img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bioskop

Tamnoputa Snežana i drugi promašaji

10. april 2025, 02:11 Đorđe Bajić
foto: promo
Copied

Snežana, “Dizni”, režija Mark Veb,
scenario Greta Gervin i Erin Kreside Vilson,
uloge Rejčel Zegler, Endru Bernap i Gal Gadot

Problemi sa igranom adaptacijom kultnog Diznijevog crtanog filma Snežana počeli su još 2021. godine, kada je obelodanjeno da će naslovnu junakinju tumačiti Rejčel Zegler, mlada zvezda u usponu koja je pažnju filmofila skrenula Spilbergovim rimejkom čuvenog mjuzikla Priča sa zapadne strane (i za ulogu Marije dobila Zlatni globus). Tu početnu kontroverzu (koja je kasnije prerasla u “internet rat”) izazvala je okolnost da će Snežanu, čija je (bar je tako u bajci braće Grim) koža “bela kao sneg”, tumačiti glumica tam(nij)e puti (majka Rejčel Zegler je Kolumbijka). Situacija se ponovila 2023. godine, kada je sirenu Arijel u igranoj verziji Male sirene glumila tamnoputa Hale Bejli: “Dizni” je istrpeo kritiku zbog takve odluke, kontroverza je dobila jasne obrise rasizma, ali to čelnike ovog studija nije sprečilo da u slučaju “Snežane” istraju u svojoj prvobitnoj odluci i ulogu koja je tradicionalno namenjena belkinji dodele glumici tamnije putu.

Probleme je produbila i sama Rejčel Zegler, koja je počela da daje izjave u kojima je kritikovala izvornu Snežanu iz 1937, a naročito lik princa, koga je proglasila perveznjakom koji usnulu devojku ljubi protiv njene volje. Ona je inistirala da je izvorni film zastareo i da je vreme za detaljnu preradu u kojoj će glavni ženski lik postati aktivniji i u kome Snežana neće zavisiti od muške pomoći. Kontroverzi je dopirineo i Piter Dinklidž (Igra prestola), glumac rođen sa ahondrolazijom, što je uzrok njegovog patuljastog rasta, koji je kritikovao “Dizni” zato što uloge sedam patuljaka u novom filmu nisu odigrali glumci sa patuljastim rastom već je odlučeno da ti likovi budu kompjuterski animirani. Nije pomoglo ni to što je za ulogu Zle kraljice odabrana Gal Gadot, izraelska glumica koja u nemilosti dela javnosti zbog situacije u Gazi. Sve se to sakupilo, nadovezalo jedno na drugo i dovelo do filma koji se sada doživljava kao najveći promašaj u 2025. godini.

Premijera Snežane je odlagana više puta, da bi film u svetske (i naše) bioskope stigao 21. marta. I dok u Srbiji film prolazi solidno (za dve nedelje ga je pogledalo nešto više od 25000 gledalaca), u SAD i ostatku sveta situacija nije baš bajkovita. Imajući u vidu da je produkcija filma koštala 250–270 miliona dolara (a po nekim informacijama i znatno više od toga), dosadašnja zarada od 170 milona nije dovoljna kako bi se film smatrao uspešnim (potrebno je 500 miliona kako bi film povratio uloženi novac i zaradio). Veliki broj ljudi, uključujući i one koji film nisu pogledali, kivni su na glavnu glumicu i “Dizni”, tako da je započela (reklo bi se) spontana akcija davanja niske ocene na IMDb-u, što je dovelo do toga da je Snežanina ocena trenutno rekordno niska, svega 1,6 od 10 (za šta je glasalo više od 300000 ljudi od kojih, verujemo, većina nije ni nije pogledala film, već su dali keca “iz inata”). Da li je Snežana baš toliki kreativni fijasko? Iskreno – nije. Ocena 4 ili 5 od 10 svakako bi bila realnija i poštenija, uz ogradu da mlađi naraštaji, kojima je ovaj film prvenstveno i namenjen, mogu u tom šarenilu da vide film koji će im se istinski dopasti, pa možda ih čak i očarati.

Snežana je u svojoj biti krajnje rutinsko ostvarenje, veoma jednostavne postavke. Rejčel Zegler i Gal Gadot nisu najsrećnije odabrane glumice: prva odlično peva, ali su joj crte lica previše grube, što ne odgovara liku koji tumači, dok su pevačke i glumačke mogućnosti izraelske glumce veoma, veoma ograničene. Reditelj Mark Veb, proslavljen indi ljubavnom dramom 500 dana leta (2009) i filmovima iz diptiha o Spajdermenu sa Endruom Garfildom u naslovnoj ulozi (2012, 2014), već je duže u kreativnoj krizi i Snežana mu svakako nije pomogla da povrati momentum. Nesporno se radi o raskošnoj produkciji, ali sav novac na ovom svetu, svi svetlucavi kostimi, bogata scenografija i zahtevni kompjuterski efekti nisu uspeli za prikriju ono što je očigledno: nova Snežana je suštinski nepotrebna, kako u kreativnom, tako i u (ispostavilo se) komercijalnom pogledu. Izmene u narativu menjaju njenu suštinu (princa više nema, već je sada tu šarmantni razbojnik kao Snežanina ljubavna zanimacija, lik koji deluje na silu uguran u priču, Snežana postaje buntovnica koja se bori za svoje kraljevstvo, smrt Zle kraljice je spektakularnija i razrađenija, tu su novi likovi i nove pesme, itd), i sve to ukupno ostavlja utisak filma koji je nastao iz puke želje da se unovči postojeća popularnost klasika na kome je zasnovan, te da se sve svodi na puku kalkulaciju koja je, doduše, krenula po zlu.

Naravno, sve to je Holivud: prerada postojećeg, stvaralački kanibalizam i uzdanje u staru slavu… Već dobro znamo kako sve to funkcioniše. U prošlogodišnjoj Zlici se, uz sve mane tog filma (a ima ih!), ipak vidi neki pokušaj da se Čarobnjaku iz Oza da novo čitanje, dimenzija koja ranije nije postojala, vidi se čak i hrabrost. Snežana želi da postigne isto, samo što scenaristkinja Erin Kresida Vilson (pisala scenarije za Sekretaricu i Devojku u vozu) ne zna kako to da sprovede u delo ili joj to, što je takođe veoma moguće, nije bilo dozvoljeno – na scenariju za novu Snežanu radilo je više ljudi, uključujući i Gretu Gervik, koja je ostala nepotpisana, a bilo je i dosnimavanja i prepravljanja u pokušaju da se spase šta se spasti može. Ali sve uzalud… Rizik se nije isplatio. Računica čelnika “Diznija” bila je pogrešna jer većina gledalaca nije bila spremna za “latino Snežanu”, barem ne u filmu koji pretenduje na to da bude igrani rimejk klasika iz 1937. godine. Snežana je postala tema podsmeha, a krivica je svaljena na Rejčel Zegler (koja je predstavljena kao “crv” koji je pojeo “jabuku”), pošto su njene izjave izazvale najveći bes javnosti. No, problem je suštinskiji, dublji, jer nije mlada glumica samu sebe odabrala da glumi u filmu. Riba, po običaju, smrdi od glave. Nova Snežana očajnički pokušava da sedi na dve stolice: da ostane verna izvorniku (što ne uspeva), a da istovremeno bude moderna i sveža (što takođe ne uspeva)… Na kraju balade smo dobili film koji suštinski nije nikome potreban: ni publici, ni studiju koji ga je producirao, ni filmskim radnicima ispred i iza kamere. Nekim pričama nije suđeno da imaju srećan kraj.

Tagovi:

Film Filmska kritika Snežana
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival

17.decembar 2025. Sonja Ćirić

Martovski, još jedan festival kojeg ove godine nema

Razmišlja se o dvostrukom izdanju Martovskog festivala iduće godine kako bi se nadoknadio izostanak ovogodišnjeg, ali i o pitanju da li će na njemu biti filmovi o našoj stvarnosti

Lični stav

17.decembar 2025. Jovana Karaulić

Zarobljena kultura: Oslobađanje od okova i ministra iznad zakona

Ogoljeno je jasno da umetnička praksa, i institucionalna i nezavisna u Srbiji, odavno nije samo u krizi. Ona je zarobljena politički, sistemski, represivno

16.decembar 2025. Sonja Ćirić

Da li će Uprava Narodnog pozorišta kazniti i publiku?

Svake večeri posle predstave u gledalištu se iz publike čuje poruka - Narodno je narodno. Da li će Uprava Narodnog pozorišta zbog toga izmisliti kaznu i za publiku poput onih koje je namenila zaposlenima

Bitef

16.decembar 2025. Sonja Ćirić

Šta je sve postigao festival „ne: Bitef“ već na svom otvaranju

Otvoren je i biće održan, pobedio je cenzuru ove vlasti, ujedinio je Balkan – sve je to festival "ne: Bitef", nezvanično/gerilsko izdanje 59. Bitefa, uspeo u nezamislivo kratkom roku i bez para

Intervju

15.decembar 2025. Sonja Ćirić

Branimir Karanović: Moje fotografije su dokument o meni, o mom svetu

Naslov izložbe „Mehur u vremenu“ odnosi se pre svega na digitalnu fotografiju i ogromnu produkciju zapisa u virtuelnom obliku koji u jednom trenutku mogu nestati kao mehur od sapunice, kaže profesor Karanović

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure