Četvrt veka rada, „Remont“ obeležava odlukom da se povuče. Ne pristaje na propagiranje i veličanje banalizacije, na zloupotrebu nacionalnih vrednosti, insistiranje na partijskoj pripadnosti, budžetsko finansiranje podobnih…
„Remont“, nezavisna umetnička asocijacija, obeležava 25 rođendan odlukom da se – povuče. Kažu, ne žele više da se ponašaju kao da je sve u redu kad ništa nije u redu. Kažu i da su mogući primer drugima koji se isto ovako osećaju.
„Odluka je bila teška, ali i jedina opcija da sačuvamo dostojanstvo i ne uđemo u živo blato“, kaže za „Vreme“ Darka Radosavljević Vasiljević koja je osnovala „Remont“.
Sve ove godine, asocijacija kontinuirano radi na razvoju i promociji savremene umetničke prakse u Srbiji. Najpoznatiji su po istoimenoj galeriji u Maršala Birjuzova u Beogradu, mada su ništa manje aktivni izdavač, mesto okupljanja, inicijator i realizator akcija koje pokreću na bolje. Realizovali su više od 500 programa, a već godinama u međunarodnim i domaćim pregledima galerija „Remont“ je birana među pet najboljih u Beogradu.
Ne pristajemo
U saopštenju kojim su objavili svoje povlačenje ukazuju da je „propagiranje i veličanje identiteta baziranog na banalizaciji i zloupotrebi postulata nacionalnih vrednosti, insistiranje na partijskoj pripadnosti, marginalizacija kritičkog mišljenja, budžetsko finansiranje podobnih u lokalnom kontekstu i rigidni uslovi i kriterijumi inostranih donatora, ugrozili su našu motivaciju i veru u smisao borbe za bolje razumevanje snage i značaja savremenih umetničkih praksi“.
Foto: Promo/Marija Konjikušić„Remont“ odjava
Kažu i da je „savremena umetnička praksa koja je bazirana na propitivanju društvenih vrednosti“ u javnom prostoru „potisnuta komercijalizacijom, mediokritetstvima u obliku lepe dekorativne umetnosti, produkcijom jednokratnih događaja“, što jer dovelo do „zamene teza“ i u „široj javnosti stvorilo sliku da je sve u redu“.
„Na ovakve trendove i uslove rada, ne možemo i ne želimo da pristanemo“, kažu.
Postalo je besmisleno
Darka Radosavljević navodi i da su odavno odustali od međunarodnih konkursa zato što ne žele da rade na zadate teme i formate.
„Postalo je besmisleno baviti se kulturom koja nije politički angažovana. A mi hoćemo da se bavimo onim što mi hoćemo, a ne onim što nam se nameće kao uslov za eventualni opstanak“.
Darka Radosavljević kaže da se „Remont“ pravno ne ukida „prelazimo u fazu mirovanja, da pokušamo da nađemo neki drugi modus da radimo ono zbog čega smo osnovani“.
Do kraja oktobra će izaći iz prostora koji od 2000. godine iznajmljuju za galeriju, njihov zaštitni znak i jedan od toponima ovdašnje umetničke scene.
„Za sada smo obezbedili prostor za skladištenje arhive, ali je veliko pitanje kome treba ta arhiva. Nema mesta gde da se pohrani to jedno veoma uzbudljivo vreme, isti problem ima CZKD, Rex i mnogi drugi…. To vreme je zaista autentično. Danas se briše iz istorije, a dragoceno je….“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Jelena Gvozdenac Martinov direktorka Narodnog muzeja u Zrenjaninu, odlučila je da likovnim umetnicima oduzme prostor Galerije. Bez objašnjenja. I to u vreme dok je Zrenjanin prestonica kulture
“Samo u završnoj fazi ‘trke za Trst’, od 1. ožujka 1945. do završetka operacija, Jugoslaveni su imali oko 2000 mrtvih i ranjenih. Impresivna je i količina naoružanja: 366 topova, 622 minobacača, 80 tenkova, haubica i oklopnih vozila, te 4184 mitraljeza i puškomitraljeza. Četvrtom armijom zapovijedao je general Peko Dapčević, a među vojnicima su bili i oni koji će kasnije ostvariti važne karijere, poput Milke Planinc i Većeslava Holjevca”
Upravo stoga što je bio, ili se znao nametnuti, kao odjek zajedničke ideologije (kako u “karađorđevićevskoj”, tako i u Titovoj Jugoslaviji), Andriću je bilo “dozvoljeno” odabrati kome i kako pripada. Jednostavno je bio osoba takva kova i stoga mu je kao “zajedničkom jugoslavenskom duhovnom blagu” uspje(va)lo biti “i njihov i naš”, što Desnici, također klasiku hrvatske i srpske, dakle jugoslavenske, ali nedvojbeno i svjetske književnosti, nije bilo dozvoljeno
Stil i poetika svakog od nas zavise od senzibiliteta i karaktera ličnosti. U mom slučaju je tako od malena, po prirodi sam izuzetno perceptivan tip i pridajem veliki značaj detaljima, te tako i moj rad obiluje simbolikom i harmonijom likovnih elemenata kojima se igram pri postavci. Detalji i prizori u likovnom delu ne znače ništa ako umetnik nema izoštreno oko i smisao za harmoničan odnos likovnih elemenata u kompoziciji dela
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!