
Politika i kultura
Zbog protesta otkazani Filmski susreti u Nišu i Bašta fest
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Reditelj i scenarista, muzičar, glumac, fotograf i slikar Dejvid Linč preminuo je u četvrtak (16. januara), saopštila je njegova porodica. „Ostala je velika rupa u svetu sada kada više nije s nama, ali kako je on imao običaj da kaže: ‘Fokusirajte se na krofnu a ne na njenu rupu'.“
Preminuo je Dejvid Linč u 78. godini, reditelj i scenarista koji se proslavio serijom „Twin Peaks“ i filmovima kao što su „Blue Velvet“, „Mulholland Drive“ i „The Elephant Man“. Pored toga bio je glumac, muzičar, fotograf i slikar. Vest o njegovoj smrti objavila je njegova porodica na društvenoj mreži Fejsbuk.
On je preminuo nakon dugotrajne borbe s bolešću, a zdravstvena situacija mu se pogoršala pre neki dan kada je morao da se preseli zbog požara u Los Anđelesu.
„Sa velikim žaljenjem vas obaveštavamo da je preminuo veliki čovek i umetnik, Dejvid Linč. Molimo za malo privatnosti u narednom periodu. Ostala je velika rupa u svetu sada kada više nije s nama, ali kako je on imao običaj da kaže: ‘Fokusirajte se na krofnu a ne na njenu rupu’“, stoji u saopštenju Linčove porodice.
Ko je bio Dejvid Linč
Rođen 20. januara 1946. u Missouli, Montana, Linč je započeo svoju karijeru kao slikar, ali je ubrzo pronašao svoj dom u svetu filma. Njegov prvi dugometražni film, „Glava za brisanje“ (1977), postao je kultni klasik, nagoveštavajući umetničku dubinu i nekonvencionalan pristup koji će definisati njegov opus.
Kako je „Vreme” ranije pisalo Dejvid Linč, koji je imao status kultnog reditelja iako je pre svega vizuelni (likovni) umetnik, rekao je da je počeo da snima filmove samo zato što je želeo da se njegove slike kreću.
Linč je svoje prve fotografije uradio 1979, kada je i kupio prvi foto-aparat. Od tada su najčešće u fokusu njegovog interesovanja bile fabrike i aktovi. Industrijske pejzaže najpre je nalazio u Los Anđelesu i Nju Džersiju, ali najviše fotografija fabrika snimio je u Evropi, kada je završio snimanje „Čoveka slona” (1980), a kasnije i u Nemačkoj i Poljskoj u vreme filmskih festivala.
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve