i Gal Gadot nisu najsrećnije odabrane glumice: prva odlično peva, ali su joj crte lica previše grube, što ne odgovara liku koji tumači, dok su pevačke i glumačke mogućnosti izraelske glumce veoma, veoma ograničene. Reditelj Mark Veb, proslavljen indi ljubavnom dramom 500 dana leta (2009) i filmovima iz diptiha o Spajdermenu sa Endruom Garfildom u naslovnoj ulozi (2012, 2014), već je duže u kreativnoj krizi i Snežana mu svakako nije pomogla da povrati momentum. Nesporno se radi o raskošnoj produkciji, ali sav novac na ovom svetu, svi svetlucavi kostimi, bogata scenografija i zahtevni kompjuterski efekti nisu uspeli za prikriju ono što je očigledno: nova Snežana je suštinski nepotrebna, kako u kreativnom, tako i u (ispostavilo se) komercijalnom pogledu. Izmene u narativu menjaju njenu suštinu (princa više nema, već je sada tu šarmantni razbojnik kao Snežanina ljubavna zanimacija, lik koji deluje na silu uguran u priču, Snežana postaje buntovnica koja se bori za svoje kraljevstvo, smrt Zle kraljice je spektakularnija i razrađenija, tu su novi likovi i nove pesme, itd), i sve to ukupno ostavlja utisak filma koji je nastao iz puke želje da se unovči postojeća popularnost klasika na kome je zasnovan, te da se sve svodi na puku kalkulaciju koja je, doduše, krenula po zlu.
Naravno, sve to je Holivud: prerada postojećeg, stvaralački kanibalizam i uzdanje u staru slavu… Već dobro znamo kako sve to funkcioniše. U prošlogodišnjoj Zlici se, uz sve mane tog filma (a ima ih!), ipak vidi neki pokušaj da se Čarobnjaku iz Oza da novo čitanje, dimenzija koja ranije nije postojala, vidi se čak i hrabrost. Snežana želi da postigne isto, samo što scenaristkinja Erin Kresida Vilson (pisala scenarije za Sekretaricu i Devojku u vozu) ne zna kako to da sprovede u delo ili joj to, što je takođe veoma moguće, nije bilo dozvoljeno – na scenariju za novu Snežanu radilo je više ljudi, uključujući i Gretu Gervik, koja je ostala nepotpisana, a bilo je i dosnimavanja i prepravljanja u pokušaju da se spase šta se spasti može. Ali sve uzalud… Rizik se nije isplatio. Računica čelnika “Diznija” bila je pogrešna jer većina gledalaca nije bila spremna za “latino Snežanu”, barem ne u filmu koji pretenduje na to da bude igrani rimejk klasika iz 1937. godine. Snežana je postala tema podsmeha, a krivica je svaljena na Rejčel Zegler (koja je predstavljena kao “crv” koji je pojeo “jabuku”), pošto su njene izjave izazvale najveći bes javnosti. No, problem je suštinskiji, dublji, jer nije mlada glumica samu sebe odabrala da glumi u filmu. Riba, po običaju, smrdi od glave. Nova Snežana očajnički pokušava da sedi na dve stolice: da ostane verna izvorniku (što ne uspeva), a da istovremeno bude moderna i sveža (što takođe ne uspeva)… Na kraju balade smo dobili film koji suštinski nije nikome potreban: ni publici, ni studiju koji ga je producirao, ni filmskim radnicima ispred i iza kamere. Nekim pričama nije suđeno da imaju srećan kraj.
Napisani u trenucima kada je Markes bolovao od raka, memoarski zapisi "Priča o mom životu" predstavljali su potrebu da ispriča svoju životnu priču pre nego što ode
Deluje da je Nacionalni festival filma i televizije za Ministarstvo kulture ono što je za državu EKSPO. Ministar Selaković je najavio digitalizaciju bioskopske sale u Novoj Varoši, domaćinu NAFIT-a
„Car je go, ali Cara je baš briga što je go, on i tako go ostaje Car i hvali se svojom golotinjom u stilu ne možete mi ništa“, kaže rediteljka predstave „Razbijeni krčag“ Banjalučkog pozorišta koja u nedelju gostuje u Beogradu
U DKC-u više nije Kultura u blokadi koja je u februaru zauzela ovu bioskopsku salu, već grupa koju predvodi Ratibor Trivunac, aktivista i anarhista. Skupština grada ćuti, deluje da je Kulturni centar pušten niz vodu
Nisu nezadovoljni svi, već samo deo baletskih igrača, piše u saopštenju Uprave SNP-a, i nude dijalog povodom navedenih argumenata zbog kojih traže smenu Aje Jung. Večeras, umesto predstave, za publiku će biti izvedena samo generalna proba "Labudovog jezera"
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve