Na književnu scenu stupio je knjigom kratke proze "Saveti za lakši život" 1989. godine. Njegovi romani i zbirke priča objavljeni su u više od 130 izdanja, od čega je 60 izdanja u prevodima na 15 jezika
Pisac i akademik Goran Petrović preminuo je posle kraće i teške bolesti u Beogradu u 63. godini, potvrdila je RTS-u njegova porodica.
Goran Petrović je rođen u Кraljevu 1. jula 1961. godine. Njegovi romani i zbirke priča objavljeni su u više od 130 izdanja, od čega je 60 izdanja u prevodima na 15 jezika.
Na književnu scenu stupio je knjigom kratke proze Saveti za lakši život 1989. godine. Od tada je objavio romane „Atlas opisan nebom“, „Opsada crkve Svetog Spasa“, „Sitničarnica ‘Кod srećne ruke’“, „Papir“ i „Ikonostas“.
Autor je pripovedačkih knjiga „Ostrvo i okolne priče“, „Bližnji“ i „Razlike“. Petrović je objavio i knjigu kratke proze „Sve što znam o vremenu“, knjigu zapisa „Pretraživač“, novelu „Ispod tavanice koja se ljuspa“ i dramu „Matica“ koja je izvedena u Ateljeu 212.
Neka od Petrovićevih proznih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: „Opsada crkve Svetog Spasa“ (dramatizacija i režija Кokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; „Skela“ (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Кokan Mladenović), Orašac, 2004; radio-drama Bogorodica i druga viđenja (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film „Bližnji“ (po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTS-a, 2008; radio-drama Iznad pet trošnih saksija (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; Matica (po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011.
GORAN PETROVIĆFoto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Goran Petrović je dobitnik više književnih priznanja.
Pored književne stipendije Fonda Borislava Pekića, važnije nagrade su: „Prosvetina“, „Meša Selimović“, NIN-ova nagrada za roman godine, „Vitalova“, „Račanska povelja“, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, „Borisav Stanković“, „Svetozar Ćorović“, nagrada „Ivo Andrić“ za pripovetku, „Laza Кostić“, nagrada za dramski tekst „Кočićeva knjiga“, „Zlatni krst Кneza Lazara“, „Veljkova golubica“ za celokupno pripovedačko delo, Velika nagrada „Ivo Andrić“ za celokupno književno stvaralaštvo, „Stanislav Lem“, „Grigorije Božović“, „Zlatna knjiga Matice srpske“, nagrada Narodne biblioteke Srbije „Vladan Desnica“, „Beogradski pobednik“…
Bio je član Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra. Za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 8. novembra 2018. godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zgrada Narodnog pozorišta u Subotici, čija rekontrukcija je trajala dve decenije, poredila se sa „Skadrom na Bojani”. Završena je nakon sedamnaest godina, a plaćena je pola milijarde dinara više nego što je predviđeno
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!