Zahvaljujući Matijasu Šultajsu Zabeleške matorog pokvarenjaka su prevashodno likovna kompozicija koja na preko 100 tabli nosi sav očaj, usamljenost i krhotine američke stvarnosti viđenih očima Čarlsa Bukovskog iz najeksplozivnije faze njegovog stvaralaštva
Čovek neuredne brade i kose, života označenog alkoholom, cigarama, jeftinim ženama i prljavim talogom davno propalog američkog sna, gonjen neutaživom željom da piše i stvara – Čarls Bukovski je sve samo ne ukalupljeni pisac bestselera. Neponovljiv je i zbog talenta, kog je imao na pretek, i zbog činjenice da je malo ko spreman da svoju svakodnevicu ispuni tom količinom očaja i ispljune je u lice čitalaca.
Nezamisliv je spoj okolnosti koji je od povučenog mladića iz braka američkog vojnika i Nemice, lica večno stigmatizovanog teškim oblikom akni, stvorio jednog od najvećih pisaca druge polovine XX veka. Podjednako oštar prema sebi koliko i prema svima oko sebe, Bukovski je od fragmenata svog života, ne izostavljajući ni najmanji gnusan detalj, mešajući fikciju i stvarnost čudniju od fikcije, stvorio nadrealnu realnost svojih priča, romana i pesama čiji se sadržaj može videti na ulici bilo koje moderne metropole. Otkrivanje stvarnog sveta je daleko lakše kroz knjige etabliranog pisca nego na sopstvene dve noge gacajući kroz trulež i kal na čijim temeljima je sagrađen američki san.
Pritom, od Pošte, preko Bludnog sina, pa sve do Barske mušice i Holivuda, Bukovski je uspevao da pomera granice pisanog medija, ali za njegovo ključno, i najkontroverznije delo mogu se smatrati Zabeleške matorog pokvarenjaka, nastale na osnovu kolumni koje je objavljivao u „Open sitiju“ i „Los anđeles fri presu“.
Ova knjiga Čarlsa Bukovskog je zapravo svojevrsni „slobodan pad“, pisanje bez zadrške i granica, uz punu umetničku slobodu i mogućnost eksperimentisanja van društvenih normi. Pisac Faktotuma ili Bludnog sina, koji uz vidno gnušanje drži književne večeri buntovnim studentima koji su među prvima prigrlili njegov talenat, zapravo je tada već ostvareni pisac na utabanom putu ka svetskoj slavi..
Upravo ovaj segment stvaralaštva Bukovski prepušta u iskusne crtačke ruke Matijasa Šultajsa, nemačkog strip autora i, kako se obično smatra, partnera u opijanju. Na osnovu ovog prijateljstva nastale su prve poznate strip adaptacije nekog dela Čarlsa Bukovskog, i to uz njegovu saglasnost. Nakon Šultajsa, jedino je čuveni Robert Kramb imao priliku da dobije ličnu dozvolu za stripovsku adaptaciju nekog njegovog dela, dok je kinematografsko iskustvo samog Čarlsa Bukovskog tokom snimanja Barske mušice daleko poznatije od filma.
Dve zbirke stripova, Der Lange Job i Kaputt in der City (1984), koje zajedno potpisuju Čarls Bukovski i Matijas Šultajs, obuhvataju ukupno osam kratkih stripova iz zbirki priča Notes of dirty old man, Tales of ordinary madness i South of no North. Šultajs ostavlja svoj pečat na ovim stripovima istom snagom i energijom kojom su napisane same priče. Sasvim zasluženo, Šultajsov stil neretko porede sa Mebijusovim. I stvarno, od kompozicije i skica, pa sve do samog stila senčenja šrafurama, Šultajsovi crteži se savršeno uklapaju u duh pripovedanja Čarlsa Bukovskog. Posebno je dragoceno Šultajsovo režiranje kadrova i uklapanja široke palete kompozicijskih rešenja, od domišljatog menjanja rakursa u narativnom toku pa sve do isprobavanja perspektive iz različitih lica u naraciji. Dok su pojedine priče, poput Dva alkosa, crtački svedene, kod drugih se stiče utisak nestvarnog detaljisanja, i čitalac je konstantno vođen oscilacijama u crtežu kroz tematski široku paletu tema tipičnih za Bukovskog.
Izdavačka kuća Makondo iz Beograda objavila je nedavno obe zbirke stripova u integralnom izdanju pod nazivom Zabeleške matorog pokvarenjaka, čime je i domaća publika dobila priliku da pročita ovo izvanredno ostvarenje devete umetnosti, u prevodu Ivane Radić. Kao i u originalu, kolekciju integralnog izdanja čini osam priča: Henri Beket, Njujork za 95 centi na dan, Izlet u Nju Orleans, Dva alkosa, Kid Stardast, Ubice, Kurva od 150 kila i Tito i Bejbi.
Zbirka Zabeleške matorog pokvarenjaka je svakako više od stripa. Zahvaljujući izvanrednom crtežu Matijasa Šultajsa ovo ostvarenje je prevashodno likovna kompozicija koja na preko 100 tabli nosi sav očaj, usamljenost i krhotine američke stvarnosti viđenih očima Čarlsa Bukovskog iz najeksplozivnije faze njegovog stvaralaštva.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako „Vreme“ saznaje, Vladimir Vasiljević je podneo ostavku na mesto izvršnog direktora NAFFIT-a na Zlatiboru zato što ne želi da učestvuje „u projektu koji od države dobija sredstva na štetu svega ostalog“
Od kako je prošle godine najavljeno da će pobednik novoustanovljenog nacionalnog Zlatiborskog festivala biti srpski kandidat za Oskara, pojavilo se pitanje šta će biti sa Selekcionom komisijom kojoj je to posao
Zbog otkaza učešća na 58. Zaječarskoj gitarijadi većine bendova, trodnevni program ovog poznatog i važnog muzičkog festivala sveo se samo na jedan dan. Šta ako do početka još neko otkaže
Osnivanje Nacionalnog festivala filma i televizije na Zlatiboru predstavlja pokušaj privatizacije i uzurpacije kulture zarad njene instrumentalizacije u dnevno-političke svrhe, pa zato reditelji i scenaristi pozivaju kulturnu javnost na potpuni bojkot NAFFIT-a
Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše
Mnoge od onih koje su do juče hapsili, policajci danas štite. Tako su postali privatno batinaško obezbeđenje MUP Srbije d.o.o. Zato je za novinare mnogo važnije da znaju ko je ko u podzemlju, nego u policiji ili strankama na vlasti
Aleksandar Vučić je konačno prestao da se skriva iza funkcije predsednika Republike i govori kao onaj koji zapravo jeste: predvodnik udružene kriminalne grupe koja je okupirala ovu zemlju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!