

Cenzura
Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji
Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.




Otkako je u Srbijici zahladilo, televizije su postale mnogo interesantnije. Evo na primer TV Pink. Pile telešop od ove nedelje vodi svoju vlastitu emisiju i promenio je ime u Pile tevešou. Po ugledu na italijanske i španske programe, tu će se raspravljati ko je bolji – plavuše il’ garavuše, debeli ili mršavi, hekler ili uzi, Mira ili Sloba, Koštun ili Đinđa i tako u nedogled. U prvoj emisiji crnke su zastupale Dragana Katić (voditeljka) i Marina Živković (umetnica), plavuše Suki Mančić (tv-tetka) i Irina Kruška (tv-pitbul). Podelila se i publika, atmosfera prirodna ko u šou-programu Džerija Springera, a bilo je i niskih udaraca. Iako se emisija snima, prisutne drugarice dame odvalile su psovke, ups, otelo se, pa ostalo i posle montaže. Dakle, umesto emisije „Džungla“, dobili smo debatni klub gde će se u kulturnom društvu, biranim rečima iz nedelje u nedelju Pile tevešou baviti dubokim podelama u našem društvu.
Drugi sociopatološki fenomen koji je nadrastao Pink jeste emisija „Svet plus“, koja se sada emituje na televiziji Košava. Kao što je svojevremeno Maksovizija potonula u mulj neukusa posle transfera na TV Palmu, i „Svet plus“ danas izgleda nekako bedno i drugoligaški. Poznato je da se u drugoj ligi silovitije krlja, faulovi su grublji, psovke češće, kao kad ispod novog odela vire poderane gaće. U takvoj doista inspirativnoj atmosferi savršeno pasuju gosti tipa Dr Šešelj (predstavljen kao mister seksipil), Vesna Rivas (odskora tv-voditelj jedne lokalne televizije), lažni Španac (jedini autentični interpretator Malagenje) i Jelena Tinska (verovali ili ne – u ulozi glasa razuma). Dakle, program za tranzicione gubitnike i osvedočene patriote, s akcentom na seksualne disfunkcije srednjih i poznih godina. Novi naziv za emisiju – Svet minus.
No, mladi se zabavljaju drugačije. U emisiji „City“ voditeljke (dve plavuše) kruže noćnim Beogradom ne bi li nam dočarale kasni noćni provod. U većini poznatih klubova upadljivo je jedino obezbeđenje, od kojeg bi svako normalan pobegao glavom bez obzira, a iza tog živog zida crnih jakni i ošišanih glava – po pravilu se ne dešava ništa. Tim pre mi je jezivo izgledao prilog emitovan na BK televiziji o paru iz Valjeva koji je sleteo sa porušenog ostružničkog mosta. Iako je od bombardovanja prošle godine jedan par smrtno stradao na isti način, ne postoji bilo kakva signalizacija kojom bi se vozačima skrenula pažnja da je most srušen. Ovi nesrećnici su pali sa visine od 20 metara, leteli kao u nekom Švarcenegerovom filmu i pukim čudom ostali živi. Upamtio sam nesrećnog čuvara mosta, brku domaćina sa policijskim maskirnim prslukom koji je pozvao pomoć. Bojim se da se kola ne slome na nesrećnom brki jer Beograd je pun neobeleženih rupa na koje naleću vozači svakoga dana i nikom ništa. Fascinira me do užasa svest odgovornih (ma ko to bio) da posle prve nesreće slede logiku – eto, sada valjda svi znaju pa neće više. Proizvođači automobila danas na motoru štampaju opomenu da, na primer, ne gurate ruku u remen jer oni ne odgovaraju za vašu sigurnost. Neki su gurali, pa posle dobili odštetu. Ko li će ovo da plati?
Na kraju, lepa prečanska emisija na TVNS pod nazivom „Naši stranci“. Pored Dunava, s voditeljkom je ćaskao Dr Jonatan Bobo iz Sijera Leonea uz flašu apatinskog jelenka. Neverovatna kombinacija – crni Lala, čovek je potpuno skapirao filozofiju ravnice. OK, muči ga povremeno nostalgija, al’ tamo je rat i oni su ratoborni, još je nezgodno jer mu je deda bio poglavica, pa je ipak lepše ovde uz Dunav i jelenka. Ma, kakav stranac, naš čovek sto posto!
P.S. Zahvaljujem se Policiji Srbije što tokom munjevite akcije nisam greškom privođen jer se zovem ko onaj Limar.


Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.


Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija


Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture


Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi


Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve