Ovog vikenda, u „Krsmancu“, beogradska premijera savremene plesne predstave „Na koncu“ o osvajanju slobode i posledicama oslobađanja
I pored Bitefa, Beogradskog festivala igre, Bitef dens kompanije, Instituta za umetničku igru, DAH teatra, Stanice, Mimarta… savremeni ples još uvek nema mesto na našoj sceni kakav odavno ima po svetu. Predstave su, istina, po pravilu pune, ali smatra se da ih gledaju uvek isti ljudi, da kao i na baletske ili operske predstave i na savremeni ples dolaze uglavnom oni koji razumeju njegov jezik.
Ovog vikenda, 2. i 3. marta, je beogradska premijera predstave savremenog plesa „Na koncu“ kojoj je cilj da prevaziđe pomenutu prepreku. Igra se u Akademskom pozorištu „Branko Krsmanović“. Koreografiju i dramaturgiju potpisuje Mina Ćirić, muziku Vladislav Velkovski, a igraju Vanja Višnjić, Tanja Ivanov, Nikola Pušičić i Mina Ćirić, članovi Džepne trupe.
„Na koncu“ je priča o četiri marionete i njihovom osvajanju slobode. Dok pokušavaju da se oslobode niti koje ih kontrolišu, pronaći će zaboravljene veštine Poverenja i Saosećanja. Shvatiće da imaju moć da biraju kome predaju konce kontrole. Možda prijatelju. Možda sebi.
„E sad, šta uopšte znači biti slobodan? Da li znamo šta želimo kad poželimo slobodu? Sloboda podrazumeva odgovornost, to mi je važno da kažemo ovom predstavom. Kontrola ne nestaje, samo je ti preuzimaš, što definitivno nije „samo”. Na kraju i na koncu, marionete će otkriti slobodu da biraju. Što znači da moraju da obnove zaboravljenu moć poverenja u druge, a to nije lako. Ali, biće slobodne da ostvare bliskost s kim žele, i da budu iskrene prema sebi. Strašni konci kontrole postaće neraskidive niti poverenja“, objašnjava Mina Ćirić zašto se njena predstava tiče svakog od nas.
Predstava je premijerno izvedena oktobra 2023. u Novom Sadu, u okviru festivala Kaleidoskop kulture, i podržana je od strane Evropske prestonice kulture.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!