Srna, glavni lik romana Nevene Milojević „Jednom ili dvaput“, ima sve osobine da postane nova junakinja sadašnjih devojaka u dvadesetim. I ne samo njima
Da li zato što poznajem Nevenu Milojević, tek, glavnu junakinju njenog romana Jednom ili dvaput, Srnu, zamišljala sam kao nju, autorku, što je složićemo se potpuno nebitno po ovu preporuku.
Namera mi je bila samo da naglasim da je Nevena Milojević napisala roman po Aristotelovoj preporuci autorima: da pišu o onome što im je blisko i proživljeno, što je i dan-danas neprevaziđen recept koji uvek dobro uspe.
Naime, Nevena Milojević je pisala Jednom ili dvaput kad je bila u Srninim godinama, što je bilo nedavno, i kad je pričajući o njoj, istraživala sebe.
Roman o ženskom avanturizmu
„Laguna“, izdavač romana Jednom ili dvaput kaže da je ovo roman o ženskom avanturizmu. Srna je moderna mlada žena dvadesetih godina koja, nakon veze sa starijim muškarcem, ulazi u niz hedonističkih situacija i novih ljubavnih avantura, nekada burnih, nekada bolnih, katkad i komičnih. Ona istražuje, uživa, ali i pati.
Moj najjači utisak o Srni je da ona u svakom sekundu zna šta neće i radi na tome da okolnosti koje joj često ne idu na ruku, pretvori u ono što hoće.
Srna traži svoje mesto pod Suncem. Došla je u Beograd iz malog mesta, što je nije učinilo ni nesigurnom i inferiornom. Želi da bude prihvaćena, a pre svega voljena. Tragajući za bliskošću, ulazi u razne odnose. Na tom putu stoji neverovatno čvrsto s obe noge na zemlji, ne zavarava se, pa čak i kad to mnogo boli.
Baš je briga šta svet misli
Srna je slobodna i sigurna je u svoju slobodu. Baš je briga šta svet misli. Ona za muški polni organ ne koristi reč penis već kurac, i zbog toga joj niko neće reći da je nepristojna a još manje vulgarna. Ona jednostavno nema potrebe za eufemizmima i bilo kakvim drugim skrivalicama. Njen rečnik je tačan i hrabar.
Foto: LagunaNevena Milojević na promociji svog romana (levo je Dubravka Dragović Šehović, urednica)
Kad smo kod hrabrosti: u ovom romanu ima tema o kojima se u stvarnosti ne razgovara, i emocija i želja koje se saseku u korenu samo zato što društveno nisu prihvatljive. Ali, kao što je već rečeno, Srnu baš briga šta drugi misle. I sigurna je u takav svoj stav.
Da se ne shvati pogrešno: Srna nije umišljena, mada je puna sebe, niti misli da joj niko nije ravan. Često premerava svoje postupke, pita se šta bi rekli njeni roditelji, ali se ne dodvorava, neće da je svet prihvati tako što će da mu povlađuje.
Totalno stvarna
Srna je totalno stvarna. I zato se neminovno i rado poistovećujete sa njom. Jer mnogo je lepo, kroz Srnu, osetiti staro sopstveno iskustvo ili ono koje nikad niste smeli da doživite, a žudeli ste.
Nije Srna jedini lik romana Nevene Milojević, ima ih puno, ali je Srna toliko dominantna da kad završite čitanje, svi ostali likovi budu u drugoj liniji, iza nje. Nevena Milojević ih je tako i pisala, kroz Srnine oči. A Srna sme da gleda svet onakav kakav je.
Jednom ili dvaput je prvi roman Nevene Milojević. Bio je u širem izboru za nagradu „Beogradski pobednik“, što vrlo pohvalno govori o žiriju isto koliko i o romanu. Pretpostavljam da u atmosferi nametnutih tema i ukusa, nije jednostavno izabrati nešto što se ne uklapa u uobičajeno.
Odlično se sećam kakav bum je izazvala Ana Mome Kapora. Preko noći je rasterala kolotečinu normi po kojima je ovdašnji ženski svet živeo. Nekako očekujem da će se isto desiti i zbog Srne.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Gradnja zgrade budućeg Arheološkog muzeja lepo napreduje, ali se ne nazire da će imati Korunovićevu fasadu Stare pošte kao što je obećano i što je Beograđanima najvažnije. Bojan Kovačević kaže da ono što se sad vidi, izgleda kao da se izlio beton na ivici Savskog trga
Očigledno je da su „Gradovi u fokusu“ prioritet Ministarstva kulture, skoro svi izabrani na ovom konkursu su već isplaćeni. Isplaćeni su i neki manastiri i institucije van ovog projekta. Za savremeno stvaralaštvo i dalje nema para
Spomenik kralju Milanu i rekonstrukcija Muzeja tekstila u Leskovcu prvi su projekti čija je realizacija počela u okviru Prestonice kulture Srbije. Spomenik će koštati oko 55 miliona dinara, a Muzej oko 624 hiljade evra
Na festivalu u Dorjanu, u Severnoj Makedoniji, film „Karmadona“ dobio je dve nagrade. Od premijere prošlog septembra do sad, ima ukupno jedanaest nagrada
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.