Na književnu scenu stupio je knjigom kratke proze "Saveti za lakši život" 1989. godine. Njegovi romani i zbirke priča objavljeni su u više od 130 izdanja, od čega je 60 izdanja u prevodima na 15 jezika
Pisac i akademik Goran Petrović preminuo je posle kraće i teške bolesti u Beogradu u 63. godini, potvrdila je RTS-u njegova porodica.
Goran Petrović je rođen u Кraljevu 1. jula 1961. godine. Njegovi romani i zbirke priča objavljeni su u više od 130 izdanja, od čega je 60 izdanja u prevodima na 15 jezika.
Na književnu scenu stupio je knjigom kratke proze Saveti za lakši život 1989. godine. Od tada je objavio romane „Atlas opisan nebom“, „Opsada crkve Svetog Spasa“, „Sitničarnica ‘Кod srećne ruke’“, „Papir“ i „Ikonostas“.
Autor je pripovedačkih knjiga „Ostrvo i okolne priče“, „Bližnji“ i „Razlike“. Petrović je objavio i knjigu kratke proze „Sve što znam o vremenu“, knjigu zapisa „Pretraživač“, novelu „Ispod tavanice koja se ljuspa“ i dramu „Matica“ koja je izvedena u Ateljeu 212.
Neka od Petrovićevih proznih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: „Opsada crkve Svetog Spasa“ (dramatizacija i režija Кokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; „Skela“ (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Кokan Mladenović), Orašac, 2004; radio-drama Bogorodica i druga viđenja (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film „Bližnji“ (po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTS-a, 2008; radio-drama Iznad pet trošnih saksija (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; Matica (po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011.
GORAN PETROVIĆFoto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Goran Petrović je dobitnik više književnih priznanja.
Pored književne stipendije Fonda Borislava Pekića, važnije nagrade su: „Prosvetina“, „Meša Selimović“, NIN-ova nagrada za roman godine, „Vitalova“, „Račanska povelja“, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, „Borisav Stanković“, „Svetozar Ćorović“, nagrada „Ivo Andrić“ za pripovetku, „Laza Кostić“, nagrada za dramski tekst „Кočićeva knjiga“, „Zlatni krst Кneza Lazara“, „Veljkova golubica“ za celokupno pripovedačko delo, Velika nagrada „Ivo Andrić“ za celokupno književno stvaralaštvo, „Stanislav Lem“, „Grigorije Božović“, „Zlatna knjiga Matice srpske“, nagrada Narodne biblioteke Srbije „Vladan Desnica“, „Beogradski pobednik“…
Bio je član Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra. Za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 8. novembra 2018. godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Čuo sam da je Disney strašno blizu tome da kompletan igrani film napravi bez ljudskog dodira. Scenaristi su se probali braniti, bili su dugo u štrajku. Pravilo koje su uspeli dobiti je da veštačka inteligencija može napisati scenario, ali da onda mora ići nekom živom scenaristi koji ima pravo to doraditi i sebe potpisati. Bojim se da će doći do ogromne manipulacije, jer će naći klince koji će to potpisati
Kada mladi ljudi kroz dramski proces shvate da u “Mišolovci” nema pogrešnog odgovora, da je greška legitiman alat učenja i da niko od njih ne očekuje gotov šablon, dešava se neverovatna transformacija. Oni brzo prepoznaju da su spori rezultati do kojih dolaze sopstvenim istraživanjem i traganjem mnogo stabilniji, dublji i trajniji od bilo kakve brze spoljašnje nagrade
„Milonga strasnih senki“ je zbirka priča o tangu koje su napisali Borhes, Kortasar – ukupno 24 hispanoameričkih autora koje volimo, ali je i knjiga o njegovoj duši
Autori festivala kratkog igranog filma u Bajinoj Bašti objašnjavaju da sloganom u veoma nepovoljnoj i teškoj godini za kulturu i film kuckaju u boriće parka gde se pod zvezdama održava festival - za sreću i pametnije odluke
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.