
Pozorišta u Srbiji
Kraljevačko pozorište ima sedam zaposlenih, u Pirotu ih je osam…
Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto

Ovog vikenda, u „Krsmancu“, beogradska premijera savremene plesne predstave „Na koncu“ o osvajanju slobode i posledicama oslobađanja
I pored Bitefa, Beogradskog festivala igre, Bitef dens kompanije, Instituta za umetničku igru, DAH teatra, Stanice, Mimarta… savremeni ples još uvek nema mesto na našoj sceni kakav odavno ima po svetu. Predstave su, istina, po pravilu pune, ali smatra se da ih gledaju uvek isti ljudi, da kao i na baletske ili operske predstave i na savremeni ples dolaze uglavnom oni koji razumeju njegov jezik.
Ovog vikenda, 2. i 3. marta, je beogradska premijera predstave savremenog plesa „Na koncu“ kojoj je cilj da prevaziđe pomenutu prepreku. Igra se u Akademskom pozorištu „Branko Krsmanović“. Koreografiju i dramaturgiju potpisuje Mina Ćirić, muziku Vladislav Velkovski, a igraju Vanja Višnjić, Tanja Ivanov, Nikola Pušičić i Mina Ćirić, članovi Džepne trupe.
„Na koncu“ je priča o četiri marionete i njihovom osvajanju slobode. Dok pokušavaju da se oslobode niti koje ih kontrolišu, pronaći će zaboravljene veštine Poverenja i Saosećanja. Shvatiće da imaju moć da biraju kome predaju konce kontrole. Možda prijatelju. Možda sebi.
„E sad, šta uopšte znači biti slobodan? Da li znamo šta želimo kad poželimo slobodu? Sloboda podrazumeva odgovornost, to mi je važno da kažemo ovom predstavom. Kontrola ne nestaje, samo je ti preuzimaš, što definitivno nije „samo”. Na kraju i na koncu, marionete će otkriti slobodu da biraju. Što znači da moraju da obnove zaboravljenu moć poverenja u druge, a to nije lako. Ali, biće slobodne da ostvare bliskost s kim žele, i da budu iskrene prema sebi. Strašni konci kontrole postaće neraskidive niti poverenja“, objašnjava Mina Ćirić zašto se njena predstava tiče svakog od nas.
Predstava je premijerno izvedena oktobra 2023. u Novom Sadu, u okviru festivala Kaleidoskop kulture, i podržana je od strane Evropske prestonice kulture.

Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto

Ilustracije Jakše Lakićevića u romanu „Sto posto tuđa posla“ ne podilaze mladom čitaocu. To je razlog zašto ova knjiga, osim samog romana Olivere Zulović, nije samo za starije osnovce

Nedavno otvoren Muzej Viminacijum izuzetan je u državi jer se nalazi na samom lokalitetu. Arheologija i zaštita nepokretnog kulturnog nasleđa prioriteti su Ministarstva kulture, rekao je ministar Selaković. Međutim, za Belo brdo nema novca u ovogodišnjem budžetu, a Generalštabu je oduzet status kulturnog dobra

Zbog projekta Prestonica kulture, Leskovac će ove godine u svoju kulturu uložiti najviše do sad, a Ministarstvo kulture je osiguralo potpuno nova sredstva, od kojih će biti podignut i spomenik kralju Milanu

Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve