
Filmski centar Srbije
Zašto je smenjen Ivan Karl
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Sada je potpuno jasno da je ovaj festival debakl u najavi i da će ovo biti prvo i poslednje njegovo izdanje – smatra predsednik Asocijacije filmskih reditelja Miloš Škundrić
Gotovo pred sam početak, koji je 3. septembra, objavljen je program Nacionalnog festivala filma i televizije – NAFFIT, poznatijeg kao Gagin festival po njegovom inicijatoru reditelju Predragu Antonijeviću.
Nije objavljeno ko je izabrao baš ove filmove i zašto, što je uobičajeno za svaki festival, a posebno bi trebalo da bude važno za prvi nacionalni filmski festival, najveći državni ovogodišnji projekat u kulturi.
Nisu pozvani
Neobično je zašto na Zlatibor nisu pozvani filmovi poput Vetre, pričaj sa mnom Stefana Đorđevića koji je upravo dobio glavni nagradu na Sarajevskom festivalu, ili Sorella di clausura Ivane Mladenović koja je dobila nagradu za režiju na tom istom festivalu pa bi bilo očekivano videti ih i na nacionalnom, Restitucija, ili san i java stare garde Želimira Žilnika, Kako je ovde tako zeleno Nikole Ležajića koji je bio na festivalu u Karlovim Varima i o kome je razgovarano na Pulskom festivalu….
Sve su to važni ovogodišnji filmovi koje je trebalo pokazati publici izvan prestonice, što je bio jedan od razloga osnivanja NAFFIT-a.
Zatim, nije objavljeno ni ko je u žiriju.
Samo su navedeni naslovi filmova, bez ikakvog drugog podatka – na primer imena autora, glumaca, producenta, godinu premijere. I to bi vredelo istaći za ovo istorijsko izdanje NAFFIT-a.
Navedeno je da će „u okviru svečanog otvaranja festivala 3. septembra u Kulturnom centru Zlatibor biti prikazan film Sedef-magla, rediteljsko delo nedavno preminulog Milorada Milinkovića, koji je scenario potpisao zajedno sa Dragoljubom Stojkovićem, piscem romana na kome je film baziran. Radnja filma se zasniva na istorijskoj priči pokušaja ubistva kralja Milana Obrenovića 1882. godine hicem iz pištolja u Sabornoj crkvi u Beogradu.“
Kao i da će „osim u filmovima i serijama domaćih stvaralaca, publika imati priliku da uživa i u najnovijim ostvarenjima mađarske kinematografije, kao specijalnog gosta ovogodišnjeg festivala.“
Pozvani su
Na prvom NAFFIT-u biće prikazana tri filma iz Mađarske i sedam iz Srbije.
Nabrojaćemo samo naše filmove, koji su imali čast da budu izabrani za prvo izdanje Nacionalnog festivala filma i televizije u Srbiji, što će biti zabeleženo u istoriji naše kinematogafije.
Izolacja, triler u režiji Marka Backovića, u kome glavnu ulogu igra Miloš Biković. On je i jedan od producenata uz „Viktorija film“.
Volja sinovljeva, avanturistički naučnofantastični film u režiji Nemanje Ćeranića, u kome glume Igor Benčina, Isidora Simjanović, Marta Bjelica, Sergej Trifunović… Producentrski tim predvodi Miloš Avramović.
Majka Mara, u režiji Mirjane Karanović koja igra i glavnu ulogu. Producent je This and That Productions.
Poslednji krug momci akciona komedija u režiji Ilije Stojimirovića, igraju Ivan Savić, Uroš Đorđević, Boško Milosavljević, Uroš Dobrojević, Predrag Milić, a producent je Delius film koji se inicijalno bavi distribucijom.
Prva klasa pun gas, melodrama u režiji Vladimira Miće Popovića, igraju Rade ćosić, Miodrag Radonjić, Nenad Jezdić, Ljubomir Bandović, Olga Odanović, Hristina Popović, a producent je Cinemašina.
Megdan: Između vode i vatre, srpsko-bugarsko-moldavski film u režiji Todora Čapkanova čiji je srpski producent Aleksa Balašević.
Mudbrik – kult mrtvih je srpsko-američki folk horoh film u režiji Nikole Petrovića.
Od svih, samo tri naslova su prošla stručne komisije Filmskog centra Srbije, pa zato i dobili finansijsku podršku na nacionalnom nivou.
Program je ispod očekivanja
Miloš Škundrić, predsednik Asocijacije filmskih reditelja Srbije koja je inicirala bojkot NAFFIT-a i kod drugih esnafskih udruženja, kaže za „Vreme“ da „među odabranim filmovima dominiraju naslovi koji bi teško mogli bili prikazani na nekom ozbiljnijem festivalu, osim na onom koji bojkotuje gotovo celokupna filmska branša u zemlji, pa je stoga trebalo popuniti program. Filmovi i serije na Zlatiboru su u vlasništvu Telekoma, RTS i Pinka, pa su se po automatizmu našle ovde.“
„Program festivala je daleko ispod očekivanja čak i u ovakvim uslovima. Među izabranim, postoji svega par naslova koji su imali iole zapaženu repertoarsku ili festivalsku pojavu. Sada je potpuno jasno da je ovaj festival debakl u najavi, i da je bojkot uspeo“,kaže Škundrić.
Primećuje da „među naslovima nema i manjinskih koprodukcija, što bi jedan nacionalni festival takođe trebalo da uzme u obzir, kao što je to na primer u Puli“.
Kaže i da je za nacionalni festival trebalo izabrati „prostore sa velikim brojem sedišta, na primer Nišku tvrđavu koja ima 3000 mesta, a ne male sale kulturnih centara na Zlatiboru i u Priboju i Novoj Varoši“.
„Zanimljivo će biti i videti ko će dobiti nagrade za najbolji film, uloge, režiju, kameru, scenografiju, kome će ih uručiti s obzirom da sva filmska udruženja bojkotuju NAFFIT.“
„Podsećam da srpske filmadžije bojkotuju festival jer je stvoren političkom voljom, a ne kao potreba srpske kinematografije i rezultat dogovora njenih najvažnijih subjekata, kao i da je stvoren u trenutku kada je zaustavljeno svako finansiranje srpskog filma, cele kulture i većeg dela prosvete“
Miloš Škundrić kaže da „ovaj festival nije nacionalni, on je privatni za državne pare i sramota za srpsku kulturu i kinematografiju. Jasno je da će ovo biti prvo i poslednje njegovo izdanje.“
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve