img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

Odbljesak jedne generacije

11. jul 2018, 21:13 Uroš Mitrović
foto: o2 arena
Copied

Perl Džem, legendarna grandž grupa, okupila je u Pragu evropsku publiku, podsetila ih na svoje velike hitove, a jedan posvetila Vaclavu Havelu

Muzičari koji su pre gotovo pune tri decenije bili među rodonačelnicima možda i poslednjeg zaista značajnog alternativnog rokenrol pravca – grandža, legendarni bend iz Sijetla Perl Džem, na letnjoj evropskoj turneji 1. jula svirali su u Pragu. U beznadežno rasprodatoj O2 areni, pred više od 18.000 gledalaca kojih je, činilo se, bilo iz svakog kutka Evrope, pevač Edi Veder i njegov bend još jednom su dokazali koliko posvećeno i sa punim srcem pristupaju svakoj svirci i zbog čega imaju možda i najodaniju publiku među bendovima njihove veličine i renomea. Koncert sastavljen od 28 pesama trajao je duže od dva i po sata i predstavljao je presek njihove karijere.

Uz zvuke kompozicije za klavir Metamorphosis II Filipa Glasa, Perl Džem, praćeni bučnom dobrodošlicom pojavili su se na podijumu i svirku započeli u sličnom, laganijem tempu numerama Pendulum i Nothingman, a publika ih je odmah horski prihvatila.

Edi Veder toplo je pozdravio „drage prijatelje iz Praga“, kako je rekao na češkom, pomažući se papirićem sa kojeg je čitao nekoliko unapred pripremljenih rečenica. Aludirajući na političku situaciju kod kuće, pevač nije mogao a da ne iskaže koliko su Česi „jako srećni“, što nemaju „groznog lidera“ kao oni u Sjedinjenim državama. I baš kao da je svoju „političku“ poruku želeo energično da potvrdi na samoj sceni, ritam koncerta naglo se ubrzao i usledile su Corduroy, Do the Evolution i Dissident, koju je posvetio pokojnom nekadašnjem predsedniku Češke, Vaclavu Havelu. Možda i najveći hitovi, koji potiču sa početka njihove karijere, pesme Even Flow i Jeremy, neobično su se u set-listi našle već u prvom delu svirke, a koji je završen takođe starim numerama Better Man i Porch.

Na aktuelnoj turneji, osim pevača Edija Vedera, postavku benda čine i članovi koji su od početka u grupi: vodeći gitarista Majk Mekredi, Stoun Gosard (ritam gitara), Džef Ejment (bas), i bubnjar Met Kameron koji se bendu pridružio kasnije, krajem devedesetih. Posmatrajući ih danas kao veterane muzičke scene, reklo bi se da su Perl Džem, osim talenta, svakako imali i puno sreće. Jer, to je faktički jedini bend iz čitave grandž generacije koji je do danas, u kontinuitetu, muzički opstao na sceni, a pevač Edi Veder je jedini živ od velike petorke frontmena ovog muzičkog pravca (Kurt Kobejn – Nirvana, Kris Kornel – Saundgarden, Lejn Stejli – Elis in Čejns, i Skot Viland – Stoun Templ Pajlots). Moglo bi se čak reći da je Perl Džem danas poput odbljeska Supernove, eksplozije masivne grandž zvezde, čiji su tragovi i danas vidljivi u muzičkoj vasioni. I upravo zbog toga, koncert momaka iz Sijetla imao je u sebi i snažnu notu nostalgije.

Pošto su čudnom odlukom organizatora puštene u prodaju i ulaznice za sedenje iza podijuma, Perl Džem nije zaboravio ni publiku koja je koncert faktički provela iza njihovih leđa. Bend je jednu pesmu („Ovo je za ljude iza nas“, kako je rekao Edi Veder) svirao potpuno okrenut ka njima. Već po običaju, frontmen se tokom nastupa osvežavao vodom i vinom, „cugajući“ direktno iz flaše. Svirali su na jednostavnoj pravougaonoj bini, iznad koje su bili smešteni pokretni reflektori i dva ekrana koji su emitovali uglavnom crno-belu projekciju dešavanja na sceni, Perl Džem kao da je i relativno skromnom produkcijom želeo da podseti da im je od audiovizuelnog spektakla i bombastičnih efekata uvek bila važnija muzika.

Jedan od vrhunaca svirke usledio je tokom prvog bisa, kada su pesme Given to Fly, i legendarne Black i Rear View Mirror izazvale pravo ushićenje prisutnih. I taman kad smo pomislili da je došao kraj svirke jer su se u dvorani upalila sva svetla, nakon antologijske Alive usledila je bučna obrada možda i najrokerskije od svih rokerskih pesama, numere Nila Janga Keep on Rocking in the Free World, nakon koje je uzavrelu atmosferu u areni umirila balada Indifference, poslednja pesma koncerta.

Imajući u vidu snagu njihovih nastupa uživo, ne treba nikoga da čudi što je ovaj bend, koji je uprkos snažnom protivljenju korporativnoj muzičkoj industriji, uspeo da proda više od devedeset miliona ploča širom sveta, prošle godine uvršten u Rokenrol Kuću slavnih. Ostali su dosledni sebi i svojoj muzičkoj misiji. I postigli su to bez trulih kompromisa, što je često odlika onih bendova koji po svaku cenu žele da ostanu „relevantni“ na muzičkom nebu.

Za kraj, mala privatnost: Edi Veder je podsetio publiku na njihovu prvu svirku u Pragu novembra 1996. godine, kada je zastoj kamiona sa opremom zbog vremenskih nepogoda i administrativnih problema na granici rezultirao tročasovnim kašnjenjem koncerta. Međutim, većina u publici ih je ipak sačekala, a bend im je zahvalio brilijantnom svirkom do ranih jutarnjih časova, pa i vašem izveštaču jer je bio među prisutnima, a koncert pamti kao jedan od najuzbudljivijih.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure