
Otpor cenzuri
Počinje Ne:Bitef sa predstavama koje je odbio Odbor Bitefa
Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
foto: o2 arena
Perl Džem, legendarna grandž grupa, okupila je u Pragu evropsku publiku, podsetila ih na svoje velike hitove, a jedan posvetila Vaclavu Havelu
Muzičari koji su pre gotovo pune tri decenije bili među rodonačelnicima možda i poslednjeg zaista značajnog alternativnog rokenrol pravca – grandža, legendarni bend iz Sijetla Perl Džem, na letnjoj evropskoj turneji 1. jula svirali su u Pragu. U beznadežno rasprodatoj O2 areni, pred više od 18.000 gledalaca kojih je, činilo se, bilo iz svakog kutka Evrope, pevač Edi Veder i njegov bend još jednom su dokazali koliko posvećeno i sa punim srcem pristupaju svakoj svirci i zbog čega imaju možda i najodaniju publiku među bendovima njihove veličine i renomea. Koncert sastavljen od 28 pesama trajao je duže od dva i po sata i predstavljao je presek njihove karijere.
Uz zvuke kompozicije za klavir Metamorphosis II Filipa Glasa, Perl Džem, praćeni bučnom dobrodošlicom pojavili su se na podijumu i svirku započeli u sličnom, laganijem tempu numerama Pendulum i Nothingman, a publika ih je odmah horski prihvatila.
Edi Veder toplo je pozdravio „drage prijatelje iz Praga“, kako je rekao na češkom, pomažući se papirićem sa kojeg je čitao nekoliko unapred pripremljenih rečenica. Aludirajući na političku situaciju kod kuće, pevač nije mogao a da ne iskaže koliko su Česi „jako srećni“, što nemaju „groznog lidera“ kao oni u Sjedinjenim državama. I baš kao da je svoju „političku“ poruku želeo energično da potvrdi na samoj sceni, ritam koncerta naglo se ubrzao i usledile su Corduroy, Do the Evolution i Dissident, koju je posvetio pokojnom nekadašnjem predsedniku Češke, Vaclavu Havelu. Možda i najveći hitovi, koji potiču sa početka njihove karijere, pesme Even Flow i Jeremy, neobično su se u set-listi našle već u prvom delu svirke, a koji je završen takođe starim numerama Better Man i Porch.
Na aktuelnoj turneji, osim pevača Edija Vedera, postavku benda čine i članovi koji su od početka u grupi: vodeći gitarista Majk Mekredi, Stoun Gosard (ritam gitara), Džef Ejment (bas), i bubnjar Met Kameron koji se bendu pridružio kasnije, krajem devedesetih. Posmatrajući ih danas kao veterane muzičke scene, reklo bi se da su Perl Džem, osim talenta, svakako imali i puno sreće. Jer, to je faktički jedini bend iz čitave grandž generacije koji je do danas, u kontinuitetu, muzički opstao na sceni, a pevač Edi Veder je jedini živ od velike petorke frontmena ovog muzičkog pravca (Kurt Kobejn – Nirvana, Kris Kornel – Saundgarden, Lejn Stejli – Elis in Čejns, i Skot Viland – Stoun Templ Pajlots). Moglo bi se čak reći da je Perl Džem danas poput odbljeska Supernove, eksplozije masivne grandž zvezde, čiji su tragovi i danas vidljivi u muzičkoj vasioni. I upravo zbog toga, koncert momaka iz Sijetla imao je u sebi i snažnu notu nostalgije.
Pošto su čudnom odlukom organizatora puštene u prodaju i ulaznice za sedenje iza podijuma, Perl Džem nije zaboravio ni publiku koja je koncert faktički provela iza njihovih leđa. Bend je jednu pesmu („Ovo je za ljude iza nas“, kako je rekao Edi Veder) svirao potpuno okrenut ka njima. Već po običaju, frontmen se tokom nastupa osvežavao vodom i vinom, „cugajući“ direktno iz flaše. Svirali su na jednostavnoj pravougaonoj bini, iznad koje su bili smešteni pokretni reflektori i dva ekrana koji su emitovali uglavnom crno-belu projekciju dešavanja na sceni, Perl Džem kao da je i relativno skromnom produkcijom želeo da podseti da im je od audiovizuelnog spektakla i bombastičnih efekata uvek bila važnija muzika.
Jedan od vrhunaca svirke usledio je tokom prvog bisa, kada su pesme Given to Fly, i legendarne Black i Rear View Mirror izazvale pravo ushićenje prisutnih. I taman kad smo pomislili da je došao kraj svirke jer su se u dvorani upalila sva svetla, nakon antologijske Alive usledila je bučna obrada možda i najrokerskije od svih rokerskih pesama, numere Nila Janga Keep on Rocking in the Free World, nakon koje je uzavrelu atmosferu u areni umirila balada Indifference, poslednja pesma koncerta.
Imajući u vidu snagu njihovih nastupa uživo, ne treba nikoga da čudi što je ovaj bend, koji je uprkos snažnom protivljenju korporativnoj muzičkoj industriji, uspeo da proda više od devedeset miliona ploča širom sveta, prošle godine uvršten u Rokenrol Kuću slavnih. Ostali su dosledni sebi i svojoj muzičkoj misiji. I postigli su to bez trulih kompromisa, što je često odlika onih bendova koji po svaku cenu žele da ostanu „relevantni“ na muzičkom nebu.
Za kraj, mala privatnost: Edi Veder je podsetio publiku na njihovu prvu svirku u Pragu novembra 1996. godine, kada je zastoj kamiona sa opremom zbog vremenskih nepogoda i administrativnih problema na granici rezultirao tročasovnim kašnjenjem koncerta. Međutim, većina u publici ih je ipak sačekala, a bend im je zahvalio brilijantnom svirkom do ranih jutarnjih časova, pa i vašem izveštaču jer je bio među prisutnima, a koncert pamti kao jedan od najuzbudljivijih.

Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
„Ovo je nov festival, i nema nikakve veze sa Festom, niti je njegova zamena“, kaže Igor Stanković, jedan od inicijatora Beogradskog filmskog festivala koji će od 30. januara do 6. februara prikazati najnovije meinstrim naslove

Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom

Dražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.

Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve