Počelo je čišćenje Dvorane KCB-a koja je u petak neplanirano odblokirana. Jutrošnje „oslobađanje“ SKC-a bilo je namerno i pokazno: da narod vidi šta ga čeka
U međuvremenu SKC je imao svakodnevne programe, a DKC ih nije imao uopšte ako ne računamo plenume i bioskopske predstave na početku okupacije.
Zato, šta reči: ko je imao koristi od blokade SKC-a? Studenti, zato što su dobili prostor da pokažu šta rade i koliko su kreativni.
A od blokade DKCB-a korist su imali samo beskućnici zato što je ova bioskopska dvorana, čiji je program proglašen najboljim u Evropi, postala konačište Beograđana bez adrese.
Od ponedeljka, počelo je čišćenje kako bi se Dvorana KCB osposobila za upotrebu. Kad će je otvoriti za publiku, ne mogu da predvide.
Dvorana kulturnog centra
Dvorana je odblokirana neplanirano: trebalo je da se uradi servis bioskopske opreme i jedan od prisutnih je sprečio Ninelu Gojković v.d. direktorku KCB-a da uđe, vratima joj je priklještio ruku. Gojković je zato pozvala policiju.
„Policajci su dobili dozvolu da uđu i legitimišu lica. Ukupno dvoje ljudi je bilo unutra u tom trenutku i nakon toga su zaposleni ušli u prostor i od tada bioskop mi kontrolišemo. …. „, rekla je.
DKCB je blokirala inicijativa radnica i radnika u kulturi „Kultura u blokadi“.
Sve vreme su bili anonimni i oglašavali su se samo saopštenjima plenuma. Jedini intervju su dali „Vremenu“.
„Želimo da omogućimo uključivanje u dijalog različitih aktera koji za time sada imaju potrebu, da promišljaju promene koje su nam svima odavno neophodne, i da u isto vreme pokušaju da te promene otelove u samom prostoru. Promišljati i živeti promene, to je nešto što mora da postoji i pre ulaska u legalističke okvire“, rekli su tada.
Već u aprilu ih je smenila grupa oko Ratibora Trivunca, koji za sebe kaže da je anarhista i aktivista. Dvoranu KCB je nazvao „Oslobođeni DKC“, i u nju pustio beskućnike.
Za sve ovo vreme, Kulturni centar Beograda nije tražio pomoć policije kako bi vratio svo prostor. Verovatno ne bi ni sad, da nije došlo do incidenta.
Kad su socijalnoj pomoći javili da su beskućnici izašli iz njihovog prostora, rečeno im je da nemaju mesta gde da ih prime.
Studentski kulturni centar
U Studentski kulturni centar jutros je ušla policija samoinicijativno, studenti je nisu zvali, ali moguće da jeste uprava i ministar prosvete Dejan Vuk Stanković koji su poveli kamere prorežimskih medija da ovekoveče akciju.
Ministar je odmah izjavio da je „u dogovoru sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i predsednicom Skupštine Anom Brnabić“ odlučio da otvori SKC „ da napravimo jednu konceptualnu izložbu Lice i naličje blokaderske Srbije“ kako bi ljudi videli „šta se ovde događalo u proteklih nekoliko meseci, kakav je i na koji način ambijent ovde napravljen, kako se i na koji način šačica ljudi odnosila prema imovini, prema simboličkom, kulturnom toposu ovog grada, prema svemu onome što je stvarano decenijama i što je gajeno kao deo kulturnog identiteta urbanog Beograda“.
Rekao je i da je SKC bio izložen kulturnom i političkom varvarizmu, a „Večernje novosti“ su pola dana držale tu vest na centralnom mestu portala, sve dok je nisu smenile drugom, sa spiskom, kako su rekli, onoga što su „blokaderi zgubidani“ ukrali. Spisak je poduži. Prva stavka je „oko 50 kompjutera“, poslednja „ukradeno je preko 200 umetničkih predmeta: slika i skulptura, muzičke linije i još mnogo toga“ a između su kamere, televizori, uništeni klaviri i slično.
Kako navode u saopštenju Oslobođenog SKC-a, jutrošnja akcija policije je praćena svesrdnim navijanjem i likovanjem v.d. direktora Slavoljuba Veselinovića.
Ko je pobednik ovih deblokada?
Besmileno je govoriti o pobedniku zato što u ovakvoj situaciji niko ne može da slavi. Kulturnom centru Beograda jeste vraćen njegov prostor, što je naravno dobro, ali ostaje jadan i bedan utisak da ga nije ni trebalo blokirati i oslobađati s obzirom da je i pre toga bio slobodan. SNS i njegovi koji su izbacili “blokadere“ iz Studentskog kulturnog centra zbog toga likuju, ali je čak i njima jasno da mnogo, baš mnogo greše.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izložba „Linija militantnog optimizma“ Rene Redle i Vladana Jeremića istražuje mogućnosti savremene umetnosti u ekološkoj borbi i društvenoj solidarnosti kroz poruku da je optimizam aktivan stav, a ne puko uverenje
U toku je administrativna provera dostavljene dokumentacije za finansiranje i sufinansiranje projekata u oblasti kulture u okviru izložbe Ekspo 2027, nakon čega će uslediti stručna evaluacija svih prijava
Na Bitef neće doći portugalska i predstava Žige Divjaka. Pretpostavlja se da će takvih biti još. Ako se ovaj najveći međunarodni pozorišni festival u Srbiji ne održi i ove godine, to će biti njegov kraj, kažu stručnjaci
Pulski festival je osudio napad na pisca Vladimira Arsenijevića u Beogradu. Pozvao je publiku da dođe na projekcije filma „Tri nedelje posle“ čiji je on koscenarista. Ovaj film je u Karlovim Varima dobio nagradu za najbolji evropski film - istog dana kada su Arsenijevića huligani prebili u Beogradu zato što je spremao komemorativni skup posvećen Srebrenici
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.