

Kadriranje
U Muzeju Jugoslavije i Arhivu Jugoslavije ne znaju ko su im nove v.d. direktorke
Vlada Srbije je imenovala Gordanu Vujović i Tatjanu Kikić za v.d. direktorke Muzeja Jugoslavije odnosno Arhiva Jugoslavije. Zaposleni ne znaju ko su one




Srna, glavni lik romana Nevene Milojević „Jednom ili dvaput“, ima sve osobine da postane nova junakinja sadašnjih devojaka u dvadesetim. I ne samo njima
Da li zato što poznajem Nevenu Milojević, tek, glavnu junakinju njenog romana Jednom ili dvaput, Srnu, zamišljala sam kao nju, autorku, što je složićemo se potpuno nebitno po ovu preporuku.
Namera mi je bila samo da naglasim da je Nevena Milojević napisala roman po Aristotelovoj preporuci autorima: da pišu o onome što im je blisko i proživljeno, što je i dan-danas neprevaziđen recept koji uvek dobro uspe.
Naime, Nevena Milojević je pisala Jednom ili dvaput kad je bila u Srninim godinama, što je bilo nedavno, i kad je pričajući o njoj, istraživala sebe.
Roman o ženskom avanturizmu
„Laguna“, izdavač romana Jednom ili dvaput kaže da je ovo roman o ženskom avanturizmu. Srna je moderna mlada žena dvadesetih godina koja, nakon veze sa starijim muškarcem, ulazi u niz hedonističkih situacija i novih ljubavnih avantura, nekada burnih, nekada bolnih, katkad i komičnih. Ona istražuje, uživa, ali i pati.
Moj najjači utisak o Srni je da ona u svakom sekundu zna šta neće i radi na tome da okolnosti koje joj često ne idu na ruku, pretvori u ono što hoće.
Srna traži svoje mesto pod Suncem. Došla je u Beograd iz malog mesta, što je nije učinilo ni nesigurnom i inferiornom. Želi da bude prihvaćena, a pre svega voljena. Tragajući za bliskošću, ulazi u razne odnose. Na tom putu stoji neverovatno čvrsto s obe noge na zemlji, ne zavarava se, pa čak i kad to mnogo boli.
Baš je briga šta svet misli
Srna je slobodna i sigurna je u svoju slobodu. Baš je briga šta svet misli. Ona za muški polni organ ne koristi reč penis već kurac, i zbog toga joj niko neće reći da je nepristojna a još manje vulgarna. Ona jednostavno nema potrebe za eufemizmima i bilo kakvim drugim skrivalicama. Njen rečnik je tačan i hrabar.


Kad smo kod hrabrosti: u ovom romanu ima tema o kojima se u stvarnosti ne razgovara, i emocija i želja koje se saseku u korenu samo zato što društveno nisu prihvatljive. Ali, kao što je već rečeno, Srnu baš briga šta drugi misle. I sigurna je u takav svoj stav.
Da se ne shvati pogrešno: Srna nije umišljena, mada je puna sebe, niti misli da joj niko nije ravan. Često premerava svoje postupke, pita se šta bi rekli njeni roditelji, ali se ne dodvorava, neće da je svet prihvati tako što će da mu povlađuje.
Totalno stvarna
Srna je totalno stvarna. I zato se neminovno i rado poistovećujete sa njom. Jer mnogo je lepo, kroz Srnu, osetiti staro sopstveno iskustvo ili ono koje nikad niste smeli da doživite, a žudeli ste.
Nije Srna jedini lik romana Nevene Milojević, ima ih puno, ali je Srna toliko dominantna da kad završite čitanje, svi ostali likovi budu u drugoj liniji, iza nje. Nevena Milojević ih je tako i pisala, kroz Srnine oči. A Srna sme da gleda svet onakav kakav je.
Jednom ili dvaput je prvi roman Nevene Milojević. Bio je u širem izboru za nagradu „Beogradski pobednik“, što vrlo pohvalno govori o žiriju isto koliko i o romanu. Pretpostavljam da u atmosferi nametnutih tema i ukusa, nije jednostavno izabrati nešto što se ne uklapa u uobičajeno.
Odlično se sećam kakav bum je izazvala Ana Mome Kapora. Preko noći je rasterala kolotečinu normi po kojima je ovdašnji ženski svet živeo. Nekako očekujem da će se isto desiti i zbog Srne.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Vlada Srbije je imenovala Gordanu Vujović i Tatjanu Kikić za v.d. direktorke Muzeja Jugoslavije odnosno Arhiva Jugoslavije. Zaposleni ne znaju ko su one


Od Sajma knjiga do sad, u Beogradu je održano pet malih sajmova knjiga. Cilj im je predstavljanje knjiga, ali i otpor postupcima kojima vlast guši izdavače


Deo performansa zbog kog ljudi u nepreglednim redovima čekaju ispred Austrijskog paviljona na Venecijanskom bijenalu, bila je i profesorka Snežana Arnautović Stjepanović. Ovo su njeni utisci


Evrovizija je sve češće i žešće izložena političkim pritiscima pod kojima muzika pada u drugi plan. Ni ovogodišnja u Beču nije izuzetak, naprotiv


U ediciji „Knjige za sva vremena“ Kreativnog centra objavljeni su i Nušićevi „Hajduci“. Koje su knjige za decu uvrštene kao neprolazne, za sve generacije
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve