

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




Novi film Predraga Ličine, zagrebačkog reditelja koji je često u Beogradu, doneće priču o zagrebačkim urbanim Srbima sedam godina pre rata. O tome Ličina govori za „Vreme“
Zagrebački reditelj Predrag Ličina (1972) je širu popularnost stekao svojim prvim igranim filmom „Poslednji Srbin u Hrvatskoj“ (2019), a u Beogradu, u kojem već godinama snima reklame, toliko se odomaćio da ga mnogi već doživljavaju kao rado viđenog gradskog lika.
Na poslednjem konkursu Filmskog centra Srbije dobio je sredstva za sledeće ostvarenje – „Virus patološke dobrote“. Scenario, koji je sam pisao, bavi se problemom zagrebačkih urbanih Srba na početku ratova devedesetih.
Škakljiva tema, kojoj će Ličina prići na svoj pomalo uvrnut način. „Zapravo, radnja filma je smještena sedam godina prije početka odlaska Srba iz hrvatskih urbanih sredina – u 1983. godinu. I da, komedija je“, kaže on za „Vreme“.
„Preciznije rečeno, satira – jer da ti neki lik stigne vremeplovom iz 2025. u 1983. i kaže ti šta te sve čeka u narednih 40 godina, vjerojatno bi pozvao nekoga iz institucije za mentalno oboljele da pokupe tog izbezumljenog ludaka“, kaže Ličina.
Budžet još nije skrpljen
„Odlazak urbanih Srba iz Hrvatske samo je jedan od motiva ove priče – suštinski, film čija se radnja dešava tokom jedne večeri pomenute 1983. godine, govori o tome koliko su nas tradicionalne vrijednosti bolesno unazadile u samo nešto manje od pola vijeka“, dodaje reditelj.
Kada će početi snimanje filma – ne zna. Jer, kaže, sada ima budžet za prvih 39 minuta.
„U pregovorima sam s nekoliko sponzora tako da je moguće da doguram i do prvih 56 minuta. Ako dobijem sredstva od još dva filmska fonda u Regionistanu, tada već možemo pričati o početku snimanja. To se može desiti ove godine, može i sljedeće, a može i tek 2027. godine.“
Ceo razgovor čitajte u novom broju „Vremena“ od 9. januara. Još imate vremena da se pretplatite sa prazničnim popustom od čak 20 odsto na bilo koji tip pretplate.


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve